Preuzeli ste temu "Ophođenje sa ženama" sa Tefsir.ba
Ovaj fajl možete ispisati klikom na dugme ispod ili koristeći Ctrl+P.
Ovim Allah Uzvišeni zabranjuje vjernicima da žene idolopoklonke, koje obožavaju kipove, izdvajajući od njih žene pripadnice Knjige riječima:
"i čestite kćeri onih kojima je dana Knjiga prije vas, kada im vjenčane darove njihove dadete s namjerom da se njima oženite, a ne da sa njima blud činite i da ih za priležnice uzimate" (5:5)Ibn-Abbas kaže: "Od toga je Allah izuzeo žene sljedbenika Knjige", a Omer ibn Hattab kaže: "Musliman može oženiti kršćanku, a kršćanin ne može oženiti muslimanku." Od Džabira ibn Abdullaha navodi se da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /308/ "Mi možemo ženiti žene pripadnika Knjige, a oni ne mogu ženiti naše žene." Ovaj hadis, bez obzira što ima u lancu to što ima, potvrđen je konsenzusom svih u ovoj zajed nici.
"Uistinu je robinja vjernica bolja od idolopoklonke, makar vam se ona i sviđala!" Suddi kaže: /309/ Objavljen je u vezi sa Abdullahom ibn Revahe, koji je imao crnu robinju na koju se naljutio, pa joj šamar opalio. Nakon toga, uhvatio ga je strah, pa je došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i izvijestio ga, na što ga je ovaj upitao: "Kakva je ona?" On je odgovorio: "Posti, klanja, abdest uzima i svjedoči da nema boga osim Allaha i da si ti Allahov Poslanik." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: 'Ebu-Abdullahu, ona je vjernica!' On je rekao: "Tako mi Onoga Koji te je poslao s Istinom, ja ću je osloboditi i oženiti." To je i učinio, ali su mu neki muslimani predbacivali govoreći: "Oženio je svoju robinju!" Htjeli su da ih udaju za idolopoklonike i njih ožene u želji za njihovim porijeklom, pa je Allah objavio ovaj ajet! U oba Sahiha stoji predanje Ebu-Hurejre, koji navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /310/ "Ženom se ženi zbog četiri stvari: zbog njenog imetka, zbog porijekla, zbog ljepote i zbog vjere! Pa uzmi onu koja vjeru ima, ruka ti se pozlatila! "
Muslim navodi slično predanje od Džabira, a od Ibn-Omera prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /311/ "Ovaj svijet je užitak, a najbolji je užitak ovoga svijeta dobra žena."
"Ne udajite vjernice za idolopoklonike dok ne postanu vjernici", tj. nemojte ženiti idolopoklonike ženama vjernicama jer Allah Uzvišeni kaže:
"one njima nisu dopuštene, niti su oni njima dopušteni" (60:10)Zatim kaže:
"jer uistinu je rob vjernik bolji od idolopoklonika, makar vam se i dopadao", tjčovjek vjernik, pa makar bio rob iz Etiopije, bolji je od idolopoklonika, pa makar ovaj bio ugledni prvak!"
"Ti zovu u Vatru", tj. druženje i miješanje s njima poziva ljubavi prema ovome svijetu, njegovom prihvaćanju i preferiranju nad drugim svijetom, čega je rezultat muka nesnosna.
"A Allah Svojom voljom poziva Džennetu i oprostu", tj. Svojim Šerijatom, onim što je naredio i što je zabranio.
"...te objašnjava ljudima Znakove Svoje, da bi se podsjećali!"
Imam Ahmed navodi predanje od Enesa, koji ističe da su židovi odbijali jesti sa ženom i biti u istoj kući s njom ukoliko ima menstruaciju.1 U vezi s tim, drugovi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, postavljali su pitanja, pa je Allah Uzvišeni objavio ajet: .."Pitaju te o mjesečnom pranju..." Kada je ajet u cjelini objavljen, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /312/ "Činite sve drugo izuzev bračnog odnosa!" Za to su saznali židovi, pa su kazali: "Ovaj čovjek neće ništa naše da ostavi da ne uradi suprotno!" Zatim su došli Usejd ibn Hudajr i Abbad ibn Bišr i kazali mu: "Allahov Poslaniče, židovi govore tako i tako, pa hoćemo li se sa ženama sastajati?" Lice Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, promijenilo se, pa su pomislili da se na njih naljutio. Zatim su oni izišli i na vratima sreli čovjeka koji je nosio mlijeko za Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem On, sallallahu alejhi ve sellem, to je za njima poslao da popiju, pa su tako saznali da se nije na njih naljutio!" /Prenosi Muslim/
Ebu-Davud navodi predanje s lancem od Ikrime, koji prenosi od neke od supruga Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: /313/ "Kada bi on nešto htio od žene koja ima menstruaciju, stavio bi joj na spolni organ odjeću!" Stoga se riječi:
"Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja!" odnose na spolni organ, u skladu s riječima: "Činite sve izuzev bračnog odnosa!". U tom smislu, mnogi učenjaci, odnosno veći broj njih, smatraju da je dozvoljen odnos sa ženom koja ima menstruaciju, izuzev spolnog organa. Međutim, treba reći da nema razilaženja u vezi s tim da je dozvoljeno s njom biti u postelji i jesti. Aiša kaže: /314/ "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zapovjedio mi je da mu perem glavu dok sam imala menstruacijuIsto tako, on bi se naslanjao u sobi na mene dok bi učio Kur'an a ja imala menstruaciju." U sahih hadisu od nje navodi se da je rekla: /315/ "Ja bih glodala kost dok sam imala menstruaciju, pa bih je dala Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem. On bi glodao po istome mjestu po kojem i ja. Pila bih vodu, pa bih dodala i njemu, i on je pio na istome mjestu na kojem sam pila i ja!" Ko obavi spolni akt u menstruaciji, počinio je grijeh, pa treba da moli Allaha za oprost i pokaje se. U vezi s pitanjem: da li je za to obavezan kefaret ili ne, postoje dva mišljenja:
- prvo se zasniva na osnovi predanja Ahmeda od Ibn-Abbasa, koji navodi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: /316/ "onaj koji spolno opći sa svojom ženom dok ima menstruaciju, dužan je dati sadaku dinar ili pola dinara". U verziji Tirmizija: /317/ "Ako je crvena krv, obavezan je dinar, a ako je žuta, pola dinara."
- drugo je vjerodostojnije i novije mišljenje šafijskog mezheba, te mišljenje većine pravnika, koji smatraju da u vezi s tim nema ništa, nego obaveza da se moli Allaha a oprost jer, po njihovom mišljenju, nije vjerodostojno direktno predanje od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Isto tako, što se tiče žene koja ima menstruaciju, ima mišljenja da je dozvoljen odnos s izuzetkom dijela ispod pojasa, što se potvrđuje u oba sahiha od Mejmune bint Haris el-Hilalijje, koja kaže: /318/ "Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, htio prići nekoj od svojih žena, naredio bi joj da donji dio tijela ogrne ogrtačem ako bi imala menstruaciju." Ovo je verzija El-Buharije. Međutim, oni prenose slično i od Aiše U tom smislu, riječi:
"ne približujte im se dok se ne okupaju" predstavljaju komentar riječi:
"Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja!" Ovdje se zabranjuje približavanje ženama u smislu spolnog odnosa, sve dok imaju menstruaciju. To znači da je dopušteno kada prestane. Govoreći o pokornosti, imam Ahmed kaže: Riječi Uzvišenog su:
"I pitaju te o mjesečnom pranju! Reci: 'To je neprijatnost!' Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju! A kada se okupaju..." Čistoća (kupanje) pokazuje da im se može približavati prilaziti. Kada Mejmuna i Aiša kažu: /319/ "Kada bi neka od nas imala menstruaciju, ogrnula bi donji dio i ušla s Allahovim Poslanikom u njegov kutak"; to ukazuje da je on htio odnos.
"A kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio!" Ovdje nalazimo poziv i uputu da se sa ženama opći nakon što se okupaju. Ulema se slaže da nije dozvoljeno prići ženi (spolno općiti) kada joj prestane menstruacija, dok se ne okupa ili, ukoliko to ne mogne, uzme tejemmum. Izuzetak čini Ebu-Hanife, r.h., koji kaže da je dozvoljeno kada prestane teći krv od menstruacije, a to je, po njemu, deset dana, te da nije uvjetovano kupanjem. Allah to najbolje zna!
Ibn-Abbas kaže: Riječi: "dok se ne očiste", tj. od krvi, "A kada se očiste", tj. vodom. Ovako navodi jedan broj tabiina.
Riječi: "Kako vam je Allah naredio" Ibn-Abbas tumači: "do spolnog organa, a ne dalje, jer ko učini nešto preko toga, prešao je dozvoljenu granicu". U tome je i dokaz da je zabranjeno (haram) odnos u stražnjicu (što će, ako Bog da, biti objašnjeno naknadno).
Riječi Uzvišenog: "Allah, doista, voli one koji se kaju", tj. koji se kaju za grijehe, i ako ponove prilaženje; "i voli one koji se čiste", tj. koji se čiste od prljavština i neugodnosti, a to se ovdje odnosi na općenje u stražnjicu, i u toku menstruacije.
1 Pod izrazom ovdje se misli na sastajanje sa ženama, a ne spolni akt.
"Vaše žene su njive vaše." Riječ "njiva, dobro" predstavlja mjesto ploda djeteta, rodiljku "...i vi njivama svojim prilazite kako hoćete!", tj. kako hoćete: sprijeda ili odzada, ali u jedno mjesto, kao što potvrđuju hadisi El-Buhari navodi predanje od Džabira, koji je rekao: /320/ Židovi su govorili: "Ako obavi odnos sa zadnje strane, dijete se rodi razroko."
Tada je objavljeno:
"Vaše žene su njive vaše i vi njivama svojim prilazite kako hoćete!" (Prenose Muslim i Ebu-Davud.) Ibn-ebi-Hatim navodi od Džabira: /321/ Židovi su govorili muslimanima: "Ko priđe ženi sa zadnje strane, dijete će biti rođeno razroko", i Allah je objavio:
"Vaše žene su njive vaše i vi njivama svojim prilazite kako hoćete!" Ibn-Džurejdž kaže u hadisu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /322/ "S prednje ili zadnje strane, ako je to u spolni organ!" Postoje i brojni drugi hadisi koji daju slobodu odnosa pod uvjetom da bude u jedno mjesto, tj. u vaginu istovremeno, postoji zabrana odnosa u stražnjicu.
Od Omera ibn Šuajba navodi se predanje koje on prenosi od svoga oca, a ovaj od djeda, koji kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /323/ "Onaj koji obavi spolni odnos sa ženom u stražnjicu, počinio je mali homoseksualizam!" Imam Ahmed navodi predanje sa lancem od Ali ibn Talika, koji kaže: /324/ "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da prilazite ženama u stražnjice! Allah se doista ne stidi reći istinu." Od Ebu-Hurejre se, također, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /325/ "Allah neće ni pogledati onoga koji ženi prilazi obavljajući spolni odnos u stražnjicu." Isto tako prenosi od Ebu-Hurejra da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /326/ "Proklet je onaj koji sa svojom ženom spolno opći u stražnjicu." Sva predanja koja se navode u prilog dopuštenja tog čina nevjerodostojne su, a to je posebno ispitao i izdvojio hafiz Ebu-Abdullah ez-Zehebi u djelu u kojem je to sabrao utvrdivši da su sve to slabi hadisi. Od Ibn-Omera, Malika, Šafije i Tahavija prenosi se da je to dopušteno halal. Međutim, sve to nije vjerodostojno predanje od njih, Allah im se smilovao. Zato Nasr es-Sabbag kaže: "Rebi' se zaklinjao Allahom, osim Koga drugog boga nema, da je slagao, tj. Ibn-Abdul-Hakem se poziva na Šafiju, budući da je Šafija jasno potvrdio u svojih šest djela da je to zabranjeno Allah to najbolje zna! Isto tako, Ibn-Omer, r.a., to zabranjuje: " Daremi navodi u svom "Musnedu" od Seida ibn Jesara ebi-Habbaba, koji kaže: Rekao sam Ibn-Omeru: "Šta kažeš za priležnice (robinje), da li se s njima može obaviti odnos u stražnjicu?" On je rekao: "Zar to može činiti ijedan od muslimana?". Ovaj lanac predanja je vjerodostojan, a tekst je jasan u pogledu zabrane. Stoga, sve što se u vezi s tim navodi, ovim se negira. Ma'mer ibn Isa navodi od Malika da je to haram (zabranjeno) Ebu-Bekr ibn Zijad en-Nejsaburi s lancem od Israila ibn Revha kaže: Pitao sam Malika ibn Enesa: "Šta kažeš za prilazak ženama sa stražnje strane?" Rekao je: "Vi niste niko drugi do Arapi. Da li je njiva išta drugo do mjesto sijanja? Ne prelazite mimo vagine!" Rekao sam: "Ebu-Abdullahu! Oni navode da ti to tvrdiš!" Odgovorio mi je: "Lažu na mene, lažu!" Prema tome, ovo je potvrđen njegov stav, a to je i stav Ebu-Hanife, Šafije, Ahmeda ibn Hanbela i svih njihovih sljedbenika, kao što je i stav tabiina i drugih pripadnika zdrave tradicije, koji to najoštrije osuđuju. Neki od njh to nazivaju i činom nevjerstva kufra.
"A pripremite što i za duše svoje!", tj. djela pokornosti izbjegavajući pri tome ono što je zabranjeno. Zato Allah Uzvišeni kaže:
"Bojte se Allaha i znajte da ćete se s Njim sresti", tj. da će s vama obračunati za sva vaša djela "I obraduj vjernike", tj. one koji su Allahu pokorni u svemu što im je naredio i izbjegavaju sve što je On zabranio. Ibn-Džerir navodi od Ibn-Abbasa, koji kaže: "A pripremite što i za duše svoje!" Znači, pri odnosu sa ženom reći ćeš: "Bismillah"/"Sa imenom Allaha" U El-Buharijinom Sahihu utvrđeno je predanje od Ibn-Abbasa, koji kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /327/ Kada neki od vas hoće prići svojoj ženi, treba kazati:
"Sa imenom Allaha! Moj Bože! Udalji šejtana od nas! Udalji šejtana od onoga što nam po klanjaš!" Ako iz toga budu dobili dijete, šejtan mu nikada neće nauditi
Allah Uzvišeni naređuje ljudima da budu dobri kada neko od njih pusti ženu na način koji pretpostavlja mogućnost opoziva. Kada prođe razvodni rok i ostane samo toliko da se omogućava vraćanje, čovjek treba ili zadržati ženu, tj. vratiti je na lijep način u nepovredivost bračnog života pokazujući javno da je vraća i da želi s njom živjeti na opće dobro, ili je pustiti, tj. ostaviti dok ne prođe razvodni rok, pa je izvesti iz svoga doma na lijep načinAllah Uzvišeni kaže: "I ne zadržavajte ih da biste im učinili štetu!" Ibn-Abbas i dio tabiina kažu: "Kada se približi kraj razvodnog roka žene, muž je vraća ometajući je da ne ode za drugoga, zatim je ponovo pušta i ostavlja u razvodnom roku itdkako bi joj ovaj rok bio što duži." Allah je to zabranio i zaprijetio:
"jer onaj ko tako postupi, učinio je nasilje sebi!" tim svojim suprotstavljanjem Allahovoj zapovijedi.
"Ne poigravajte se propisima Allahovim!" U vezi s ovim riječima Ubade ibn Samit objašnjava: U vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, čovjek bi rekao drugome: "Tvoja supruga je moja kćerka!", a zatim bi rekao: "Šalio sam se!" "Ona je oslobođena robinja!" A zatim: "Šalio sam se!" Zato je Allah Uzvišeni objavio:
"Ne poigravajte se propisima Allahovim!" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s tim kaže: /360/ "Ko izgovori tri stvari u šali ili ne, one za njega važe: razvod, oslobađanje roba i brak!"
"..i neka vam je na umu blagodat koju Allah daje!", tj. šaljući vam Svoje poslanike sa uputom,
"i Knjiga i mudrost koju vam objavljuje", tj. i sunnet; "kojom vas savjetuje", tjnaređuje vam i zabranjuje.
"Bojte se Allaha!", tj. u svemu što činite i ne činite.
"I znajte da Allah sve dobro zna!" Allah upozorava da se Njemu ne mogu sakriti ni vaše tajne ni javne stvari, i da će vas nagraditi, odnosno kazniti za to!
Ali ibn Ebi-Talha navodi od Ibn-Abbasa: Ovaj je ajet objavljen u vezi s čovjekom koji pusti svoju ženu jednom ili dva puta, pa joj prođe razvodni rok, a on je potom nastoji oženiti i vratiti, što i žena želi, ali joj to ne dozvoljavaju njeni staratelji. Allah je zabranio da joj to oni sprečavaju. Ovo je stav dijela tabiina, a pokazuje da se žena ne može sama udati, nego da mora imati starateljaU predanju stoji: /361/ "Nema braka bez smjernog staratelja i dva pravedna svjedoka." U vezi s ovim pitanjem postoje razmimoilaženja među učenjacima, što smo utvrdili u "Knjizi odredbi/El-Ahkam", Allahu hvala!
U hadisu koji navodi Tirmizi kao sahih u verziji od Ma'kala ibn Jessara stoji /362/ da je on udao svoju sestru za jednog muslimana u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je ona jedno vrijeme kod njega bila, a zatim je on pustio i nije je vratio do kraja isteka razvodnog roka. Potom se ponovo u nju zaljubio, kao i ona u njega, i bio je među onima koji su je prosili. Tada mu je on rekao: "Luke' ibni Lukke'! Počastio sam te i oženio njom, pa si je pustio! Tako mi Boga, neće ti se nikada vratiti." Znajući njegovu potrebu za njom i njenu potrebu za njim, Allah je objavio slijedeće:
..- .
"Kada pustite žene i njihov razvodni rok prođe..do riječi ...a vi ne znate"Kada je Ma'kal to čuo, rekao je: "Slušam i pokoravam se Gospodaru svome!", a zatim ga je pozvao i rekao: "Oženit ću te i počastititi!", A Ibn-Merdevejh tome dodaje: "I učinit ću kefaret za svoju zakletvu!"
"Ovim se savjetuju oni među vama koji vjeruju u Allaha i drugi svijet", tj. na vama je da ne sprečavate žene da se udaju za svoje muževe kada se na lijep način slože, ako vjerujete u Allaha i Njegov zakon i bojite se od kazne na drugom svijetu.
"To vam je bolje i ljepše", tj. bolje je da slijedite Allahov zakon pri vraćanju štićenica njihovim muževima i izbjegavate zagriženost u tome, bolje je za vas i čistije za vaša srca.
"Allah zna" u čemu je dobro što vi radite i što ne radite, "dok vi to ne znate".
Uzvišeni naređuje Svojim robovima da, kada neko od njih pusti ženu, da je ostavi da stanuje u svom stanu sve dok ne istekne njen poslijebračni priček; tako Allah, dž.š., kaže: "Njih ostavite, da stanuju tamo gdje i vi stanujete", tj. kod vas,
"prema svojim mogućnostima", tj. zavisno od vaših materijalnih mogućnosti,
"i ne činite im teškoće zato da biste na njih pritisak izvršili." Ebu ed-Duha smatra da se pod tim misli da čovijek pusti ženu, a kada ostanu dva dana (malo vremena) do isteka njenog iddeta, vrati je sebi.
"Ako su trudne, dajte im izdržavanje sve dok se ne porodi." Mnogi islamski znanstvenici, između ostalih Ibn-Abbas i jedna grupa iz prve generacije, kao i mnogi iz potonjih generacija, smatraju da se gornji ajet odnosi na onu koja je razvedena neopozivim razvodom braka (et-talaku-el-bain), bez obzira bila gravidna ili ne. Drugi, pak, smatraju da se cjelokupni kontekst gornjih ajeta odnosi na žene koje su razvedene opozivim razvodom (et-talaku-r-redž’i). U ajetu je spomenuto da se trudnice moraju izdržavati bez obzira što su razvedene opozivim razvodom, jer se često dešava da se period trudnoće oduži i nužan je zakonodavni tekst da bi ukazao da je muževljeva obaveza da ih izdržava sve do poroda djeteta, da se ne bi zavaravali da je izdržavanje obavezno samo do isteka poslijebračnog pričeka.
" A ako vam djecu doje…" Kada se porode, a muževi su se od njih već ranije razveli, one se smatraju razvedenim sa istekom poslijebračnog pričeka, međutim, one tada imaju pravo dojiti svoju djecu, ali mogu i da to ne učine. Kada majka nahrani dijete svojim prvim mlijekom, koje često jedino može dati snagu novorođenčetu, ona za to dojenje zaslužuje nagradu. Ona ima pravo sklopiti ugovor sa djetetovim ocem ili starateljem o novčanoj nadoknadi oko koje se suglase. Stoga uzvišeni kaže:
"A ako vam djecu doje, onda im dajte zasluženu nagradu."
"i sporazumiti se međusobno na lijep način", tj. bez štete po sebe, ali i drugog.
"A ako nastanu razmirice, neka mu onda druga doji dijete", tj. ako se raziđete oko visine nadoknade za dojenje. Međutim, majka ima više prava na dojenje od druge žene ako pristaje na nadoknadu koja se nudi toj drugoj ženi.
El-Buhari navodi predanje od Ibn-Abbasa, koji kaže:
"O vjernici, ne dozvoljava vam se da žene preko volje njihove nasljeđujete." Kada bi čovjek umro, njegovi prijatelji su imali pravo na njegovu ženu, pa ukoliko je neko htio, mogao ju je oženiti, za nekoga udati ili ne. Oni su imali veće pravo od njegove porodice, pa je objavljen ovaj ajet:
"O vjernici, ne dozvoljava vam se da žene preko volje njihove nasljeđujete." El-Buhari, Ebu-Davud, En-Nesa'i, Ibn-Merdevejh, Ibn Ebi-Hatim i drugi navode više hadisa i predanja s istim sadržajem. Ibn-
Džurejdž kaže: /660/ - Ikrime navodi: Ovaj ajet je objavljen u vezi sa Kubejšom bint Ma'n Ibn Asim Ibn Evs, kod koje je umro Ebu-Kajs ibn Eslet, pa joj se ponudio njegov sin. Tada je ona došla kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: "Allahov Poslaniče, nisam ja naslijedila svog muža, niti sam ostavljena, pa da se udam. Nakon toga je Allah objavio ovaj ajet." Es-Suddi navodi od Ebu-Malika: "Kada bi u vrijeme paganstva ženi umro muž, njen staratelj bi došao i na nju stavio ogrtač, pa ako bi on imao malodobnog sina ili brata, zadržao bi je dok ne odraste ili ona ne umre, kako bi je naslijedio. Ako bi ona pobjegla i došla kod svojih, a da na nju nije bacio svoj ogrtač, spasila bi se. Zato je Allah objavio ovaj ajet: لا "nije vam dozvoljeno da nasljeđujete..."
"i da im poteškoće pričinjavate s namjerom da nešto od onoga što ste im dali prisvojite", tj. da im napravite štetu kako bi vama ostalo ono što ste dali ili dio toga, odnosno, dio njihovih prava ili bilo šta što je na njihovu štetu. Abdullah ibn Mubarek kaže: - Riječi Allaha Uzvišenog: "Nije vam dozvoljeno da žene preko volje njihove nasljeđujete..." znače: "odnose se na vrijeme paganstva", a riječi: "i da im poteškoće pričinjavate..." u islamu;
"osim ako budu učinile jasni grijeh". Ibn-Mesud, Ibn-Abbas i grupa tabiina navode da se to odnosi na blud, tj. ako budu počinile blud. U tom slučaju treba vratiti svadbeni dar koji si toj ženi dao i to tako da je prisiliš da to ostavi, te da se rastaviš s njom. Ima mišljenja da se to odnosi na nepokornost žene i griješenje. U vezi s tim Ibn-Džerir kaže: "To obuhvaća sve: i blud, i griješenje, i nepokornost, i otrovnost jezika i sl." Znači, sve to opravdava grdnju i nezadovoljstvo sve dok se ona ne razriješi svih prava koja je imala, ili dijela tih prava i dok se on ne razdvoji od nje. To je ispravno, Allah to najbolje zna!; "S njima lijepo živite!" Znači: lijepo s njima govorite i postupajte prema svojim mogućnostima i činite im ono što biste željeli da se vama čini, jer Allah Uzvišeni kaže: "One imaju isto toliko prava koliko i obaveze na dobro." (2:228) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: /661/ "Najbolji je od vas onaj koji je najbolji prema svojoj porodici, a ja sam najbolji od vas prema svojoj porodici!" U njegovom je moralu bilo da ima lijep odnos, da je uvijek dobro raspoložen, da lijepo i nježno postupa prema svojoj porodici, da ih bez škrtarenja opskrbljuje, da razveseljava svoje žene - tako da se nadmetao s Aišom u trčanju razveseljavajući je time. Svake noći sakupio bi svoje žene u kući u kojoj obitava, pa bi ponekad zajedno večerali, a zatim bi svaka išla u svoj stan. Kada bi klanjao jaciju, išao bi u svoj dom, malo se zabavio s porodicom prije nego pođe na spavanje, pa bi ih time oraspoložio. Allah Uzvišeni kaže:
"Allahov Poslanik vama je bio divan uzor!" (60:6)
"A ako prema njima odvratnost osjetite, moguće je da odvratnost osjećate prema nečemu u čemu je Allah veliko dobro dao!" To znači: ako budete strpljivi i izdržite uprkos odvratnosti, možda će u tome biti veliko dobro na ovome i onome svijetu. U vezi s ovim ajetom Ibn-Abbas kaže: "To znači da bude nježan prema njoj, pa dobije od nje dijete, u kojemu je veliko dobro!"
Allah Uzvišeni kaže: "Muškarci su nadređeni ženama", tj. čovjek je predvodnik žene, njen pretpostavljeni i nadređeni te njen odgojitelj ukoliko skrene,
"zato što ih je Allah odlikovao jedne nad drugima", tj. zato što su muškarci vredniji od žena, odnosno, što je muškarac bolji od žene. Stoga je vjerovjesništvo posebno određeno muškarcima, a isto je i s glavnom vlašću, jer Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: /704/ "Neće se spasiti narod koji predaje poslove u nadležnost ženi." To prenosi El-Buharija. Isto se može reći i za položaj kadije i sl.; "i zato što oni troše imetke svoje", tj. vjenčane darove, davanja i troškove na koje ih je Allah Uzvišeni obavezao u Svojoj Knjizi i sunnetu Svoga Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Stoga, budući da je muškarac vredniji od žene, normalno je da on bude njoj nadređen, jer Allah Uzvišeni također kaže:
"Muškarci su za jedan stupanj nad njima!" (2:228) Stoga je njena dužnost biti pokorna u stvarima u kojima joj je Allah naredio da bude poslušna i pokorna, da bude dobra prema njegovoj porodici i da čuva njegovu imovinu. Ovako navode Mukatil, Es-Suddi i Ed-Dahhak.
Ibn-Merdevejh navodi predanje od Alije koji kaže: /705/ - Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, došao je jedan od ensarija sa svojom ženom, koja je rekla Allahovom Poslaniku da joj je muž taj i taj od ensarija i da ju je udario, što je ostavilo traga na njenom licu. Na to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "On nema pravo na to!" Nakon toga, Allah Uzvišeni je objavio: "Muškarci su nadređeni ženama", tj. u pitanjima odgoja, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ja sam htio nešto, ali Allah je htio nešto drugo!"
"...zato što ih je Allah odlikovao jedne nad drugima i zato što oni troše imetke svoje." Eš-Šabi kaže: "Dar koji joj daje! Zar ne vidiš da bi - kada bi je potvorio, a ona to zanijekala - riješili to uzajamnim proklinjanjem; a kada bi ona njega potvorila - dobila bi kaznu bičevanjem!"
"A čestite", tj. žene, "poslušne su", tj. pokorne svojim muževima, "i za vrijeme muževljeva odsustva čuvaju", tj. u odsustvu muža čuvaju sebe i njegovu imovinu,
"ono što je Allah odredio da se čuva", tj. sačuvan je onaj koga Allah sačuva.
Ibn-Džerir navodi predanje s lancem od Ebu-Hurejrea, koji kaže: - Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /706/ "Najbolja je žena ona koja kada je pogledaš - razveseli te, kada joj narediš - posluša te, a kada si odsutan - čuva ti sebe i tvoj imetak!" Zatim kaže: - Nakon toga, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proučio je ovaj ajet:
"Muškarci su nadređeni ženama"; "i one čije se neposlušnosti pribojavate", tj. žene za koje se pribojavate da budu nevjerne svojim muževima. Neposlušna je žena ona koja je ohola prema svom mužu, koja ga ne priznaje, suprotstavlja mu se i mrzi ga. Kada on to uvidi kod žene, treba da je posavjetuje i zaplaši je Allahovom kaznom za grijehe, budući da je Allah dao prava mužu prema njoj i naložio joj da mu bude pokorna, a zabranio da griješi prema njemu zbog toga jer je on odlikovaniji od nje i vodi brigu o njoj. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /707/ "Kada bih ikome naredio da drugome učini sedždu, naredio bih da to žena učini prema svome mužu zbog veličine njegova prava nad njom!" El-Buhari navodi predanje od Ebu-Hurejrea, koji kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /708/ "Kada čovjek pozove svoju ženu u postelju, pa ona to odbije, meleci je proklinju sve dok ne svane zora!" To prenosi Muslim. Zato i Allah Uzvišeni kaže:
"i one čije se neposlušnosti pribojavate";
"a onda napustite postelje njihove!" Ibn-Abbas kaže: "On je savjetuje, pa ako prihvati - uredu; a u suprotnom, treba je napustiti u postelji!" Od Ibn-Abbasa se navodi da "napuštanje" znači: "da ne obavlja s njom odnos, ne spava s njom u postelji i da joj leđa okrene!"
U Sunenu i Musnedu stoji predanje od Muavije ibn Hajde el-Kušejrija, koji je rekao: /709/ "Allahov Poslaniče, koja su prava naših žena prema nama?", a on je odgovorio: "Da joj osiguraš hranu kada to nabavljaš, da je obučeš kada se oblačiš, da je ne udaraš po licu, da je ne sramotiš niti napuštaš osim u kući"; "pa ih i udarite", tj. ako se ne povrate ni savjetima, ni napuštanjem u postelji, onda treba da ih udarite, ali ne pretjerujući. U Sahihu Muslimovom stoji predanje od Džabira, koji navodi da je Vjerovjesnik na Oprosnom hadžu rekao: /710/ "Čuvajte se Allaha u pogledu žena, jer one su za vas udate i one su prema vama obavezne da ne dozvole da u vašu kuću uđe iko koga vi ne volite, pa ako to učine, onda ih udarite, ne pretjerujući. Obavezni ste ih opskrbiti i obući kako je uobičajeno!" Pravnici kažu: "Udarac bez pretjerivanja jeste udarac kojim se neće slomiti neki dio tijela niti nanijeti povreda!"
"Ako vam postanu poslušne, onda im teškoće ne činite!" Ukoliko žene budu poslušne svojim muževima u svemu što oni žele, a što im je Allah dozvolio, onda nema osnova za nešto takvo, pa ne treba ni da ih udaraju, niti napuštaju u postelji.
"Allah je, doista, uzvišen i velik!" Allah Uzvišeni je njihov zaštitnik ukoliko ljudi budu prema njima nekorektni bez razloga, pa će se On osvetiti za one kojima je učinjena nepravda i zulum.
Allah Uzvišeni zapovijeda da se ibadet čini samo Njemu, Koji nema suparnika, jer On je Tvorac, Skrbnik, Blagodarilac i Dobrotvor prema Svojim stvorenjima, u svako vrijeme i na svakome mjestu i On Jedini zaslužuje da samo Njega vjeruju i ne pridružuju Mu nikoga od stvorenja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Muazu ibn Džebelu: /711/ "Znaš li kakvo je pravo Allaha u odnosu na robove?" On je odgovorio: "Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju!" Vjerovjesnik je rekao: "Da se Njemu samo klanjaju i ništa Mu ne pridružuju!" Zatim je upitao: "A znaš li kakvo je pravo robova u odnosu na Allaha, ukoliko to budu činili?" "Da ih ne kazni!", odgovorio je. Nakon toga on mu je savjetovao da dobro čini prema roditeljima, koje je Allah Uzvišeni učinio uzrokom izlaska iz nepostojanja u postojanje, zbog čega često, uz klanjanje Njemu, navodi i dobročinstvo roditeljima, kao u slijedećim riječima: "da bi bio zahvalan Meni i roditeljima svojim!" (31:14), odnosno: Gospodar tvoj nalaže da samo Njemu ibadet činite, i da roditeljima dobro činite!" (17:23) Na to se zatim vezuju rođaci, kao što stoji i u hadisu: /712/ "Milostinja prema siromahu je - milostinja, a prema rodbini - milostinja i rodbinska veza!" Nakon toga, Allah Uzvišeni kaže: "i siročadima", jer oni su izgubili onoga ko bi izvršavao njihove potrebe i izdržavao ih. Stoga je Allah naredio dobročinstvo i nježnost prema njima. Zatim kaže: "i siromasima". To su oni koji su u nuždi i nisu u stanju naći ko će zadovoljiti njihove potrebe, pa Allah naređuje da im se pomogne kako bi se zadovoljile njihove potrebe i prestale teškoće. U vezi sa siromasima i bijednicima bit će govora više u poglavlju "El-Berae", br. 9, tj. "Et-Tevbe"
"...i komšiji bližnjem, i komšiji daljnjem". Ibn-Abbas kaže: "Bližnji komšija je onaj komšija sa kojim si u srodstvu, a daljnji onaj sa kojim nisi u srodstvu!"
Imam Ahmed navodi predanje od Abdullaha ibn Omera, koji kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /713/ "Džibril mi je toliko preporučivao komšiju, da sam pomislio da će ga odrediti kao nasljednika!" To navode autori dva Sahiha, a prenose i Tirmizia i Ebu-Davud. Ahmed navodi predanje od Abdullaha ibn Amra ibn Asa, koji prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: /714/ "Najbolji su drugovi kod Allaha oni koji su najbolji prema svom drugu, a najbolji je komšija onaj koji je najbolji prema svom komšiji!"
Imam Ahmed navodi predanje od Aiše, koja kaže da je pitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: /715/ "Imam dvojicu komšija, pa kome da dam dar?" Odgovorio je: "Onome čija su ti vrata bliža!" Prenosi El-Buhari.
"...i drugu pored tebe". Od Alije i ibn Mesuda navodi se kako kažu "da je to supruga!"; "i putniku", a to je onaj koji pored tebe naiđe kao putnik namjernik. O tome će biti govora opširnije u poglavlju: "El-Berae" "U Alaha se uzdamo i na Njega se oslanjamo."
"...i onome koji je u vašem posjedu!" To se odnosi na robove. Naime, rob ima slabe mogućnosti, jer je zarobljen, u rukama je ljudi. To potvrđuju i riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom bolesti pred smrt: /716/ "Čuvajte namaz, namaz i ono što je u vašem posjedu!"
Muslim navodi predanje od Abdullaha ibn Amra: /717/ da je rekao svome upravitelju: "Da li si robovima dao hranu?" "Ne!", odgovorio je. Zatim mu je rekao: - Idi i daj im, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dovoljan je čovjeku grijeh da ne da hranu onome ko mu je u posjedu!"
"Allah, doista, ne voli one koji se ohole i hvališu!" To se odnosi na one koji su samohvaljivi, narcisoidni i oholi prema drugim ljudima, pa misle da su bolji od njih. Ti su za sebe veliki, ali su za Allaha mali i niski. Ibn Ebi-Hatim navodi predanje od jednog čovjeka iz Benu-Hedžima, koji kaže: - Rekao sam: "Daj mi savjet, Allahov Poslaniče!" On je rekao: /718/ "Čuvaj se prepuštanja donjeg dijela odjeće (preko članaka) jer je njeno prepuštanje oholost, a Allah ne voli ohole!"
El-Buhari prenosi od Aiše, r.a., da je o ajetu "Oni traže od tebe propise o ženama" rekla: "To je čovjek kod kojeg se nalazi sirotica, čiji je on skrbnik i nasljednik. Ona ima udjela u njegovome imetku, čak i u palmi s hurmama. Želi je oženiti, ali ne želi da je oženi neki drugi čovjek, koji bi učestvovao u njegovome imetku onako kako je ona učestvovala, pa joj sprečava udaju." Tako je objavljen ovaj ajet, a tako bilježi i Muslim. Svrha toga je slijedeće: ako čovjek ima pod svojom zaštitom neku siroticu, dozvoljeno mu je da je uda. Pa ako je on želi oženiti, Allah mu je odredio da joj da mehr jednako kao i drugim ženama. A ako to ne učini, neka se oženi nekom drugom ženom. A Allah, Uzvišeni i Moćni, ostavio je širinu u vezi s ovim. Ovo je značenje prvih ajeta koji su na početku sure.[1]
Ponekad on nema želju za brakom niti za njom jer mu je ružna. Allah, Silni i Uzvišeni, zabranio je da joj spriječi udaju iz straha da će drugi učestvovati u imetku koji je između njega i nje, kao što prenosi Ali ibn Ebi-Talha preko Ibn-Abbasa o ajetu, a to su riječi Uzvišenog: "...o ženama - sirotama".
Bivalo je da kod čovjeka u periodu džahilijeta bude sirotica, pa on baci na nju svoju odjeću. Ako je to učinio, ona se više nikada nije mogla udati za drugoga. Ako bi bila lijepa i zavoli je, on bi je oženio i preuzeo njen imetak. A ako bi bila ružna, zabranio bi joj da se uda do smrti, pa kad bi umrla - naslijedio bi je. Allah je to haramom učinio i zabranio.
Uzvišeni Allah kaže: "i o nejakoj djeci." U periodu džahilijeta djeca i djevojke nisu nasljeđivali, a Uzvišeni Allah kaže:
"kojima uskraćujete ono što im je propisano." Allah to zabranjuje i pojašnjava svakom nasljedniku njegov dio, pa kaže u poglavlju sure En-Nisa, 11. ajet: "Mušku pripada koliko dvjema ženskima", bili mali ili veliki.
Sa'id ibn Džubejr o riječima Uzvišenog Allaha:
"i o tome da prema siročadi pravedno postupate" kaže: ako je sirotica lijepa i ima imetak, oženit ću je i zadržati za sebe, a ako nije lijepa - isto tako ću je vjenčati i zadržati za sebe.
"A Allah sigurno zna o dobru koje učinite" podstičući činjenje dobrih djela i potčinjavajući se naredbama. A On, Uzvišeni, zna za sve to i za to će najobilnije nagraditi.
Uzvišeni Allah kao zakonodavac nas izvještava o stanju supružnika: čas o stanju odbojnosti čovjeka prema ženi, a čas o stanju slaganja s njom, čas o stanju rastanka od nje. Prvi je slučaj kada se žena plaši da će je njen muž zamrziti ili da će je izbjegavati, te se ona može odreći svog prava kod njega, ili jednog dijela svog prava, kao što je pravo na izdržavanje, odjeću, stan (dom) ili nekih drugih svojih prava. Na njemu je da to od nje prihvati, i nema ništa u tome da ona tako postupi i da on to prihvati. Stoga Uzvišeni Allah kaže:
"Onda se oni neće ogriješiti, ako se nagode", a zatim kaže: "a nagodba je bolja", tj. bolja od rastanka.
Kada je Sevda bint Zem'at ostarjela, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odlučio je da se od nje rastavi, pa se ona nagodila s njim da je zadrži, prepustivši svoj dan Aiši. On je to od nje prihvatio i zadržao je na osnovi toga.[1]
Prenosi Ebu-Davud et-Tajalisi da je Ibn-Abbas rekao: /856/ - Sevda se plašila da će je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pustiti, pa je rekla: "Allahov Poslaniče, nemoj me puštati, ja ću dati svoj dan Aiši." On je to učinio i objavljen je ovaj ajet:
"... a ako se žena plaši." Ibn-Abbas je rekao: "U čemu god se oni nagode, to je dozvoljeno." Predanje bilježi Tirmizi i za nju kaže da je hasen-garib. A u dva sahiha ističe se da je Aiša rekla: /857/ "Pošto je Sevda bint Zem'at ostarjela, poklonila je svoj dan Aiši, pa joj je Poslanik dodijelio Sevdin dan." I u Sahihu El-Buharija prenosi se sličan hadis preko Aiše. El-Buhari prenosi od Aiše: - Čovjek je imao staru ženu, nije od nje mnogo želio, želio je rastaviti se, te mu je ona rekla: "Što se mene tiče, slobodan si od obaveza prema meni", pa je objavljen ovaj ajet: "...a ako se žena plaši" i riječi Uzvišenog: "a nagodba je bolja", tj. nagodba s njom da ustupi nešto od svog prava mužu, a da on to prihvati. To je bolje nego potpun rastanak, kao što je Allahov Poslanik zadržao Sevdu bint Zem'at. Učinio je to stoga da se njegov ummet ugleda na njega u pogledu zakonitosti i dopuštenosti toga. A on je najbolji u svojoj pravičnosti, nek je spas i mir s njim Allahov.
Budući da je sporazum draži Allahu od rastanka, Uzvišeni Allah kaže: "a nagodba je bolja", odnosno rastava je mrska Allahu.
"I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bojali, pa Allah dobro zna ono što radite." A ako preuzmete na sebe tegobu sabura prema onome što mrzite kod njih i dodijelite im kao što dodjeljujete njima sličnima, pa Allah zna za to i nagradit će vas najobilnijom nagradom.
[1] Namjera Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bila je da pouči svoj ummet. Inače, on je samilostan, blag i milostiv prema cijelom svom ummetu, a kako ne bi bio prema svom bračnom drugu!? Njena namjera da ostane u braku bila je zadržavanje bračne veze među njima kako bi sebi osigurala Džennet, jer će njegove supruge biti oživljene sa njim.
"Vi nećete moći potpuno jednako postupati prema ženama svojim ma koliko to željeli." To znači: nećete moći, ljudi, biti jednaki prema ženama u svakom pogledu, pa ako budete pravedni u pogledu formalne podjele noć po noć, nećete biti pravedni u ljubavi, strasti i spolnom općenju. Kažu to Ibn-Abbas i grupa tabiina, a prenosi Ibn Ebi-Hatim preko Ibn-Ebi-Mulejke: - Ovaj ajet "...i nećete moći" objavljen je u vezi s Aišom. Ovim želi reći da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nju volio više nego druge, kao što stoji u hadisu koji prenosi imam Ahmed i sastavljači četiri "Sunena" da je Aiša rekla: /858/ - Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dijelio je među ženama i bio je pravedan, a zatim bi rekao: "Ovo je moja podjela u onome što ja posjedujem. Nemoj me prekoravati za ono što ti posjeduješ a ja ne posjedujem", tj. upravljanje srcem.
Uzvišeni Allah kaže: "I nemojte prema nekoj sasvim naginjati", tj. nemojte sasvim pretjerivati u naklonosti, "pa da neku učinite kao da je bez muža, a nerazvedena", tj. da nema muža, a niti da je slobodna (puštena). Prenosi Ebu-Davud et-Tajalisi preko Ebu-Hurejrea da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: /859/ "Ko bude imao dvije žene, pa bude osjećao naklonost prema jednoj od njih,1 kada bude Sudnji dan imat će samo jednu stranu svoga tijela." Tako prenose Imam Ahmed i sastavljači "Sunena."
"A ako se popravite i Allaha bojite - pa Allah doista oprašta i milostiv je." Ako se popravite nabolje i dijelite pravedno od onog što posjedujete, i ako se budete bojali Allaha u svim situacijama, oprostit će vam Allah naklonost prema jednoj od žena.
1 Ovdje riječ "naklonost" ne znači naklonost srca. To je od Allaha i niko ne može time upravljati. Zabranjena naklonost prema ovom hadisu jeste naklonost u postupku, kao da spava s jednom jednu noć, s drugom više, ili da jednoj kupi nešto, a drugoj ne, te se nepravedno ophodi prema njima. Ovaj čovjek će doći na Sudnji dan samo sa jednom stranom svoga tijela. A Allah najbolje zna.
Ovo je treći slučaj, a to je slučaj rastave. Uzvišeni Allah izvještava da će, ako se njih dvoje rastave, njega nezavisnim od nje učiniti, a nju nezavisnom od njega i nadomjestit će svakome od njih dobro.
"Allah je neizmjerno dobar i mudar", tj. On je neizmjerno dobar i milostiv. Mudar u svim Svojim postupcima, u Svojim odredbama i Svom zakonu.