Tefsir.ba - Tema: Iman, vjerovanje i osobine vjernika

1. Sura El Bekare, ajet 3

الَّذِينَ يُؤْمِنُونَ بِالْغَيْبِ وَيُقِيمُونَ الصَّلَاةَ وَمِمَّا رَزَقْنَاهُمْ يُنْفِقُونَ

Onima koji u gajb vjeruju, i koji namaz obavljaju i dijele od onoga čime smo ih Mi opskrbili

Komentar:

Iman (vjerovanje) predstavlja čin potvrđivanja istinitosti riječju, djelom i uvjerenjem, povećava se djelima pokornosti, a smanjuje griješenjem. Vjerovanje, u navedenom smislu, rezultira strahopoštovanjem prema Allahu, dž.š., tako da onaj koji to prihvati neće učiniti bilo što, prihvatiti bilo kakvo uvjerenje ili kazati nešto suprotno Allahovoj naredbi. Vjera u nevidljivo ustvari je vjera u ono što je vidu nedostupno; to je potvrda, odnosno vjerovanje u ono što ti je dostavljeno. U šerijatskom smislu, vjera u gajb je vjera u Allaha, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove poslanike, vjera u Sudnji dan, Njegovo određenje dobra i zla, vjera u oživljenje poslije smrti, u Džennet i Džehenem. Sve to je "gajb", nedostupno oku ljudskom, transcedentno.

"i namaz obavljaju" Riječ jezički znači "dova", a šerijatski to je poseban vid klanjanja Allahu (ibadeta) koji se sastoji od: rukua (naklona),. sedžde (klanjanja ničice) i drugih posebnih dijelova, određeno vrijeme, s određenim uvjetima, specifičnostima i vrstama, što je Allah Uzvišeni naredio kao obavezu pet puta u toku dana i noći. To je druga osnovna islamska dužnost. Namaz (salat) obavlja se, tj. čini redovno, u posebnim vremenskim terminima, uz uzimanje abdesta, stajanje, naklon, usklađenost pokreta, klanjanje ničice, učenje Kur'ana, sjedenje i posvjedočenje i blagosiljanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Time se obavlja namaz. "i dijele od onoga čime smo ih Mi opskrbili" Riječ u početku islama je označavala “trošak” koji je čovjek činio za svoju porodicu prije nego je propisan zekat. Na ovome mjestu, izraz znači dijeljenje sadake i zekata koje se prije svega odnosi na bližnje, članove porodice i sluge, a potom na druge. Ovaj vid trošenja mora biti obavljen zasigurno u ime Allaha, dž.š., sa ciljem izražavanja pokornosti Njemu, želje za nagradom i Njegovim zadovoljstvom, te iz bojazni od Njegove srdžbe i kazne, a ne zbog bilo čega drugog. Gornjim riječima: "i dijele od onoga čime smo ih Mi opskrbili" obuhvaćene su sve vrste ovih troškova, bili oni dobrovoljni ili obavezni (farz). To potvrđuje i predanje od Ibn-Omera, r.a., navedeno u oba Sahiha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /45/ "Islam je zasnovan na pet temelja: svjedočenju (šehadetu) da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i hodočašću Kabi (hadžu)." O zekatu će, inšallah, kasnije biti govora.

2. Sura El Bekare, ajet 4

وَالَّذِينَ يُؤْمِنُونَ بِمَا أُنْزِلَ إِلَيْكَ وَمَا أُنْزِلَ مِنْ قَبْلِكَ وَبِالْآخِرَةِ هُمْ يُوقِنُونَ

i onima koji vjeruju u ono što je objavljeno tebi i što je objavljeno prije tebe, i koji u ahiret čvrsto vjeruju

Komentar:

"I onima koji vjeruju u ono što je objavljeno tebi", tj. koji potvrđuju istinitost Kur'ana koji je od Gospodara tvoga objavljen, “i što je objavljeno prije tebe", tj. prihvaćaju istinitost Tevrata, Indžila, Zebura i drugih spisa koje su dostavili poslanici prije tebe, ne praveći razliku između njih i ne niječući ništa što su ovi dostavili od Gospodara svoga. "i koji u ahiret čvrsto vjeruju" Čvrsto uvjerenje suprotno je sumnji, tako da se ne dozvoljava ni najmanja sumnja kako u ahiret, tako ni u oživljenje, Sudnji dan, Džennet, Džehenem, polaganje računa i mizan (mjerenje dobrih i loših djela). Ahiret je dobio ovaj naziv budući da dolazi kao drugi svijet, nakon ovoga svijeta. Oni koji vjeruju u Poslanika, to su općenito vjernici, kako Arapi tako i sljedbenici Knjige. Svi ljudi i džini koji vjeruju u Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, potvrđujući istinitost te vjere i ostvarujući osobine vjernika navedene u prethodnim ajetima do Sudnjega dana, "na uputi su svoga Gospodara" odnosno, na putu svjetla, izvjesnosti i spoznaje Allaha Uzvišenog.

3. Sura El Bekare, ajet 5

أُولَٰئِكَ عَلَىٰ هُدًى مِنْ رَبِّهِمْ ۖ وَأُولَٰئِكَ هُمُ الْمُفْلِحُونَ

To su oni koji su na uputi Gospodara svoga i to su oni koji su spašeni.

Komentar:

"na uputi su svoga Gospodara" odnosno, na putu svjetla, izvjesnosti i spoznaje Allaha Uzvišenog
"To su oni koji su spašeni", tj. oni će uspjeti svojim djelima i vjerom u Allaha, Njegove knjige i poslanike, steći sevap i vječni boravak u Džennetu, odnosno spas od kazne pripremljene za Allahove neprijatelje.

4. Sura El-En`am, ajet 122

أَوَمَنْ كَانَ مَيْتًا فَأَحْيَيْنَاهُ وَجَعَلْنَا لَهُ نُورًا يَمْشِي بِهِ فِي النَّاسِ كَمَنْ مَثَلُهُ فِي الظُّلُمَاتِ لَيْسَ بِخَارِجٍ مِنْهَا ۚ كَذَٰلِكَ زُيِّنَ لِلْكَافِرِينَ مَا كَانُوا يَعْمَلُونَ

Zar je onaj koji je bio u zabludi, a koga smo Mi oživili i dali mu svjetlo pomoću kojeg se među ljudima kreće, kao onaj koji je u tminama iz kojih ne izlazi? A nevjernicima se čini lijepim to što oni rade.

Komentar:

Ovo je primjer koji Allah, dž.š., navodi za vjernika koji je bio mrtav, tj.u zabludi, propao i u zabuni, pa ga je Allah, dž.š., oživio, tj. oživio njegovo srce imanom i uputio ga na pravi put i na njemu učvrstio i učinio ga sljedbenicima Svojih poslanika: "...i dali mu svjetlo pomoću kojeg se među ljudima kreće", tj. on se njime orijentiše u svom ponašanju i vladanju, a svjetlo je Kur'an ili islam, i obadvoje je ispravno. "...kao onaj koji je u tminama", tj. u neznanju i raznim zabludama "iz kojih ne izlazi?", tj. nikako ne pronalazi izlaz i rješenje situacije u kojoj se nalazi. Kao što Allah, dž.š., kaže: "Allah je zaštitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo, a onima koji ne vjeruju - zaštitnici su šejtani i oni ih odvode sa svjetla u tmine; oni će u njemu vječno ostati." (2:257) Ovaj primjer vezuje se za uporedbu svjetla sa tmine riječima koje se nalaze na početku ove sure: "...i tmine i svjetlo dao...", a ovim se ajetom ne cilja na nekog određenog između vjernika i munafika, kao što je to neko rekao, nego je on općeg karaktera i u njega ulazi svaki vjernik i svaki munafik. "A nevjernicima se čini lijepim to što oni rade", tj. Mi smo im uljepšali njihovu zabludu, Allahovom, dž.š., odredbom i Njegovom savršenom mudrošću, uzvišen je On i nema drugog boga osim Njega, i On nema druga. 17

___

17
Allah, dž.š., to je njima uljepšao shodno onome što su oni sami odabrali od zablude. Kao što Allah, dž.š., kaže: "...i kad oni skrenuše ustranu, Allah učini da i srca njihova ustranu skrenu..." (61:5)

5. Sura El-A`raf, ajet 96

وَلَوْ أَنَّ أَهْلَ الْقُرَىٰ آمَنُوا وَاتَّقَوْا لَفَتَحْنَا عَلَيْهِمْ بَرَكَاتٍ مِنَ السَّمَاءِ وَالْأَرْضِ وَلَٰكِنْ كَذَّبُوا فَأَخَذْنَاهُمْ بِمَا كَانُوا يَكْسِبُونَ

A da su stanovnici naselja vjerovali i bogobojazni bili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili.

Komentar:

Govoreći o slabom imanu onih koji su živjeli u naseljima kojima su slati poslanici, Uzvišeni kaže: "A da su stanovnici naselja vjerovali i bogobojazni bili", tj. da su im srca potvrdila ono što su poslanici objavljivali i da su bili bogobojazni, činjenjem dobrih i ostavljanjem zabranjenih stvari, "Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali", tj. davali bismo im kišu s neba i usjeve iz zemlje. Zatim Uzvišeni kaže: "...ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili", tj. oni su poricali svoje poslanike pa smo ih uništili, primjereno ih kažnjavajući za grijehe i zabranjena djela koja su radili.

6. Sura El-Enfal, ajet 2

إِنَّمَا الْمُؤْمِنُونَ الَّذِينَ إِذَا ذُكِرَ اللَّهُ وَجِلَتْ قُلُوبُهُمْ وَإِذَا تُلِيَتْ عَلَيْهِمْ آيَاتُهُ زَادَتْهُمْ إِيمَانًا وَعَلَىٰ رَبِّهِمْ يَتَوَكَّلُونَ

Pravi su vjernici samo oni čija se srca strahom ispune kad se Allah spomene a kad im se riječi Njegove kazuju, vjerovanje im povećaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju

Komentar:

Alijj ibn Ebi-Talha kaže da je Ibn-Abbas o riječima Uzvišenog: ″Pravi su vjernici samo oni čija se srca strahom ispune kad se Allah spomene″, rekao: ″Kada munafici obavljaju Allahove farzove, spominjanje Allaha ni najmanje ne utiče na njihova srca. Oni ne vjeruju ni u jedan Allahov ajet, ne oslanjaju se na Njega, ne klanjaju kada ih drugi ne vide i ne daju zekat iz svojih imetaka.″ ″Pravi su vjernici samo oni čija se srca strahom ispune kad se Allah spomene″, tj. njihova se srca prestraše i uplaše, pa oni obavljaju Njegove farzove i izvršavaju ono što je On naredio, a klone se onoga što je On zabranio. To je osobina pravih vjernika. Zatim Uzvišeni kaže: ″...a kad im se riječi Njegove kazuju, vjerovanje im povečavaju , odnosno uvjerenje. El-Buhari i još neki islamski učenjaci ovaj i slične ajete uzeli su za dokaz da se iman može povečavati i da je on različitih nivoa u ljudskim srcima. Tako npr. Uzvišeni kaže: ″Što se tiče vjernika, njima je povećala vjerovanje, i oni se raduju ″(9:124) Taj stav zastupa večina ummeta, a kaže se i da ga svi zastupaju. Zatim Uzvišeni kaže: ″...i samo se na Gospodara svoga oslanjaju″, tj. oni žele samo Njega, streme samo Njemu, traže utočište samo kod Njega, svoje potrebe izlažu samo Njemu, znaju da ono što On hoće biva, a što On neće ne biva, znaju da samo On ima vlast, bez suparnika i saučesnika u njoj, i znaju da On brzo sviđa račune. Zato je Se'id ibn Džubejr rekao: ″Oslanjanje na Allaha je potpuni iman"

7. Sura Ali -Imran, ajet 8

رَبَّنَا لَا تُزِغْ قُلُوبَنَا بَعْدَ إِذْ هَدَيْتَنَا وَهَبْ لَنَا مِنْ لَدُنْكَ رَحْمَةً ۚ إِنَّكَ أَنْتَ الْوَهَّابُ {8}

Gospodaru naš, nemoj skrenuti srca naša nakon što si nas uputio i daruj nam od Sebe milost! Ti si doista obilni Darovalac!

Komentar:

Ne okreni ih od Pravog puta nakon što si ih postavio na njemu i ne učini nas kao one u čijim srcima je pristranost i koji slijede ono što je u Kur'anu nejasno, nego nas učvrsti na Tvome Pravom putu!

"i daruj nam Svoju milost!" kojom ćeš učvrstiti naša srca, kojom ćeš nas ujediniti, kojom ćeš nam povećati uvjerenje i vjeru.

"Ti si, doista, obilni Darovalac" Ibn-Merdevejh navodi predanje od Aiše, r.a., kako je rekla: /472/ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, često bi molio: "O Ti, Koji srca okrećeš, moje srce učvrsti na Tvojoj vjeri!", pa sam mu rekla: "Allahov Poslaniče, mnogo učiš ovu dovu!?" On je rekao: "Nema srca koje nije između dva prsta Svemilosnog, ako On hoće da ga učini postojanim, On će to i učiniti, a ako hoće da ga izokrene, i učini to! Zar ne slušaš riječi:

'Gospodaru naš, nemoj skrenuti srca naša nakon što si nas uputio i daruj nam Svoju milost! Ti si, doista, obilni Darovalac! Ovaj hadis je "garib" u ovoj verziji, ali je njegova osnovna verzija navedena u dva Sahiha, te drugim zbirkama, u više predanja bez dodatka ovog časnog ajeta.

8. Sura El-Enfal, ajet 26

وَاذْكُرُوا إِذْ أَنْتُمْ قَلِيلٌ مُسْتَضْعَفُونَ فِي الْأَرْضِ تَخَافُونَ أَنْ يَتَخَطَّفَكُمُ النَّاسُ فَآوَاكُمْ وَأَيَّدَكُمْ بِنَصْرِهِ وَرَزَقَكُمْ مِنَ الطَّيِّبَاتِ لَعَلَّكُمْ تَشْكُرُونَ

I sjetite se kad vas je bilo malo, kad ste na Zemlji bili potlačeni - bojali ste se da vas ljudi ne pohvataju, pa vam je On sklonište dao i Svojom pomoći vas pomogao i plijenom vas opskrbio da biste bili zahvalni

Komentar:

Ovdje Uzvišeni skreće pažnju Svojim robovima, vjernicima na Svoje dobročinstvo i blagodati koje im je On dao: bili su malobrojni pa ih je On umnožio, bili su potlačeni i uplašeni pa ih je On pomogao i ojačao, bili su bijedni i siromašni, pa ih je On opskrbio lijepim stvarima. Zatim je tražio od njih da Mu budu zahvalni, a oni su poslušali sva Njegova naređenja. Tako su oni bili u Meki malobrojni, potlačeni i nejaki. Bojali su se da ih ljudi iz raznih krajeva neće pohvatati. Takvo stanje im je bilo sve dok im Allah nije dozvolio da učine Hidžru u Medinu, gdje im je On dao sklonište i naklonost njezinih stanovnika. Oni su im pružili zaštitu i pomogli ih u Bici na Bedru, a i u drugim prilikama. Oni su im davali iz svojih imetaka i živote svoje su žrtvovali radi poslušnosti Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s. Kadate ibn De'ame es-Sedusi, Allah mu se smilovao, o riječima Uzvišenog: ″sjetite se kad vas je bilo malo, kad ste na Zemlji bili potlačen ″, rekao je: ″Mekanski Arapi su bili najbjedniji ljudi, najnesretnijeg života, najgladnijih stomaka, najslabije obučeni i u najjasnijoj zabludi. Njihovi su živi bili nesretni, a mrtvi u Vatru bacani. Njih je, ustvari, jelo - a oni nisu jeli. Tako mi Allaha, ne znamo da je i jedno pleme na Zemlji tada bilo u gorem stanju od njih, sve dok im Allah nije objavio islam. On je tada islamom podupro njihove predjele, dao im obilnu nafaku i učinio ih da vladaju ostalim ljudima. Sve što vidite Allah je dao preko islama, pa zato zahvaljujte Allahu na Njegovim blagodatima. Vaš Gospodar daje blagodati i voli da Mu se zahvaljuje, pa On daje više onima koji su Mu zahvalni.″

9. Sura El-Enfal, ajet 28

وَاعْلَمُوا أَنَّمَا أَمْوَالُكُمْ وَأَوْلَادُكُمْ فِتْنَةٌ وَأَنَّ اللَّهَ عِنْدَهُ أَجْرٌ عَظِيمٌ

I neka znate da su bogatstva vaša i djeca vaša samo iskušenje, i da je samo u Allaha nagrada velika

Komentar:

Zatim Uzvišeni kaže: ″I neka znate da su bogatstva vaša i djeca vaša samo iskušenje" , tj. kada vam ih je On dao, time vas je stavio na ispit i kušnju - da bi se vidjelo da li ćete Mu na njima biti zahvalni i prema njima postupati onako kako to On traži, ili ćete se zbog njih okrenuti od Njega. Slično tome, Uzvišeni kaže: ″O vjernici, neka vas imanja vaša i djeca vaša ne zabave od sjećanja na Allaha. A oni koji to učine, bit će izgubljeni.″ (63:9) Zatim Uzvišeni kaže: ″I da je samo u Allaha nagrada velika″. Tj. ono što će vam On dati, Njegova nagrada i Njegov Džennet bolji su vam od imetaka i djece, jer vam neki od njih budu i neprijatelji, a većina njih vam neće ništa koristiti. A Allah Uzvišeni svime upravlja, On posjeduje sve što je i na dunjaluku i na ahiretu i On će obilno nagrađivati na Kijametskom danu. Dakle, ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., treba biti preča od ljubavi prema imetku i djeci. U Buharijinom Sahihu navodi se od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: /380/ ″Ko bude imao tri stvari, osjetit će slast imana: kome Allah i Njegov Poslanik budu draži od svega drugog, ko bude volio nekoga samo radi Allaha, i kome bude draže da bude bačen u vatru nego da se vrati nevjerovanju, nakon što ga je Allah spasio od njega.″

10. Sura El-A`raf, ajet 156

وَاكْتُبْ لَنَا فِي هَٰذِهِ الدُّنْيَا حَسَنَةً وَفِي الْآخِرَةِ إِنَّا هُدْنَا إِلَيْكَ ۚ قَالَ عَذَابِي أُصِيبُ بِهِ مَنْ أَشَاءُ ۖ وَرَحْمَتِي وَسِعَتْ كُلَّ شَيْءٍ ۚ فَسَأَكْتُبُهَا لِلَّذِينَ يَتَّقُونَ وَيُؤْتُونَ الزَّكَاةَ وَالَّذِينَ هُمْ بِآيَاتِنَا يُؤْمِنُونَ

"I dosudi nam dobro na ovom svijetu, i na onom svijetu - mi se, uistinu, vraćamo Tebi!" - "Kaznom Svojom Ja kažnjavam koga hoću" - reče On - "a milost Moja obuhvata sve; dat ću je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali, i onima koji u dokaze Naše budu vjerovali."

Komentar:

"I dosudi nam dobro na ovom svijetu, i na onom svijetu." Prethodni dio ove dove bio je radi zaštite od grijeha, a ovaj dio: "I dosudi nam dobro na ovom svijetu, i na onom svijetu" jeste radi ostvarenja cilja, a njime se hoće reći: Odredi i propiši nam dobro i na ovom i na onom svijetu. A što se tiče dobra (el-hasene), ono je već objašnjeno u suri El-Bekare 324 "...mi se, uistinu, vraćamo Tebi!", tj. kajemo se, obraćamo se i vraćamo se Tebi.325 Zatim Uzvišeni kaže: "Kaznom Svojom Ja kažnjavam koga hoću" - reče On - "a milost Moja obuhvata sve", tj. Ja radim ono što Ja hoću i Ja određujem ono što Ja hoću, a sve to radim pravedno i mudro - neka je slavljen i uzvišen, nema boga osim Njega. "...a milost Moja obuhvata sve", tj. ona je velika i sveobuhvatna, kao što nam Uzvišeni prenosi riječi nosioca Arša i onih oko njega: "Gospodaru naš, Ti sve obuhvataš milošću i znanjem." (40: 7) Imam Ahmed navodi od Selmana, da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /321/ "Allah ima stotinu milosti. Samo sa jednom od njih stvorenja su međusobno samilosna i životinje osjećaju samilost prema svojim mladim, a devedeset devet milosti On je ostavio za Kijametski dan." Ovaj hadis navodi i Muslim. Riječi Uzvišenog: "...dat ću je onima koji se budu grijeha klonili", znače: Obavezat ću se da Moja milost, kao Moj dar i dobročinstvo, pripadne njima, "...onima koji se budu grijeha klonili", tj. širka i ostalih velikih grijeha. "...i zekat davali". Jedni kažu da se ovim misli na čišćenje duša, a drugi na zekat na imetke. Moguće je ipak da se ovo odnosi na oboje, jer je ovaj ajet objavljen u Meki. "...i onima koji u dokaze Naše budu vjerovali", tj. budu ih potvrđivali.

---

324 Pogledaj tumačenje 201. ajeta sure El-Bekare.

324 Zatim ih je Allah ponovo oživio. Za to imamo dokaz u riječima Uzvišenog: "Zatim smo vas, poslije smrti vaše, oživili da biste zahvalni bili." (2:56)

11. Sura El Bekare, ajet 46

الَّذِينَ يَظُنُّونَ أَنَّهُمْ مُلَاقُو رَبِّهِمْ وَأَنَّهُمْ إِلَيْهِ رَاجِعُونَ

Onima koji su uvjereni da će se sresti sa Gospodarom svojim i da će se Njemu vratiti.

Komentar:

Uzvišeni Allah kaže: "Onima koji su uvjereni da će se sresti sa Gospodarom svojim i da će se Njemu vratiti", /46/ što dopunjava ranije navedene riječi, jer namaz nije težak samo Allahu odanim ljudima, onima koji su uvjereni da će sresti Gospodara svoga, tj. koji znaju da će biti oživljeni na Sudnjem danu, doći pred Njega i vratiti Mu se. Dakle, oni će biti zavisni od Allahove volje jer On će o njihovim djelima suditi u skladu sa Svojom pravednošću. Stoga, pošto su uvjereni u povratak i nagradu, odnosno kaznu, za njih je lahko da predano djeluju i ne čine loša djela. U vezi s riječima: "Onima koji su uvjereni da će se sresti sa svojim Gospodarom", Ibn-Džerir prenosi od Mudžahida: "Svako mišljenje spomenuto u Kur'anu znači uvjerenje", odnosno "znanje" prema drugom predanju. Ibn-Kesir kaže: - U sahih hadisu navodi se da će Allah Uzvišeni kazati Svome robu na Sudnjem danu: /68/ "Zar ti nisam dao suprugu? Zar ti nisam dao čast? Zar tebi nisam podvrgao i konje i deve, i pustio te da vladaš i upravljaš drugima?!" On će reći: "Da." A Allah Uzvišeni će kazati: "Jesi li mislio da ćeš se sa Mnom sresti?" On će kazati: "Ne." A Allah će mu na to reći: "Danas ću te zaboraviti kao što si ti Mene zaboravio." O ovome će opširnije biti govora kod riječi Uzvišenog: "Zaboravljali su Allaha, pa je i On njih zaboravio!" (9:67)

12. Sura Hud, ajet 23

إِنَّ الَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ وَأَخْبَتُوا إِلَىٰ رَبِّهِمْ أُولَٰئِكَ أَصْحَابُ الْجَنَّةِ ۖ هُمْ فِيهَا خَالِدُونَ

Oni koji budu vjerovali i dobra djela činili i koji Gospodaru svome budu odani, bit će stanovnici Dženneta, u njemu će vječno boraviti.

Komentar:

Nakon što Allah Uzvišeni iznosi stanje nesretnika, On, zatim, ističe sretnike, koji vjeruju i čine dobra djela, napuštajući ružna, čime stječu dženetska naselja i blagodati što se u njima nalaze, gledajući u Stvoritelja nebesa i Zemlje.

13. Sura Hud, ajet 24

مَثَلُ الْفَرِيقَيْنِ كَالْأَعْمَىٰ وَالْأَصَمِّ وَالْبَصِيرِ وَالسَّمِيعِ ۚ هَلْ يَسْتَوِيَانِ مَثَلًا ۚ أَفَلَا تَذَكَّرُونَ

Ove su dvije vrste kao slijep i gluh i kao onaj koji vidi i čuje. A mogu li se uporediti? Pa zašto ne razmislite?

Komentar:

Uzvišeni, zatim, navodi primjer nevjernika i vjernika, pa kaže: "Ove su dvije vrste..." kao slijepi i gluhi nesretnici i oni koji čuju i vide, sretnici. Nevjernik je slijep od istine, gluh da je čuje i da se njome koristi. Dok je vjernik pametan, pronicljiv, dobro vidi istinu, sluša dokaze, pa neistina ne može kod njega proći... Pa da li su jednaki ova dvojica? "Pa zašto ne razmislite?", tj. zašto ne uzmete pouku i ne vidite razliku između jednih i drugih, kako kaže Uzvišeni:

"Nisu jednaki stanovnici Džehennema i stanovnici Dženneta. Stanovnici Dženneta će ono što žele postići."

14. Sura El-A`raf, ajet 200

وَإِمَّا يَنْزَغَنَّكَ مِنَ الشَّيْطَانِ نَزْغٌ فَاسْتَعِذْ بِاللَّهِ ۚ إِنَّهُ سَمِيعٌ عَلِيمٌ

A ako te šejtan pokuša na zlo navesti, ti potraži utočište u Allaha, On uistinu sve čuje i zna.

Komentar:

Zatim Uzvišeni upućuje na traženje zaštite kod Njega od šejtana - džina, jer ga lijepim postupkom nećeš od sebe otjerati. On te želi potpuno uništiti i upropastiti, jer ti je on otvoreni neprijatelj, kao što je i prije bio tvome pretku Ademu, a.s. Tumačeći riječi Uzvišenog: "A ako te šejtan pokuša na zlo navesti", Ibn-Džerir kaže: "Ako te šejtan naljuti da bi te nagovorio da se ne kloniš neznalice i da mu oprostiš", "ti potraži utočište u Allaha", tj. kod Allaha zatraži zaštitu od njegovog podsticanja na zlo. A podsticanje na zlo vodi smutnji, bilo preko srdžbe, bilo preko nečeg drugog. "On, uistinu, sve čuje i zna." On čuje i kada te neznalica napadne i kada od šejtanskog nagovora na zlo tražiš utočište kod Allaha, kao i sav ostali govor Njegovih stvorenja - ništa mu se od toga ne može sakriti. On zna čime će te zaštititi od šejtanskog nagovaranja na zlo, a zna i sve ostalo o svemu što je stvorio. Riječ znači: traženje utočišta, oslonca i zaštite od zla, a riječ znači: traženje utočišta i oslonca u traženju dobra. U tom smislu, El-Hasan ibn Hani' pjeva:

O Ti, od Kojeg tražim pomoć

za ono što želim - i od Kojeg tražim

zaštitu od onog što ne želim.

Ljudi ne mogu namjestiti kost

koju Ti slomiš - niti ponovo slomiti onu

koju Ti namjestiš.

Na početku ovog tefsira naveli smo hadise o traženju zaštite od Allaha, pa nema potrebe da ih ovdje ponovo iznosimo.341

---

341 Pogledaj tumačenje EUZE na početku ovog tefsira.

15. Sura El-A`raf, ajet 201

إِنَّ الَّذِينَ اتَّقَوْا إِذَا مَسَّهُمْ طَائِفٌ مِنَ الشَّيْطَانِ تَذَكَّرُوا فَإِذَا هُمْ مُبْصِرُونَ

Oni koji se Allaha boje, čim ih dodirne sablazan šejtanska, sjete se, i odjednom dođu sebi,

Komentar:

Ovdje Uzvišeni govori o Svojim bogobojaznim robovima, koji izvršavaju ono što je On naredio i klone se onog što je On zabranio: "čim ih dodirne", tj. čim ih zadesi, a neki ovo čitaju: "sablazan". Oba su ova kiraeta poznata, s tim što neki kažu da imaju isto značenje, a drugi da ima razlike u njihovom značenju. Tu riječ tumače na različite načine: kao srdžba, kao napad, kao nagovor na zlo i kao bolest.342 Zatim Uzvišeni kaže: "sjete se", tj. sjete se Allahove kazne i Njegove obilne nagrade, i Njegovog obećanja dobrima i prijetnje lošima, pa se odmah pokaju, vrate i obrate Allahu, te kod Njega zatraže zaštitu, "i odjednom dođu sebi", tj. shvate i poprave se.

---

342 Ja dajem prednost mišljenju da ta riječ znači: nagovor na zlo.

16. Sura Junus, ajet 98

فَلَوْلَا كَانَتْ قَرْيَةٌ آمَنَتْ فَنَفَعَهَا إِيمَانُهَا إِلَّا قَوْمَ يُونُسَ لَمَّا آمَنُوا كَشَفْنَا عَنْهُمْ عَذَابَ الْخِزْيِ فِي الْحَيَاةِ الدُّنْيَا وَمَتَّعْنَاهُمْ إِلَىٰ حِينٍ

Zašto nije bilo nijednog grada koji je povjerovao i kome je vjerovanje njegovo koristilo osim naroda Junusova, kome smo kada je povjerovao sramnu patnju u životu na ovom svijetu otklonili i život mu još vrijeme produžili?

Komentar:

Allah Uzvišeni kaže: - zašto onda, nijedan grad (naselje) prošlih naroda, kome smo poslanike slali, nije u cijelosti vjerovao nego su svakog poslanika kojeg smo prije tebe, Muhammede, slali većinom u laž nagonili, kao što Allah Uzvišeni kaže: "O kako su ljudi jadni; nijedan im poslanik nije došao a da mu se nisu narugali." (36:30) U sahih hadisu stoji: (575) "Predočeni su mi Allahovi poslanici, pa su neki prolazili sa skupinom ljudi, neki sa jednim čovjekom, neki sa dva, a s nekim poslanikom nije bio niko." Poslanik, zatim, spominje mnoštvo sljedbenika Musaa, a.s., pa onda svojih sljedbenika koji će prekriti Istok i Zapad. Cilj je ovog kazivanja da se istakne da nije bilo nijednog grada prošlih naroda, koji je u cijelosti vjerovao osim Junusovog, a.s., naroda... koji je vjerovao iz straha, da ga ne stigne kazna, na koju ih je upozoravao njihov poslanik, nakon što su se očima uvjerili u njene posljedice i nakon što ih je poslanik napustio. Tada su se iskreno obratili Allahu i iskreno Mu se predali. Tražeći Allahovu pomoć, doveli su svoju djecu, životinje i stoku i zamolili Allaha Uzvišenog da im otkloni kaznu, na koju ih je upozoravao njihov poslanik, na što im se Allah smilovao i otklonio im kaznu, kako Allah Uzvišeni kaže: "...osim naroda Junusova, kome smo kad je povjerovao sramnu patnju u životu na ovom svijetu otklonili i život im još neko vrijeme produžili!" Komentatori su razilaze u tome da li im je otklonjena ahiretska dunjalučkom kaznom ili im je otklonjena samo ovosvjetska kazna. Ono što je očitije jeste da im je otklonjena i dunjalučka i ahiretska kazna, što potvrđuju Allahove Uzvišene riječi: "I poslasmo ga stotini hiljada ljudi, i više, i oni povjerovaše, i njima dadosmo da do roka određenog požive."(37:147) Njima se pripisuje vjerovanje, a vjerovanje spašava od ahiretske kazne - Allah najbolje zna. O ovom će slučaju, ako Bog da, detaljnije biti govora u poglavlju Es-Saffat, u 148. ajetu.

17. Sura Junus, ajet 99

وَلَوْ شَاءَ رَبُّكَ لَآمَنَ مَنْ فِي الْأَرْضِ كُلُّهُمْ جَمِيعًا ۚ أَفَأَنْتَ تُكْرِهُ النَّاسَ حَتَّىٰ يَكُونُوا مُؤْمِنِينَ

Da Gospodar tvoj hoće, na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zašto onda ti da nagoniš ljude da budu vjernici?

Komentar:

Allah Uzvišeni kaže: "Da Gospodar tvoj hoće", o Muhammede, On bi dozvolio svim ljudima svijeta da vjeruju, pa bi svi povjerovali u ono što si im prenio. Allah Uzvišeni, međutim, s mudrošću postupa u svemu što čini, pa kaže: "A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere učinio. Međutim, oni će se uvijek u vjerovanju razilaziti, osim onih kojima se tvoj Gospodar smiluje. A zato ih je i stvorio." [13] "I ispunit će se riječi Gospodara tvoga: napunit ću, zaista, Džehennem džinima i ljudima - zajedno!" (11:118) Allah Uzvišeni, zato kaže: "Pa zašto onda, ti da nagoniš ljude", tj. da ih prisiljavaš "da budu vjernici". To nije tvoja dužnost, niti briga, nego Allah "u zabludi ostavlja onoga koga hoće, a na pravi put ukazuje onome kome hoće, pa ne izgaraj od žalosti za njima" (35:8), kao i drugi ajeti koji ukazuju da Allah čini što hoće; upućuje koga hoće, i u zabludi ostavlja koga hoće, prema Svome znanju, mudrosti i pravednosti.

___

[13]
Tj. stvorio ih je da se ne razilaze u onome što je Allah naredio i zabranio. Svi koji su saglasni sa onim što je Allah objavio sa odredbama i zabranama u vjerovanju, ibadetom i međusobnim odnosima - u Njegovoj su milosti. Zato ih je On i stvorio.

18. Sura Junus, ajet 100

وَمَا كَانَ لِنَفْسٍ أَنْ تُؤْمِنَ إِلَّا بِإِذْنِ اللَّهِ ۚ وَيَجْعَلُ الرِّجْسَ عَلَى الَّذِينَ لَا يَعْقِلُونَ

Nijedan čovjek nije vjernik bez Allahove volje; a On kažnjava one koji neće da razmisle.

Komentar:

Zato Uzvišeni kaže: "Nijedan čovjek nije vjernik bez Allahove volje; [14] a On kažnjava one koji neće da razmisle", tj. o Njegovim dokazima i argumentima. A On je pravedan u svemu tome; kad upućuje na pravi put i kad ostavlja u zabludi.

___

[14]
Nema sumnje da se ništa ne dešava na Zemlji i na nebu i između njih osim Allahovom voljom i odredbom. Ono što On hoće, to biva, a ono što neće - to ne može ni biti. Pošto je vjerovanje glavna dobrovoljna obaveza, kao i druge dobrovoljne obaveze, to onaj ko je izvršava - zaslužuje Džennet, a onaj ko je ostavlja - Vatru. Nema sumnje da je svakom obavezniku predstavljeno vjerovanje i nevjerovanje, pa ko izabere vjerovanje, iz uvjerenja, vodeći se razumom, naukom i spoznajom, nagrada od Allaha je da on hoće i dozvoli da se u njegovoj duši ustali iman. Ko međutim, ignoriše razum i odbaci argumente i Božanske dokaze, izabravši nevjerstvo nad vjerovanjem, Allah će ga kazniti, jer nije upotrijebio svoj razum, odnosno kao da je stvoren bez razuma. Zato Allah Uzvišeni za ove kaže: "Oni ne shvataju." Pravi put i zabluda dolaze tek kada se čovjek dobrovoljno opredijeli za vjerovanje ili nevjerovanje, pa ga Allah tako i usmjerava na pravi put ili zabludu, kao nagradu za njegova djela. Allah nikome ne čini nepravdu...

19. Sura Er-Ra`d, ajet 19

أَفَمَنْ يَعْلَمُ أَنَّمَا أُنْزِلَ إِلَيْكَ مِنْ رَبِّكَ الْحَقُّ كَمَنْ هُوَ أَعْمَىٰ ۚ إِنَّمَا يَتَذَكَّرُ أُولُو الْأَلْبَابِ

Zar je onaj koji zna da je istina ono što ti se objavljuje od Gospodara tvoga kao onaj koji je slijep? A pouku samo razumom obdareni primaju.

Komentar:

Uzvišeni kaže: "Nije jednak onaj koji zna da je 'Ono što ti je objavljeno', o Muhammede, 'Od Gospodara tvoga' istina u koju nema sumnje i oko koje nema razilaženja." Sve je to istina koja jedna drugu potvrđuje, a Njegove naredbe i zabrane pravične su. Onaj koji je slijep neće otkriti dobro niti će ga shvatiti. Ako ga i dokuči, neće mu biti jasno, neće ga smatrati istinitim niti će ga slijediti, kako to Uzvišeni kaže: "Nisu jednaki stanovnici Džehennema i stanovnici Dženneta; stanovnici Dženneta će ono što žele postići." (59:20) Tj. nisu jednaki prvi i drugi. I govor Uzvišenog: "A Pouku samo razumom obdareni primaju", tj. opomenu prihvataju i opametiti se daju. Oni su ti koji su zdravom i pravom pameću obdareni. Neka nas Allah učini da budemo od njih.

20. Sura Er-Ra`d, ajet 20

الَّذِينَ يُوفُونَ بِعَهْدِ اللَّهِ وَلَا يَنْقُضُونَ الْمِيثَاقَ

Oni koji obavezu prema Allahu ispunjavaju i ne krše obećanje.

Komentar:

Uzvišeni obavještava o onima koji su opisani ovim pohvalnim svojstvima da njima pripada trijumf i ovog i budućeg svijeta. "Oni koji obavezu prema Allahu ispunjavaju i ne krše obećanje", tj. nisu poput munafika: kada jedan od njih obeća - obmane; kada se prepire - u laž utjeruje, a kada govori - laže, a kada mu se nešto povjeri - iznevjeri.

21. Sura Er-Ra`d, ajet 21

وَالَّذِينَ يَصِلُونَ مَا أَمَرَ اللَّهُ بِهِ أَنْ يُوصَلَ وَيَخْشَوْنَ رَبَّهُمْ وَيَخَافُونَ سُوءَ الْحِسَابِ

I oni koji poštuju ono što je Allah naredio da se poštuje i Gospodara svoga se boje i obračuna mučnoga plaše.

Komentar:

"I oni koji poštuju ono što je Allah naredio da se poštuje", rodbinske veze i dobročinstvo prema rodbini, siromasima, bijednicima i, uopće, činjenje dobra. "I Gospodara svoga se boje", tj. zbog djela koja posiju i urade, i obračuna Moćnoga na ahiretu se plaše, zbog čega oni ispravnom postupku i ustrajnosti u svim situacijama teže.

22. Sura Er-Ra`d, ajet 22

وَالَّذِينَ صَبَرُوا ابْتِغَاءَ وَجْهِ رَبِّهِمْ وَأَقَامُوا الصَّلَاةَ وَأَنْفَقُوا مِمَّا رَزَقْنَاهُمْ سِرًّا وَعَلَانِيَةً وَيَدْرَءُونَ بِالْحَسَنَةِ السَّيِّئَةَ أُولَٰئِكَ لَهُمْ عُقْبَى الدَّارِ

I oni koji trpe žudeći za Licem Gospodara svoga, i oni koji namaz obavljaju, i koji od onoga što im dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim na zlo uzvraćaju - njih čeka najljepše prebivalište.

Komentar:

"I oni koji trpe žudeći za Licem Gospodara svoga", tj. suzdržavaju se od zabranjenih stvari i grijeha. "I oni koji namaz obavljaju" po namaskim propisima, u propisanim namaskim vremenima, namaske rukue, sedžde, sa skrušenošću, na zadovoljavajući, Šerijatom propisani način obavljaju. "I koji od onoga što im dajemo udjeljuju", tj. oni koji su dužni izdržavati i brigu voditi o ženama, rodbini, siromasima, bijednicima i beskućnicima. "Tajno i javno", tj. u potaji i sasvim otvoreno, danju i noću. "I koji dobrim na zlo uzvraćaju", tj. oni koji ružno lijepim odagnaju, oni koji na uvrede savršenim strpljenjem uzvraćaju, trpeći, praštajući, prelazeći preko toga, dobrovoljno, shodno Allahovim riječima: "Zlo dobrim uzvrati..." (22:96) Zbog toga saopćava stanje sretnika koji su opisani ovim lijepim svojstvima i to da im najljepše prebivalište pripada.

23. Sura Er-Ra`d, ajet 23

جَنَّاتُ عَدْنٍ يَدْخُلُونَهَا وَمَنْ صَلَحَ مِنْ آبَائِهِمْ وَأَزْوَاجِهِمْ وَذُرِّيَّاتِهِمْ ۖ وَالْمَلَائِكَةُ يَدْخُلُونَ عَلَيْهِمْ مِنْ كُلِّ بَابٍ

Edenski vrtovi u koje će ući i oni i roditelji njihovi i žene njihove i porod njihov - oni koji su bili čestiti - meleki će im ulaziti na vrata svaka.

Komentar:

Zatim se to riječima Uzvišenog pojašnjava: "Edenski vrtovi", tj. vrtovi prebivanja u kojima će vječno boraviti sa poslanicima, vjerovjesnicima, šehidima i promicateljima upute "I roditelji njihovi, i žene njihove, i porod njihov - oni koji su bili čestiti", tj. u Džennetu će između njih i njihovih prijatelja na okupu biti roditelji, porod, i poslanici kako bi zadovoljni sa njima bili sve dok, Allahovim dobročinstvom i zahvalnošću, ne budu iz najnižih u najviše deredže podignuti. Uzvišeni veli: "I meleki će im ulaziti na vrata svaka, ... tj. ovuda i onuda za njima će meleki ulaziti.

24. Sura Er-Ra`d, ajet 24

سَلَامٌ عَلَيْكُمْ بِمَا صَبَرْتُمْ ۚ فَنِعْمَ عُقْبَى الدَّارِ

Mir neka je vama, zato što ste trpjeli, a divno li je najljepše prebivalište.

Komentar:

"Mir neka je vama, zato što ste trpjeli, a divno li je najljepše prebivalište", tj. meleki ... čestitajući im ulazak u Džennet. Kada u Džennet budu ušli, za njima će meleki selame uzvikivati čestitajući im ono što im je od Allaha dato, milost, blizinu, boravak na ahiretu u društvu poslanika, vjerovjesnika i iskrenih ljudi. U hadisu stoji: (652) "Da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjećivao mezare šehida početkom svake godine, obraćajući se šehidima riječima: 'Mir neka je vama, zato što ste trpjeli, a divno li je najljepše prebivalište.'"

25. Sura Er-Ra`d, ajet 25

وَالَّذِينَ يَنْقُضُونَ عَهْدَ اللَّهِ مِنْ بَعْدِ مِيثَاقِهِ وَيَقْطَعُونَ مَا أَمَرَ اللَّهُ بِهِ أَنْ يُوصَلَ وَيُفْسِدُونَ فِي الْأَرْضِ ۙ أُولَٰئِكَ لَهُمُ اللَّعْنَةُ وَلَهُمْ سُوءُ الدَّارِ

A oni koji ne ispunjavaju dužnosti prema Allahu, iako su se na to čvrsto obavezali, i kidaju ono što je Allah naredio da se poštuje, i čine nered na Zemlji - njih čeka prokletstvo i najgore prebivalište.

Komentar:

Ovo je hal, stanje nesretnika, gdje je navedeno šta će imati na ahiretu, a njihov put je svakako drugačiji od onoga čemu streme pravovjerni, koji obavezu prema Allahu ispunjavaju i poštuju ono što je Allah naredio da se poštuje, dok ovi "…koji ne ispunjavaju dužnosti prema Allahu, iako su se na to čvrsto obavezali, i kidaju ono što je Allah naredio da se poštuje, i čine nered na Zemlji." Kao što je to potvrđeno u hadisu: (653) "Tri su obilježja munafika: kada govori - laže, kada obeća - iznevjeri, i kad mu se nešto povjeri iznevjeri" - po jednom drugom rivajetu - "kada obeća - obmane, a kada se prepire - utjeruje u laž". Zbog toga Uzvišeni kaže: "Njih čeka prokletstvo", a to je udaljavanje od svake milosti "…i najgore prebivalište", tj. najgora kazna i kraj. "Džehennem će biti mjesto gdje će boraviti, a užasno je to prebivalište." (13:18)

26. Sura Er-Ra`d, ajet 28

الَّذِينَ آمَنُوا وَتَطْمَئِنُّ قُلُوبُهُمْ بِذِكْرِ اللَّهِ ۗ أَلَا بِذِكْرِ اللَّهِ تَطْمَئِنُّ الْقُلُوبُ

One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju - a srca se, doista, kad se Allah spomene, smiruju.

Komentar:

"One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju" [2], tj. On je toga dostojan.

___

[2]
Kakve su riječi naroda bile... kada je pjesnik njihov govorio: "Spomenom Allaha samo se grijesi uvećavaju?!" Ubrajali su te riječi... u dobra djela?! Zar ne vidite kako šejtan nevjerovanje dušama nakiti i nagizda, tako da ih uvjeri da je kufr odista iman a njihove duše nevjerovanju otvori. Pa onda niječu Allaha i ne mole za oprost i u takvom stanju sa Allahom se sretnu? Bože, na pravi put ih uputi.

27. Sura Er-Ra`d, ajet 42

وَقَدْ مَكَرَ الَّذِينَ مِنْ قَبْلِهِمْ فَلِلَّهِ الْمَكْرُ جَمِيعًا ۖ يَعْلَمُ مَا تَكْسِبُ كُلُّ نَفْسٍ ۗ وَسَيَعْلَمُ الْكُفَّارُ لِمَنْ عُقْبَى الدَّارِ

Spletke su pleli i oni prije njih, samo Allah je Gospodar svih spletki: On zna šta svako zaslužuje. A nevjernici će sigurno saznati koga čeka najljepše boravište.

Komentar:

Uzvišeni kaže: "Spletke su pleli i oni prije njih", svojim poslanicima, želeći ih iz gradova svojih protjerati, pa je Allah njih obmanuo učinivši da konačan ishod pravovjernim pripadne, shodno riječima Uzvišenog: "Pa pogledaj kakva je bila posljedica spletkarenja njihova: uništili smo sve - i njih - i narod njihov, eno kuća njihovih, puste su zbog nepravde koju su učinili." (27:51,52) Kaže Uzvišeni: "On zna šta svako zaslužuje", tj. Allah je poznavalac svih tajni i skrivenih misli i svakog će nagraditi, odnosno kazniti prema učinku. A nevjernici će sigurno saznati koga čeka najljepše boravište", tj. kome ishod i kraj pripada, nevjernicima ili svim sljedbenicima poslanika. A najljepše boravište, svakako, pripada i na ovom i na budućem svijetu onima koji su poslanike slijedili, a samo Allahu pripada hvala i zahvala.

28. Sura En-Nahl, ajet 96

مَا عِنْدَكُمْ يَنْفَدُ ۖ وَمَا عِنْدَ اللَّهِ بَاقٍ ۗ وَلَنَجْزِيَنَّ الَّذِينَ صَبَرُوا أَجْرَهُمْ بِأَحْسَنِ مَا كَانُوا يَعْمَلُونَ

"Ono što je u vas - prolazno je, a ono što je u Allaha - vječno je. One koji su trpjeli Mi ćemo sigurno nagraditi mnogostrukom nagradom za ono što su činili."

Komentar:

Uzvišeni, također, kaže: "...ono što je kod vas - prolazno je", tj. prolazi i prestaje, ima svoj tačno određeni rok, "...a ono što je u Allaha - vječno je", tj. Njegova nagrada za vas u Džennetu vječna je, nepekidna i neiscrpna, nepresušna.

"One koji su trpjeli Mi ćemo sigurno nagraditi mnogostrukom nagradom za ono što su učinili." Ovo je zakletva od Uzvišenog Gospodara, potvrđena lamom u riječi da će On nagraditi strpljive boljom nagradom nego što su zaslužili i zaradili, tj. oprostit će im njihova loša djela.

29. Sura En-Nahl, ajet 97

مَنْ عَمِلَ صَالِحًا مِنْ ذَكَرٍ أَوْ أُنْثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَلَنُحْيِيَنَّهُ حَيَاةً طَيِّبَةً ۖ وَلَنَجْزِيَنَّهُمْ أَجْرَهُمْ بِأَحْسَنِ مَا كَانُوا يَعْمَلُونَ

"Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili."

Komentar:

Ovo je obećanje Uzvišenog Allaha svakome ko radi dobro, a taj rad bude suglasan Kitabu Uzvišenog Allaha i sunnetu Njegovog Poslanika, s.a.v.s., bio muško ili žensko, a čije srce bude spokojno vjerom u Allaha, dž.š., i Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Takav će proživjeti lijep život na dunjaluku i nagradit će Ga najljepšom nagradom na ahiretu za ono što je radio.

Lijep i ugodan život obuhvata sve vrste blagodati kojima se razveseljuju i napajaju naša srca na dunjaluku i na ahiretu. To je navedeno u hadisu koji prenosi imam Ahmed od Abdullaha bin Umera, koji kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (727) "Uspio je i pobijedio onaj koji se pokorio, dovoljno se opskrbio i zadovoljan je onim što mu je Allah, dž.š., dao." Hadis bilježi i Muslim, kako ga prenosi Abdullah bin Jezid el-Mukri. Imam Ahmed prenio je od Enesa bin Malika, koji kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (728) "Zaista Allah, dž.š., neće učiniti nikakvu nepravdu iskrenom vjerniku za dobro djelo: dajući mu dobro na dunjaluku i nagrađujući ga za dobro na ahiretu. A što se tiče nevjernika, on će biti za svoja dobra djela nahranjen na dunjaluku, ali kad dođe na ahiret, neće imati ni jedno dobro djelo za koje bi mu se dalo neko dobro." Ovaj hadis bilježi samo Muslim (a ne i El-Buhari).

30. Sura El Bekare, ajet 62

إِنَّ الَّذِينَ آمَنُوا وَالَّذِينَ هَادُوا وَالنَّصَارَىٰ وَالصَّابِئِينَ مَنْ آمَنَ بِاللَّهِ وَالْيَوْمِ الْآخِرِ وَعَمِلَ صَالِحًا فَلَهُمْ أَجْرُهُمْ عِنْدَ رَبِّهِمْ وَلَا خَوْفٌ عَلَيْهِمْ وَلَا هُمْ يَحْزَنُونَ

One koji su vjerovali, te one koji su bili židovi, kršćani i Sabejci, a koji su vjerovali u Allaha i drugi svijet i dobra djela činili doista čeka nagrada od Gospodara njihova; za njih nema straha i oni neće tugovati.

Komentar:

Pošto je Allah Uzvišeni dao objašnjenje u prethodnim ajetima u vezi s položajem nevjernika, licemjera, židova i drugih koji se suprotstavljaju Njegovim naredbama, djelujući preko granica dozvoljenih od Allaha, dž.š., zatim objasnio kazne koje im pripadaju, On upozorava da kod prethodnih zajednica ima također i dobra, ima onih koji su se pokoravali Allahovim naredbama onako kako je On, dž.š., zapovjedio, pa njima pripada lijepa nagrada. Tako će biti do Dana sudnjega. Jer svima onima koji budu slijedili Allahovog poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, Vjerovjesnika nepismenog, pripada vječna sreća; za njih nema straha za budućnost na drugome svijetu, niti će se žalostiti zbog onoga što ostavljaju na ovome svijetu.
"One koji su vjerovali", a to su pripadnici Muhammedove, sallallahu alejhi ve sellem, zajednice (ummeta), koja ima naziv "vjernici"/ zbog njihove velike vjere, i jakog uvjerenja, ali i zato što oni vjeruju u sve prošle vjerovjesnike i buduće stvari nevidljive.1
"...te one koji su bili židovi, kršćani i Sabejci, a koji su vjerovali u Allaha i drugi svijet", tj. one koji su vjerovali među židovima, kršćanima i Sabejcima, svejedno bili oni među narodima prošlim koji su vjerovali u vjerovjesnike i objavljene knjige, koji ih nisu mijenjali niti zamjenjivali nečim drugim i koji su kao takvi umrli, ili koji su od njih zatekli Allahovog Poslanika (kao što su bili: Abdullah ibn Selam, Nedžaši i Selman el-Farisi), te vjerovali u Allaha i Njegovog Poslanika i dobra djela činili. Njima pripada nagrada kod Gospodara njihova, za njih nema straha i oni neće tugovati Jer Allah neće ni od koga primiti djelo ako to nije u skladu sa zakonom Njegovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kao što kaže:
"A onaj koji želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena i on će na drugome svijetu propasti." (3:85)

---

Da, stavio ih je, zajedno s drugim sličnim njima, pod stopala muslimana, pošto su muslimani dobili državu u kojoj vlada Allahov zakon, i bili dostojni da nose islamsku misiju koju su tada ponijeli s iskrenim odnosom prema Allahu, Njegovoj Knjizi i Poslaniku, ne odstupajući od toga ni za trunku. Međutim, kada su oni Božiju Knjigu i sunnet Njegovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, bacili za leđa prihvaćajući zakone Allahovih i njihovih neprijatelja, Allah im je dao poniženje učinivši njihovu zemlju Palestinu da bude pod stopom židova, iako su židovi do jučer bili pod stopom muslimana, ne zato što su židovi bolji od njih jer na njih se izlila srdžba, nego zato što su muslimani napustili svoje odgovornosti nosilaca islamske misije vladajući se po zakonima koje im Allah nije objavio. Stoga se postavlja pitanje: da li će se muslimani vratiti Allahu kako bi vratili svoju slavu, odnosno kako bi se židovi vratili tamo gdje su i bili, pod vlasti muslimana?!

Svejedno je pritom da li je to onaj koji je vjerovao u Muhammeda prije njegovog poslanstva ili poslije poslanstva, kao npr. : Qis ibn Saide al-Ijadi, Zejd ibn Omer ibn Nufejl, Vereqa ibn Newfel, El-berra eš-Šeni, Ebu-Zerr el-Gaffari, Selman el-Farisi, Buhajr er-Rahib ili en-Nedžašijeva deputacija. Među njima ima onih koji su dočekali Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i slijedili ga, a i onih koji ga nisu dočekali. Svi oni spadaju u Muhammedovu zajednicu, tj. one koji spadaju u osobe koje Allah ističe do Dana sudnjega Svojim riječima: انّ الّذين آمنوا "One koji su vjerovali". Allah to najbolje zna!

31. Sura El Bekare, ajet 74

ثُمَّ قَسَتْ قُلُوبُكُمْ مِنْ بَعْدِ ذَٰلِكَ فَهِيَ كَالْحِجَارَةِ أَوْ أَشَدُّ قَسْوَةً ۚ وَإِنَّ مِنَ الْحِجَارَةِ لَمَا يَتَفَجَّرُ مِنْهُ الْأَنْهَارُ ۚ وَإِنَّ مِنْهَا لَمَا يَشَّقَّقُ فَيَخْرُجُ مِنْهُ الْمَاءُ ۚ وَإِنَّ مِنْهَا لَمَا يَهْبِطُ مِنْ خَشْيَةِ اللَّهِ ۗ وَمَا اللَّهُ بِغَافِلٍ عَمَّا تَعْمَلُونَ

Ali srca vaša, poslije toga, postala su tvrda kao kamen ili još tvrđa! A ima kamenja iz kojega rijeke izbijaju; ima ga koje puca i iz kojeg izlazi voda; a ima, doista, i onoga koje se iz straha pred Allahom ruši! A Allah ne zanemaruje ono što vi radite!

Komentar:

Prekoravajući i osuđujući sinove Israilove nakon svih znamenja koja su vidjeli, uključujući i Njegovo oživljavanje mrtvih, Allah Uzvišeni kaže: "Ali srca vaša, poslije toga, postala su tvrda", pa su ona poput kamena koji po sebi nikada nije mekan. Zato Allah zabranjuje vjernicima da budu takvi, pa kaže:

"Zar nije vrijeme za one koji vjeruju da im se srca skrušeno raznježe pred spomenom (zikrom) Allaha i istine objavljene; da ne budu kao oni kojima je dana Knjiga pa su, kako je vrijeme prolazilo, srca njihova tvrdnula i mnogi od njih postali prijestupnici!" (57:16)

Riječi Uzvišenog: "kao kamen ili još tvrđa!" znače da su srca sinova Israilovih vremenom postala tvrda i ne prihvataju savjet nakon znamenja Allahovih i čuda čiji su svjedoci bili, pa su ona poput kamena za čije omekšanje nema lijeka,

"ili još tvrđa", jer "ima kamenja iz kojega rijeke izbijaju; ima ga koje puca i iz kojeg izlazi voda; a ima, doista, i onoga koje se iz straha pred Allahom ruši!"

kao što kaže: "Njega veličaju sedam nebesa i Zemlja, i oni na njima; i ne postoji ništa što Ga ne veliča, hvaleći Ga. Ali vi ne razumijete veličanje njihovo. On je doista blag i mnogo prašta." (17:44) Mudžahid kaže: "Svaki kamen iz kojeg izbija voda ili koji puca od vode, odnosno, skotrlja se s vrha brda, to čini iz straha pred Allahom, kako objavljuje Kur'an. Ovo je kamenje nježnije od srca sinova Israilovih, koji su negirali istinu nakon što su je sami vidjeli!" Neki komentatori Kur'ana kažu da je ovaj opis kamena samo metafora. Ali Er-Razi, El- Kurtubi i drugi autoriteti islama kažu: - Ovdje nema potrebe za metaforom budući da Allah Uzvišeni stvara to svojstvo kod kamenja, kao što kaže: "Mi smo nebesima, Zemlji i planinama emanet ponudili, pa su se sustegli i pobojali da ga ponesu" (33:72), kao i: "Njega veličaju sedam nebesa i Zemlja, i oni na njima", zatim: "I trava i drveće se pokoravaju" (55:6), zatim: "Da smo ovaj Kur'an nekom brdu objavili, ti bi vidio kako je strahopoštovanja puno i kako bi se od straha pred Allahom raspalo." (59:21) U sahih hadisu stoji: /82/ "Ovo brdo nas voli i mi njega volimo." Kao što postoji mutevatir predanje, u kojem se spominje jecanje palminog panja. “A Allah ne zanemaruje što vi radite.” Tj. ne zanemaruje vidljive i nevidljive prijestupe koje ovi ljudi čine, jer kako bi ih zanemario kada je On Onaj Kome ne može izmaknuti ni koliko trunka, ni na Zemlji ni na nebesima. /2/ Siddik Hasan Han, Allah mu se smilovao, kaže: sadrži neskriveni naglasak i prijetnju. Jer, ako Allah Uzvišeni zna šta oni rade i ne zanemaruje to, pred njima je zamka velika. Allah to najbolje zna!

32. Sura El Bekare, ajet 75

أَفَتَطْمَعُونَ أَنْ يُؤْمِنُوا لَكُمْ وَقَدْ كَانَ فَرِيقٌ مِنْهُمْ يَسْمَعُونَ كَلَامَ اللَّهِ ثُمَّ يُحَرِّفُونَهُ مِنْ بَعْدِ مَا عَقَلُوهُ وَهُمْ يَعْلَمُونَ

Zar se vi nadate da će vam oni povjerovati, iako su neki od njih Allahov govor slušali, da bi ga, nakon što su ga shvatili, svjesno iskrivili?

Komentar:

Uzvišeni Allah kaže: "O vjernici, zar se vi nadate da će vam oni povjerovati", tj. za vama pokorno krenuti..? Ne!..Jer, doista, ove zabludjele skupine židova čiji su preci bili svjedoci jasnih Allahovih znakova, a potom im srca otvrdnula, tako da su neki od njih i Allahov govor slušali i zatim ga izvrtali, tj. tumačili ga na neprimjeren način nakon što bi ga shvatili i razumjeli izvorno, to svjesno krše znajući da su grešni zato što ga iskrivljavaju i tumače po svom nahođenju. Ovo je pozicija slična onoj naznačenoj u riječima: "Ali zato što su zavjet svoj prekršili, Mi smo ih prokleli i srca njihova okrutnim (tvrdim) učinili, pa su riječi sa mjesta njihova uklanjali (iskrivljavali)." (5:13) Es-Suddi kaže: "Jedna grupa između njih slušala bi Allahov govor, a zatim ga iskrivljavala!", a potom dodaje: "To je bio Tevrat, koji su iskrivljavali." Uz riječi: "da bi, nakon što su shvatili, svjesno ga iskrivili" Katade kaže: "To su bili židovi koji su slušali Allahov govor, a potom ga iskrivljavali, nakon što bi ga razumjeli i upamtili, dozvoljavajući zabranjeno (haram), zabranjujući dozvoljeno (halal), proturajući neistinu i negirajući istinu."

33. Sura El-Hadždž, ajet 14

إِنَّ اللَّهَ يُدْخِلُ الَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ جَنَّاتٍ تَجْرِي مِنْ تَحْتِهَا الْأَنْهَارُ ۚ إِنَّ اللَّهَ يَفْعَلُ مَا يُرِيدُ

Allah će one koji vjeruju i čine dobra djela, zaista, uvesti u dženetske bašče, kroz koje će rijeke teći. Allah radi ono što hoće!

Komentar:

Nakon spomena zabludjelih nesretnika, Uzvišeni spominje čestite sretnike i to one koji srcem vjeruju a svoj iman djelima potvrđuju, praktikujući sve vrste pobožnih djela. Oni su se ružnih djela klonili, zbog čega im je Allah u nasljedstvo prebivališta visokih deredža ostavio. Navodeći da je prve u zabludi ostavio a druge na Pravi put izveo Uzvišeni kaže:

"Allah radi ono što hoće."

34. Sura Merjem, ajet 76

وَيَزِيدُ اللَّهُ الَّذِينَ اهْتَدَوْا هُدًى ۗ وَالْبَاقِيَاتُ الصَّالِحَاتُ خَيْرٌ عِنْدَ رَبِّكَ ثَوَابًا وَخَيْرٌ مَرَدًّا

Allah će povećati uputu onima koji su na Pravom putu! A dobra djela, koja vječno ostaju - od Gospodara tvoga bit će bolje nagrađena i ljepše uzvraćena.

Komentar:

Nakon što je spomenuo produljenje i povečanje zablude onima koji su u zabludi, obaviještava da će povečati uputu onima koji su na Pravom putu. Na drugom mjestu Uzvišeni kaže:

"A kad bude objavljena neka sura, ima ih koji govore: 'Kome je od vas ona povečala vjerovanje?'" Uzvišeni kaže:

"A dobra djela koja vječno ostaju." Tumačenje o ovome smo imali u suri "El-Kehf" i pritom smo naveli hadise.

"Od Gospodara tvoga bit će bolje nagrađena", tj. nadoknađena, "i ljepše uzvraćena", tj. bit će bolja po svršetku i po posljedicama za oni koji su ih radili.

35. Sura El-Hadždž, ajet 23

إِنَّ اللَّهَ يُدْخِلُ الَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ جَنَّاتٍ تَجْرِي مِنْ تَحْتِهَا الْأَنْهَارُ يُحَلَّوْنَ فِيهَا مِنْ أَسَاوِرَ مِنْ ذَهَبٍ وَلُؤْلُؤًا ۖ وَلِبَاسُهُمْ فِيهَا حَرِيرٌ

A one koji budu vjerovali i dobra djela činili - Allah će sigurno uvesti u dženetske bašče, kroz koje će rijeke teći, u njima će se narukvicama od zlata i biserom kititi, a odjeća će im svilena biti.

Komentar:

Nakon što je Uzvišeni naprijed govorio o stanju džehenemlija - da nas Allah sačuva stanja u kojem se oni nalaze stanovnike Dženneta spominje riječima:

"A one koji budu vjerovali i dobra djela činili - Allah će sigurno uvesti u dženetske bašče, kroz koje će rijeke teći" tj. preljevat će se dženetskim predjelima, krajevima, ispod drveća i dvoraca, a dženetlije će ih usmjeravati kuda htjednu.

"U njemu će se kititi" nakitom,

"narukvicama od zlata i bisera", tj. na rukama njihovim, kako je to kazao Božiji Poslanik, s.a.v.s., u vjerodostojnom hadisu: /210/ "Vjerniku će nakit dopirati dokle je abdest dosezao." Govor Uzvišenog:

"A odjeća će im svilena biti" nasuprot odjeće stanovnika Džehennema, koja će za njih izričito skrojena biti, odjeća vjernika će, kako to Uzvišeni kaže od kadife i lijepe svile biti:

"Na njima će biti odijela od tkane zelene svile, i od teške svile." (76:21) U sahihu stoji: /211/ "Ne oblačite i ne nosite na dunjaluku svilu i brokat, jer onaj ko ih bude nosio na dunjaluku neće ih nositi na ahiretu."

36. Sura El-Hadždž, ajet 24

وَهُدُوا إِلَى الطَّيِّبِ مِنَ الْقَوْلِ وَهُدُوا إِلَىٰ صِرَاطِ الْحَمِيدِ

I napućeni su da govore lijepe riječi i napućeni su na Put Onoga Koji je hvale dostojan.

Komentar:

Govor Uzvišenog:

"I napućeni su da govore lijepe riječi i napućeni su na Put Onoga Koji je hvale dostojan", poput je Allahovih riječi:

"I meleki će im ulaziti na vrata svaka: Mir neka je vama, zato što ste trpjeli, a divno li je najljepše prebivalište." (13:23, 24) Oni su na lijepo mjesto upućeni, mjesto na kojem ništa drugo osim lijepa govora neće čuti.

37. Sura El-Mu`minun, ajet 1

قَدْ أَفْلَحَ الْمُؤْمِنُونَ

Uspjeli su vjernici

Komentar:

Imam Ahmed prenosi od Umer ibn el-Hattaba da je rekao /253/: "Prilikom spuštanja Objave Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., čulo se, kod njegova lica, nešto poput zujanja pčela. Tako, jedne prilike ostali smo neko vrijeme, pa se on okrenuo Kibli, podigao svoje ruke i učio: ’Allahu moj, povećaj nam, a ne okrnji nas, ukaži nam počast, a ne ponizi nas, daj nam, a ne uskrati nam, daj prednost nama, a ne daji je nad nama, budi zadovoljan nama i učini nas zadovoljnim!’, a zatim rekao je: ’Allah mi je objavio deset ajeta koje ako neko primjeni - ući će u Džennet, zatim je proučio: "Uspjeli su vjernici", dok nije završio deset.

Nesai prenosi u svome "Tefsiru" od Jezida ibn Babinusa da rekao je/254/: "Upitali smo Aišu, Majku pravovjernih: 'Kakve je ćudi i morala bio Allahov Poslanik, s.a.v.s.?' Odgovorila je: 'Kur'an je bio njegov moral.' Onda je proučila: "Uspjeli su vjernici", dok nije stigla do:

i koji namaze svoje na vrijeme obavljaju", pa je zaključila: "Ovakva je bila ćud Allahova Poslanika, s.a.v.s."

38. Sura El-Mu`minun, ajet 2

الَّذِينَ هُمْ فِي صَلَاتِهِمْ خَاشِعُونَ

oni koji su u svojim namazima skrušeni

Komentar:

Allah Uzvišeni kaže: "Uspjeli su vjernici", tj. domoći će se Dženneta oni koji imaju ove osobine: "oni koji su u svojim namazima skrušeni", tj. poniznih srdaca, obarajući svoje poglede i spuštajući tako da im oči ne prelaze mjesta njihova obavaljanja namaza. Poniznost i skrušenost u namazu postignut će Onaj Koji svoje srce usredsrijedi na njega i samo se njemu posveti, dajući mu prednost nad nečim drugim, i tada će mu on biti odmor i radost, kao što je rekao Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu kojeg su prenijeli imam Ahmed i Nesai od Enesa, a on od Allahova Poslanika, s.a.v.s. /255/: "Omiljen mi je miris i žene, a radost moga oka je u namazu."

Imam Ahmed prenio je od Muhammeda ibn Hanefijja da rekao je /257/: "Otišao sam sa babom kod našeg zeta koji je bio ensarija. Nastupilo je namasko vrijeme, pa je on pozvao: ’Djevojčice, donesi mi vodu za abdeset da bih klanjao, pa da se (tako) odmorim!’ Primijetio nas je da smo mu mi na to negodovali, pa rekao je: ’čuo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kaže: ’Bilale, ustani i okrijepi nas namazom!’"

39. Sura El-Mu`minun, ajet 3

وَالَّذِينَ هُمْ عَنِ اللَّغْوِ مُعْرِضُونَ

i koji se okreću od besmislica

Komentar:

Allah Uzvišeni kaže: "...i koji se okreću od besmislica", tj. od laži i neistine, a to podrazumijeva idolopoklonstvo, neposlušnosti spram Stvoritelja i sve riječi i djela od kojih nema nikakve koristi.

40. Sura El-Mu`minun, ajet 4

وَالَّذِينَ هُمْ لِلزَّكَاةِ فَاعِلُونَ

i koji zekat udjeljuju

Komentar:

"...i koji zekat udjeljuju", tj. zekat na imetke, prije nego je propisan nisab, jer je ajet mekanski, a osnov zekat je bio obavezujući i u Meki. Allah Uzvišeni kaže u suri "El-En’am": "...i podajte na dan žetve i berbe ono na što drugi pravo imaju." /7:141/ Međutim zekat sa nisabom i specifičnim mjerama propisan je u Medini. Ima mišljenje da je to zekat (čišćenje) duše od idolopklonstva i prljavštine, kao što su riječi Uzvišenog:

"...uspjet će samo onaj ko je očisti, a bit će izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi!", /91:15/ a potpuni vjernik je Onaj Koji očisti svoju dušu materijalno i moralno.

41. Sura El-Mu`minun, ajet 5

وَالَّذِينَ هُمْ لِفُرُوجِهِمْ حَافِظُونَ

i koji stidna mjesta svoja čuvaju

Komentar:

"...i koji stidna mjesta svoja čuvaju, osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zaslužuju; a oni koji i pored toga traže, oni u zlu sasvim pretjeruju", tj. oni koji čuvaju svoja stidna mjesta od onoga što je zabranjeno, tj. prostitucije i homoseksualizma i ne približavaju se osim svojim ženama i svojim posteljama. Onaj ko prihvati ono što mu je Allah dozvolio nema nikakva prijekora niti grijeha, a oni koji traže nešto pored (svojih) žena i robinja pretjeruju.

Šafija, Allah mu se smilovao, uzima ovaj ajet kao argument za zabranu masturbacije rukom.

42. Sura El-Hadždž, ajet 38

إِنَّ اللَّهَ يُدَافِعُ عَنِ الَّذِينَ آمَنُوا ۗ إِنَّ اللَّهَ لَا يُحِبُّ كُلَّ خَوَّانٍ كَفُورٍ

Allah, doista, štiti vjernike, Allah sigurno ne voli nijednog izdajnika, nezahvalnika.

Komentar:

Uzvišeni ističe da On štiti Svoje robove koji se na Njega oslanjaju, koji se Njemu obraćaju, te da ih On Svojom podrškom i pomoći čuva od zla opakih i spletki nečasnih, kako to Uzvišeni veli:

"...zar Allah Sam nije dovoljan robu Svome." (39:36) Govor Uzvišenog:

"Allah sigurno ne voli nijednog izdajnika, nezahvalnika", tj. ne voli onoga koga karakterizira pronevjera ugovora, saveza, pronevjera obećanja, te nevjerovanje, koje je u osnovi poricanje i nijekanje blagodati.

43. Sura El-Mu`minun, ajet 57

إِنَّ الَّذِينَ هُمْ مِنْ خَشْيَةِ رَبِّهِمْ مُشْفِقُونَ

Oni koji iz bojazni prema Gospodaru svome strahuju

Komentar:

Allah Uzvišeni kaže:

"Oni koji iz bojazni prema Gospodaru svome strahuju", tj. boje se Allaha i pored dobročinstva koje su činili, vjerovanja i dobrih djela i strahuju od Njegove kazne. Hasan el-Basri kaže: "Mumin sjedinjuje dobročinstvo i bojazan, a licemjer zlodjela i nadu."

44. Sura El-Mu`minun, ajet 58

وَالَّذِينَ هُمْ بِآيَاتِ رَبِّهِمْ يُؤْمِنُونَ

i oni koji u dokaze Gospodara svoga vjeruju

Komentar:

"...i oni koji u dokaze Gospodara svoga vjeruju", tj. potvrđuju istinitost njihovu, pa su uvjereni da sve što je bilo s Allahovom je odredbom i predodređenjem, da naredbe koje je uzakonio, On voli i zadovoljan je njima, a zabrane su ono što On odbija i prezire. Pa ako je dobro - to je Istina.

45. Sura El-Mu`minun, ajet 59

وَالَّذِينَ هُمْ بِرَبِّهِمْ لَا يُشْرِكُونَ

i oni koji druge Gospodaru svome ravnim ne smatraju

Komentar:

Allah Uzvišeni kaže: "i oni koji druge Gospodaru svome ravnim ne smatraju", tj. ne obožavaju pored Njega drugoga u bilo kojem vidu ibadeta i znaju da niko ne treba da bude obožavan osim Njega.

46. Sura El-Mu`minun, ajet 60

وَالَّذِينَ يُؤْتُونَ مَا آتَوْا وَقُلُوبُهُمْ وَجِلَةٌ أَنَّهُمْ إِلَىٰ رَبِّهِمْ رَاجِعُونَ

i oni koji od onoga što im se daje udjeljuju, i čija su srca puna straha zato što će se vratiti svome Gospodaru

Komentar:

Allah Uzvišeni kaže:

"...i oni koji od onoga što im se daje udjeljuju, i čija su srca puna straha zato što će se vratiti svome Gospodaru", tj. udjeljuju strahujući da od njih neće biti primljeno iz bojazni da su to udjelili bez traženih uvjeta. Ovo je iz predostrožnosti i rezervisanosti, kao što je prenio imam Ahmed od Aiše da je upitala /269/: "Allahov Poslaniče, 'oni koji od onoga što im se daje udjeljuju, i čija su srca puna straha' da li je to Onaj Koji krade, blud čini i pije alkohol, a boji se Allaha Uzvišenog?" Odgovorio je: "Ne, kćerko Ebu-Bekrova, ne kćerko Siddikova (Iskrenoga), već je to Onaj Koji klanja, posti i daje zekat, a boji se Allaha Uzvišenog."

47. Sura El-Mu`minun, ajet 61

أُولَٰئِكَ يُسَارِعُونَ فِي الْخَيْرَاتِ وَهُمْ لَهَا سَابِقُونَ

oni hitaju da čine dobra djela, i u njima druge pretiču.

Komentar:

"...oni hitaju da čine dobra djela, i u njima druge pretiču", pa ih je On učinio onima koji su druge pretekli. Molimo Allaha Uzvišenog da nas učini od njih, a i druge muslimane!

48. Sura El-Enbija, ajet 101

إِنَّ الَّذِينَ سَبَقَتْ لَهُمْ مِنَّا الْحُسْنَىٰ أُولَٰئِكَ عَنْهَا مُبْعَدُونَ

A oni kojima smo još prije lijepu nagradu obećali, oni će od njega daleko biti.

Komentar:

"A oni kojima smo još prije lijepu nagradu obećali", tj. milost i sreću "...oni će od njega daleko biti", tj. od Džehenema, a to zbog toga što su u Allaha i Poslanika vjerovali, te zbog dobrih djela koja su na dunjaluku radili, kako to Uzvišeni veli:

"Zar nagrada za dobro učinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?" /55:60/ Tj. kao što su dobra djela na dunjaluku činili, Allah će njima lijepu nagradu na ahiretu dati i od kazne ih spasiti.

49. Sura El-Enbija, ajet 102

لَا يَسْمَعُونَ حَسِيسَهَا ۖ وَهُمْ فِي مَا اشْتَهَتْ أَنْفُسُهُمْ خَالِدُونَ

Huku njegovu neće čuti, i vječno će u onom što im budu duše željele uživati.

Komentar:

"Huku njegovu neće čuti." Tj. njegovo paljenje tjelesa.

Govor Uzvišenog: "I vječno će u onom što im budu duše željele uživati." Od neprijatnosti i nevolja će pošteđeni biti. A sve što žele i što im je milo bit će im priušteno.

To su Allahovi miljenici, koji će sirat-ćupriju takvim hodom koji je od munje brži proći, dok će nevjernici na njoj klečeći ostati. Ono što je spomenuto u ajetu broj 98, u to ne spadaju oni koji su obožavani a nisu bili zadovoljni time, kao što su meleki, Uzeir, Isa, Merjem i drugi koji su obožavani, a nisu bili zadovoljni time i od toga su tražili zaštitu od Allaha, dž.š.

50. Sura El-Enbija, ajet 103

لَا يَحْزُنُهُمُ الْفَزَعُ الْأَكْبَرُ وَتَتَلَقَّاهُمُ الْمَلَائِكَةُ هَٰذَا يَوْمُكُمُ الَّذِي كُنْتُمْ تُوعَدُونَ

Neće ih brinuti najveći užas, nego će ih meleki dočekati: "Evo, ovo je vaš Dan, vama obećan!"

Komentar:

"Neće ih brinuti najveći užasi." O ovome je rečeno dosta toga, a rečeno je da će to biti kada Vatra džehenemska poklopi njegove stanovnike.

"Nego će ih meleki dočekivati: "Evo ovo je vaš Dan, vama obećan'" tj. po Danu njima obećanom meleki će ih viješću obradovati.

"Evo, ovo je vaš Dan, vama obećan." Tj. iščekujte ono što će vas sretnim učiniti.

51. Sura El-Enbija, ajet 105

وَلَقَدْ كَتَبْنَا فِي الزَّبُورِ مِنْ بَعْدِ الذِّكْرِ أَنَّ الْأَرْضَ يَرِثُهَا عِبَادِيَ الصَّالِحُونَ

Mi smo u Zeburu, poslije Opomene, napisali da će Zemlju Moji čestiti robovi naslijediti.

Komentar:

Uzvišeni obavještava o sreći koju je predodredio za Svoje dobre robove i na ovom i na budućem svijetu, te Zemlju, koju im je u naslijedstvo dao, shodno Allahovim riječima:

"Allah obećava da će oni među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih i da će im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu koju im On želi." /24:55/ Nadalje, Uzvišeni govori da je ovo zapisano u Knjigama i da će se to neizostavno desiti, zbog čega Allah veli:

"Mi smo u Zeburu, poslije Opomene, napisali." Pod pojmom "Zebur" misli se na Knjige koje su objavljene poslanicima, a "Zebur" je također ime knjige koja je objavljena Davudu, a.s., Pod pojmom "Zikr" ovdje se misli na Glavnu Knjigu (Ummul-kitab) u kojoj je Allah propisao šta će se desiti sve do Sudnjeg dana. Znači da je Uzvišeni Allah propisao u Tavratu, Indžilu i Kur'anu, te u suhufima koji su objavljeni svim Božijim poslanicima nakon Majke Knjiga (Ummul-kitab)

"...da će Zemlju Moji čestiti robovi naslijediti" iz svih naroda koji su u Uzvišenog Allaha vjerovali. Allah je njima zagarantovao sreću, slavu, vladavinu, trijumf i da pravično i istinski narodima na Zemlji upravljaju na ovom svijetu. Što se tiče ahireta, dat će im da Zemlju zamijene Džennetom i onome što je u Džennetu, a što oko vidjelo nije, uho čulo, te što čovjeku pored postojećih blagodati uopće ne može na um pasti.

52. Sura El-Furkan, ajet 63

وَعِبَادُ الرَّحْمَٰنِ الَّذِينَ يَمْشُونَ عَلَى الْأَرْضِ هَوْنًا وَإِذَا خَاطَبَهُمُ الْجَاهِلُونَ قَالُوا سَلَامًا

A robovi Svemilosnog su oni koji po Zemlji mirno hodaju, a kada ih neznalice oslove, odgovaraju: 'Mir vama!

Komentar:

Ovo su svojstva Allahovih robova - vjernika:

"oni koji po Zemlji mirno hodaju", skromno, staloženo i dostojanstveno, bez uzdizanja i oholosti, bez obijesti, razuzdanosti, drskosti i uobraženosti. Ovdje se ne misli da oni idu kao bolesnici, izvještačeno, krivo, iskrivljeno. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je, kada je hodao, izgledao kao da se spušta niz strminu. Pojam "hevn" ovdje ima značenje smirenosti i staloženosti, kao što Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: /369/ "Kada odlazite na namaz, ne idite žureći već idite smireno i staloženo. Ondje gdje stignete nastavite da klanjate, a ono što vam je prošlo upotpunite i nadoknadite!", a Uzvišeni veli:

"a kada ih neznalice oslove odgovaraju: 'Mir vama!'", tj. ako ih neznalice i bezobraznici oslove ružnim riječima, ne odvraćaju im istim načinom, nego praštaju, okrenu se od njih i ostave ih i govore samo dobro, kao što Uzvišeni kaže:

"i kad čuju besmislicu kakvu, od nje se okrenu." (27:55)

Imam Ahmed prenosi od En-Nu'mana bin Mukrina el-Muzenija, koji kaže da je neki čovjek opsovao i izgrdio drugog čovjeka, a ovaj koji je uvrijeđen reče mu: "Neka je mir s tobom!", pa je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "što se toga tiče, melek koji je između vas će te zaštititi od njega, kad god te tako opsuje." I kaže mu: "Ne, nego je preče da se to odnosi na tebe. Ako mu kažeš 'Mir s tobom!', melek rekne: 'Ne, nego je mir s tobom.'" Sened ovog hadisa je dobar - hasen, ali ga sastavljači “šest zbirki” ne navode.

53. Sura El-Furkan, ajet 64

وَالَّذِينَ يَبِيتُونَ لِرَبِّهِمْ سُجَّدًا وَقِيَامًا

i oni koji provode noći pred Gospodarom svojim na tle padajući i stojeći,

Komentar:

Uzvišeni kaže: "i oni koji provode noći pred Gospodarom svojim na tle padajući i stojeći", tj. u svojoj pokornosti i robovanju Njemu, kao što Uzvišeni kaže:

"Podižu se bokovi njihovi iz postelja..." (32:16), plašeći se Allahove, dž.š., kazne i težeći Njegovoj milosti.

54. Sura El-Furkan, ajet 67

وَالَّذِينَ إِذَا أَنْفَقُوا لَمْ يُسْرِفُوا وَلَمْ يَقْتُرُوا وَكَانَ بَيْنَ ذَٰلِكَ قَوَامًا

i oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne škrtare, već se u tome drže sredine.

Komentar:

Uzvišeni kaže: "i oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne škrtare", tj. nisu ni rasipnici, a ni škrci

"već se u tome drže sredine" kao što Uzvišeni kaže:

"ne drži ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu - da ne bi prijekor zaslužio." (17:29)

Ebu-Bekr prenosi od Huzejfe (a Huzejfa jedini ovo kazuje) i kaže: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /371/ 'Divna li je umjerenost u bogatstvu, divna li je umjerenost u siromaštvu i divna li je umjerenost u ibadetima!'", a El-Hasan el-Basri kaže: u pogledu dijeljenja imetka na Božijem putu, ne može biti pretjerivanja.

55. Sura El-Furkan, ajet 68

وَالَّذِينَ لَا يَدْعُونَ مَعَ اللَّهِ إِلَٰهًا آخَرَ وَلَا يَقْتُلُونَ النَّفْسَ الَّتِي حَرَّمَ اللَّهُ إِلَّا بِالْحَقِّ وَلَا يَزْنُونَ ۚ وَمَنْ يَفْعَلْ ذَٰلِكَ يَلْقَ أَثَامًا

i oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijaju, osim kad pravda zahtijeva, i koji ne bludniče; a ko to radi, iskusit će kaznu.

Komentar:

Imam Ahmed prenosi od Abdulaha a on od Ibn-Mesuda i kaže: /372/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je upitan: 'Koji je najveći grijeh?' On odgovori: 'Da pridružuješ Allahu sudruga, a On te je stvorio.!' Zatim opet reče: 'A zatim koji?' On reče: 'Da ubiješ svoje dijete bojeći se da se neće moći prehraniti s tobom.' Zatim opet upita: 'A zatim koji?' On odgovori: 'Da učiniš zinaluk sa zakonitom ženom svoga komšije.'" Abdullah kaže: "Uzvišeni Allah, dž.š., objavio je ajet potvrđujući to:

'i oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju.'"

Ovako prenosi Nesai, a ovaj hadis su naveli i Buharija i Muslim od Ibn-Mesuda, a kod njih hadis glasi: "Upitao sam: 'O Božiji Poslaniče, koji je najveći grijeh ...'"

Nesai prenosi od Seleme bin Kajsa i kaže: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je na Oprosnom hadžu rekao: /373/ 'Dakle to su četiri stvari', i ja ih neću nipošto činiti od kada sam ih čuo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Ne pripisujte Allahu ništa, ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio osim kad pravda zahtijeva, ne činite blud i ne kradite.'" Imam Ahmed prenosi od Mikdada bin Esveda, r.a., koji kaže: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je svojim ashabima: /374/ 'šta kažete o zinaluku?' Rekoše: 'Allah i Njegov Poslanik su to zabranili i to je zabranjeno do Sudnjeg dana', a Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče svojim ashabima: 'Da čovjek učini zinaluk sa deset žena to mu je blaže i manji grijeh nego da učini zinaluk sa ženom svoga komšije', a zatim upita: 'A šta mislite o krađi?' Odgovoriše: 'Allah i Njegov Poslanik, s.a.v.s., su je zabranili i ona je zabranjena', a on reče: 'Da čovjek ukrade iz deset kuća to mu je blaže i manji grijeh nego da ukrade iz kuće svoga komšije.'"

Ebu-Bekr bin Ebi Ed-Dunja prenosi od Hejsema bin Malika et-Taija da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /375/ "Nakon širka, najvećeg grijeha, nema većeg grijeha kod Allaha, dž.š., nego da čovjek stavi spermu u matericu koja mu nije dozvoljena."

Ibn-Džerir prenosi od Ibn-Abbasa, koji je pričao /376/ da su neki mnogobošci ubijali i pretjerivali u tome i da su činili zinaluk i pretjerivali, a zatim su došli poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., i rekli: "Ono čemu nas pozivaš je dobro, ali kad bi nas obavijestio da se za ono što smo uradili možemo otkupiti!", pa je objavljen ajet: "i oni koji se mimo Allaha drugom bogu klanjaju...", a također je objavljeno:

"Reci: 'O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili...'" (39:53)

Pomenuto nam je da je Lukman govorio: "Sine moj, čuvaj se bluda početak mu je bojažljivost, a kraj kajanje."

Uzvišeni kaže: "a ko to radi, iskusit će kaznu." Od Abdullaha bin Amra se prenosi da je rekao: "Esam je dolina u Džehennemu", a Ikrime kaže u vezi sa ajetom:

"iskusit će kaznu", da su to doline u Džehennemu u kojima će biti kažnjavani oni koji su činili blud.

56. Sura El-Furkan, ajet 72

وَالَّذِينَ لَا يَشْهَدُونَ الزُّورَ وَإِذَا مَرُّوا بِاللَّغْوِ مَرُّوا كِرَامًا

i oni koji ne prisustvuju laži, i koji, prolazeći pored besmislica, prolaze dostojanstveno.

Komentar:

Također su svojstva robova Milostivog to da oni ne prisustvuju laži. Pojam "ez-zur", rečeno, je ima značenje širka, obožavanja kipova, laži, nemorala, poročnosti, nevjerstva, pjesme i vina i nevaljalštine, sjedeljki u lošem društvu, pijančenja i prostitucije, mušričkog praznovanja i lažnog svjedočenja, pa Uzvišeni kaže: "i oni koji ne prisustvuju laži", tj. ne prisustvuju svim ovim sijelima, pa zbog toga Uzvišeni kaže:

"i koji, prolazeći pored besmislica, prolaze dostojanstveno", tj. ne prisustvuju sijelima lažnim ("ez-zur") a ako se desi da u to vrijeme prolaze pored njih, prolaze ne obraćajući uopće pažnju na njih, te je zbog toga Allah, dž.š., rekao: "prolaze dostojanstveno".

Ibn Ebi-Hatib prenosi od Ibrahima bin Mejsera: /380/ "Ibn-Mesud je jedne prilike prolazio pored neke zabave i nije se zaustavljao, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Ibn-Mesud osvanuo je i omrknuo plemenit!'" Zatim je Ibrahim bin Mejsere proučio ajet: "I koji prolazeći pored onoga što ih se ne tiče, prolaze dostojanstveno."

57. Sura El-Kasas, ajet 52

الَّذِينَ آتَيْنَاهُمُ الْكِتَابَ مِنْ قَبْلِهِ هُمْ بِهِ يُؤْمِنُونَ

Oni kojima smo dali Knjigu prije Kur'ana, vjeruju u nju

Komentar:

Uzvišeni Allah kazuje o učenjacima, dobrim robovima, sljedbenicima Knjige, da su povjerovali u Kur'an, kao što Uzvišeni Allah kaže:

"Neki od sljedbenika Knjige čitaju je onako kako je objavljena, oni vjeruju u nju." (2:121) Uzvišeni još kaže:

"I svakako ćeš naći da su vjernicima najbliži prijatelji oni koji govore: 'Mi smo krščani ... pa upiši i nas među one koji su posvjedočili.'" (5:82-83) Se'id ibn Džubejr kaže: "Objavljen je ovaj ajet u vezi sa sedamnaest svečenika koje je poslao Negus, nakon što su došli kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., on im je proučio:

"Ja-sin, tako mi Kur'ana mudrog" (36:1-2) dok nije završio, te su oni zaplakali i primili islam.

58. Sura El-Kasas, ajet 54

أُولَٰئِكَ يُؤْتَوْنَ أَجْرَهُمْ مَرَّتَيْنِ بِمَا صَبَرُوا وَيَدْرَءُونَ بِالْحَسَنَةِ السَّيِّئَةَ وَمِمَّا رَزَقْنَاهُمْ يُنْفِقُونَ

Oni će dobiti dvostruku nagradu za to što trpe i što lijepim zlo uzvračaju i što od onoga što im dajemo udjeljuju.

Komentar:

Uzvišeni Allah kaže:

"Oni će dobiti dvostruku nagradu za to što trpe", tj. vjerovali su u prvu Knjigu, zatim u drugu, stoga, Najuzvišeniji od onih koji govore, kaže:

"zato što trpe", tj. na Putu su slijeđenja istine. U "Sahihu" je zabilježeno da je Amir Eš-ša'bi prenio od Ebu-Burdeta, a on od Ebu-Musa el-Ešarija da rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: /409/ "Trojica će dobiti dvostruku nagradu: čovjek sljedbenik Knjige koji je vjerovao svome Vjerovjesniku a zatim povjerovao meni, rob koji izvršava obaveze prema Allahu i prema svome gospodaru i čovjek koji ima robinju pa je odgaja i lijepo odgoji, zatim je oslobodi i oženi se njome.

Uzvišeni Allah kaže: "i što lijepim zlo uzvračaju", tj. ne uzvračaju zlo istom mjerom, več opraštaju i prelaze preko toga,

"i što od onoga što im dajemo udjeljuju", tj. u vidu propisanog zekata, te sadaka i dobrih djela, koje je preporučljivo činiti.

59. Sura El-Ankebut, ajet 2

أَحَسِبَ النَّاسُ أَنْ يُتْرَكُوا أَنْ يَقُولُوا آمَنَّا وَهُمْ لَا يُفْتَنُونَ

Zar misle ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: 'Mi vjerujemo!' i da u iskušenje neće biti dovedeni?

Komentar:

Uzvišeni Allah rekao je:

"Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: 'Mi vjerujemo!' i da u iskušenje neće biti dovedeni?" Ovo je upitno-odrična formulacija koja znači: "Allah, Uzvišeni i Slavljen neka je, neizostavno će iskušati Svoje robove vjernike shodno snazi njihovog vjerovanja, a vjerodostojni hadis glasi:

"Najteža iskušenja imali su vjerovjesnici, zatim dobri ljudi, zatim najuzorniji među ljudima; čovjek biva iskušavan shodno jačini njegovog vjerovanja, pa ako mu je vjera čvrsta, iskušenje biva teže." Navedeni ajet sličan je riječima Uzvišenog:

"zar mislite da ćete biti ostavljeni a da Allah neće znati ( ukazujući na ) one među vama koji se bore..." /9:16/

60. Sura El-Kehf, ajet 32

وَاضْرِبْ لَهُمْ مَثَلًا رَجُلَيْنِ جَعَلْنَا لِأَحَدِهِمَا جَنَّتَيْنِ مِنْ أَعْنَابٍ وَحَفَفْنَاهُمَا بِنَخْلٍ وَجَعَلْنَا بَيْنَهُمَا زَرْعًا

"I navedi im kao primjer dva čovjeka: jednom od njih smo dva vrta lozom zasađena dali i palmama ih opasali, a između njih njive postavili."

Komentar:

Uzvišeni, nakon spominjanja oholih idolopoklonika koji su bili u društvu slabih i siromašnih muslimana i uzdizali se oholo spram njih u imecima i porijeklu - navodi im primjer dvojice ljudi od kojih je jednom Allah dao dvije bašče, odnosno dva vrta lozom zasađena, opasana palmama, a u njima su bili i usjevi i sve je bilo izuzetno plodno.

61. Sura El-Kehf, ajet 33

كِلْتَا الْجَنَّتَيْنِ آتَتْ أُكُلَهَا وَلَمْ تَظْلِمْ مِنْهُ شَيْئًا ۚ وَفَجَّرْنَا خِلَالَهُمَا نَهَرًا

"Oba vrta davala su svoj plod, ničega nije manjkalo, a kroz sredinu njihovu smo rijeku proveli."

Komentar:

Uzvišeni, nakon spominjanja oholih idolopoklonika koji su bili u društvu slabih i siromašnih muslimana i uzdizali se oholo spram njih u imetcima i porijeklu -navodi im primjer dvojice ljudi od kojih je jednom Allah dao dvije bašče, odnosno dva vrta lozom zasa|ena, opasana palmama, a u njima su bili i usjevi i sve je bilo izuzetno plodno. Pa zbog toga Uzvišeni kaže: “Oba vrta su davala svoj plod”, tj. nicali su plodovi: "ničega nije manjkalo", ništa nije nedostajalo: “a kroz sredinu njihovu smo rijeku proveli", tj. rijeke su u tim vrtovima bile razmještene na sve strane.

62. Sura El-Kehf, ajet 34

وَكَانَ لَهُ ثَمَرٌ فَقَالَ لِصَاحِبِهِ وَهُوَ يُحَاوِرُهُ أَنَا أَكْثَرُ مِنْكَ مَالًا وَأَعَزُّ نَفَرًا

"On je i drugih plodova imao, i reče drugu svome, dok je s njim razgovarao: 'Od tebe sam bogatiji i jačeg sam roda!'",

Komentar:

"On je i drugih plodova imao.” Riječ je u značenju množine, tj.plodovi. "i reče drugu svome, dok je s njim razgovarao”, tj. dok je s njim raspravljao i svađao se, uzdižući se nad njim: "Od tebe sam bogatiji i jačeg sam roda", tj. imam više sluga, robova i djece.

63. Sura El-Kehf, ajet 35

وَدَخَلَ جَنَّتَهُ وَهُوَ ظَالِمٌ لِنَفْسِهِ قَالَ مَا أَظُنُّ أَنْ تَبِيدَ هَٰذِهِ أَبَدًا

"i uđe u vrt svoj, čineći nasilje sebi, govoreći: 'Ne mislim da će ovaj ikada propasti,

Komentar:

"i uđe u vrt svoj, čineći nasilje sebi", tj. sa svojim nevjerstvom, prkosom, ohološću, silom i nijekanjem Povratka: "Ne mislim da će ovaj ikada propasti", a to je njegova samoobmana, nakon što je vidio u bašči usjeve, plodove, stabla i rijeke koje svuda teku, misleći da to nikada neće nestati, potrošiti se, propasti niti se uništiti. To se javilo zbog manjkavosti njegove pameti i slabosti njegovog uvjerenja u Allahovu egzistenciju, zbog njegove opčinjenosti životom na ovome svijetu i njegovim ljepotama, kao i usljed nevjerovanja u drugi svijet.

64. Sura El-Kehf, ajet 36

وَمَا أَظُنُّ السَّاعَةَ قَائِمَةً وَلَئِنْ رُدِدْتُ إِلَىٰ رَبِّي لَأَجِدَنَّ خَيْرًا مِنْهَا مُنْقَلَبًا

i ne mislim da će Smak svijeta ikada doći; a ako budem vraćen Gospodaru svome, sigurno ću nešto bolje od ovoga naći.'"

Komentar:

"Ne mislim da će ovaj ikada propasti", a to je njegova samoobmana, nakon što je vidio u bašči usjeve, plodove, stabla i rijeke koje svuda teku, misleći da to nikada neće nestati, potrošiti se, propasti niti se uništiti. To se javilo zbog manjkavosti njegove pameti i slabosti njegovog uvjerenja u Allahovu egzistenciju, zbog njegove opčinjenosti životom na ovome svijetu i njegovim ljepotama, kao i usljed nevjerovanja u drugi svijet. Zbog toga kaže: "i ne mislim da će Smak svijeta ikada doći", tj. da će se ikada dogoditi: "a ako budem vraćen Gospodaru svome, sigurno ću nešto bolje od ovoga naći", tj. ako i bude povratka Allahu, imat ću kod Gospodara svoga ljepšu sreću i uspjeh od ovoga, jer da nije moga dostojanstva kod njega ne bi mi ni ovo dao.

65. Sura El-Kehf, ajet 37

قَالَ لَهُ صَاحِبُهُ وَهُوَ يُحَاوِرُهُ أَكَفَرْتَ بِالَّذِي خَلَقَكَ مِنْ تُرَابٍ ثُمَّ مِنْ نُطْفَةٍ ثُمَّ سَوَّاكَ رَجُلًا

"I reče mu drug njegov,dok je s njim razgovarao: 'Zar ne vjeruješ u Onoga Koji te je od Zemlje stvorio, zatim od kapi sjemena, i najzad te potpunim čovjekom učinio?"

Komentar:

Uzvišeni saopćava kako vjernik savjetuje svoga sagovornika nastojeći da ga odvrati od nevjerovanja u Allaha, dž.š., i od zablude. "Zar ne vjeruješ u Onoga Koji te je od zemlje stvorio?” Ovo je zamjerka i smatranje nijekanja svog Gospodara velikom i opasnom stvari. Tako Allah, dž.š., kaže: "Kako vi poričete Allaha, a bili ste mrtvaci pa vas je On proživio?", tj. kako da niječete vašeg Gospodara, a imate jasne i očite dokaze? Niko ih poricati ne može jer ih osobno pozna. Svako stvorenje zna da nije postojalo i da svoju egzistenciju ne temelji ni na kakvom stvorenju jer su ona sva slična i zna da je oslonac njegovoj egzistenciji u njegovom Stvoritelju, a to je Allah, dž.š., drugog Boga nema osim njega, Stvoritelja svega.

66. Sura El-Kehf, ajet 38

لَٰكِنَّا هُوَ اللَّهُ رَبِّي وَلَا أُشْرِكُ بِرَبِّي أَحَدًا

Što se mene tiče, On, Allah, moj je Gospodar i ja Gospodaru svome ne smatram ravnim nikoga.

Komentar:

"Što se mene tiče, On, Allah, moj je Gospodar", tj. ja ne kažem ono što ti govoriš, već priznajem Allaha, dž.š., Njegovu jednoću i gospodarstvo, "I ja Gospodaru svome ne smatram ravnim nikoga." Samo je On Obožavani, Koji druga nema.

67. Sura El-Kehf, ajet 39

وَلَوْلَا إِذْ دَخَلْتَ جَنَّتَكَ قُلْتَ مَا شَاءَ اللَّهُ لَا قُوَّةَ إِلَّا بِاللَّهِ ۚ إِنْ تَرَنِ أَنَا أَقَلَّ مِنْكَ مَالًا وَوَلَدًا

A zašto nisi, kad si u vrt ušao, rekao: 'Mašallah! Moć je samo u Allaha!' Ako vidiš da je u mene manje blaga i manje roda nego u tebe, pa Gospodar moj može mi bolji vrt od tvoga dati,

Komentar:

"A zašto nisi, kada si u svoj vrt ušao, rekao: 'Mašallah! Moć je samo u Allaha!' Ako vidiš da je u mene manje blaga i manje roda nego u tebe", tj. kada si ušao u vrt, vidio ga i zadivio se, zašto se nisi zahvalio Allahu, dž.š., na blagodatima, Koji ti je, mimo druge, imetak i djecu dao. Zašto tada nisi rekao: "Mašallah! Moć je samo u Allaha." U sahih-hadisu navodi se da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao Ebu-Musau: /103/ "Da te uputim na jednu od dženetskih riznica? Ona glasi: 'Moć i snaga je samo u Allaha.'" Uzvišeni kaže:
"Pa, Gospodar moj može meni dati bolji vrt od tvoga", tj. na ahiretu, "a poslati na njega", tj. na tvoj vrt na dunjaluku, za koga vjeruješ da ne može propasti i nestati, "nepogodu sa neba", tj. ogromnu kišu koja će iz korijena iščupati rastinje i drveće u njemu.

68. Sura El-Kehf, ajet 40

فَعَسَىٰ رَبِّي أَنْ يُؤْتِيَنِ خَيْرًا مِنْ جَنَّتِكَ وَيُرْسِلَ عَلَيْهَا حُسْبَانًا مِنَ السَّمَاءِ فَتُصْبِحَ صَعِيدًا زَلَقًا

a na tvoj nepogodu sa neba poslati, pa da ostane samo klizava ledina bez ičega,

Komentar:

Uzvišeni kaže:
"Pa, Gospodar moj može meni dati bolji vrt od tvoga", tj. na ahiretu, "a poslati na njega", tj. na tvoj vrt na dunjaluku, za koga vjeruješ da ne može propasti i nestati, "nepogodu sa neba", tj. ogromnu kišu koja će iz korijena iščupati rastinje i drveće u njemu. Na kraju zaključuje: "...pa da ostane klizava ledina, bez ičega", tj. pustara na kojoj koraci nisu stabilni.

69. Sura El-Kehf, ajet 41

أَوْ يُصْبِحَ مَاؤُهَا غَوْرًا فَلَنْ تَسْتَطِيعَ لَهُ طَلَبًا

ili da mu voda u ponor ode pa da je ne mogneš pronaći nikada.'"

Komentar:

Uzvišeni kaže: "Pa, Gospodar moj može meni dati bolji vrt od tvoga", tj. na ahiretu, "a poslati na njega", tj. na tvoj vrt na dunjaluku, za koga vjeruješ da ne može propasti i nestati, "nepogodu sa neba", tj. ogromnu kišu koja će iz korijena iščupati rastinje i drveće u njemu. Na kraju zaključuje: "...pa da ostane klizava ledina, bez ičega", tj. pustara na kojoj koraci nisu stabilni, "ili da mu voda u ponor ode", tj. nestane u zemlji, kako na drugom mjestu Uzvišeni kaže: "Reci: 'Što mislite, ako vam voda postane ponorena, ko će vam tekuću vodu dati?'", tj.ako ode i oteče. Riječ infinitiv je u značenju što pojačava isto značenje.

70. Sura El -Ahzab, ajet 23

مِنَ الْمُؤْمِنِينَ رِجَالٌ صَدَقُوا مَا عَاهَدُوا اللَّهَ عَلَيْهِ ۖ فَمِنْهُمْ مَنْ قَضَىٰ نَحْبَهُ وَمِنْهُمْ مَنْ يَنْتَظِرُ ۖ وَمَا بَدَّلُوا تَبْدِيلًا

Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to očekuju i nisu ništa izmijenili.

Komentar:

Nakon što je Uzvišeni Allah, dž.š., spomenuo munafike i način njihovog prekidanja ugovora i uzmicanja iz borbe, opisao je vjernike koji su istrajali u svom zavjetu i u govoru

"koji ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli", tj. došao im njihov edžel, a

"ima ih koji to očekuju i nisu ništa izmijenili." Znači nisu izmijenili ugovor s Allahom niti su ga prekršili niti izvitoperili.

Buharija prenosi od Zejda ibn Sabita da je rekao: (484): "Kada smo pisali mushaf, izgubio se jedan ajet iz sure El-Ahzab. Slušao sam Resulullaha, s.a.v.s., da ga je učio i nisam ga našao ni kod koga osim kod Huzejme ibnu Sabita el-Ensarije, r.a., čije svjedočenje je Resulullah, s.a.v.s., učinio kao svjedočenje dvojice ljudi." "Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet dat Allahu."

Ovaj hadis bilježi Buharija, a ne i Muslim. Također se nalazi i kod Ahmeda, Tirmizija i Nesaija. Tirmizi ga je okarakterisao kao hasen-sahih.

Buharija, također, prenosi od Enesa ibn Malika, r.a., da je rekao: (485): "Smatramo da je ovaj ajet objavljen u vezi Enesom ibn en-Nadrom, r.a." Bilježi ga samo Buharija. Ahmed od Enesa ibnu Malika prenosi da je rekao: "Moj amidža Enes ibn Nadr, po kojem sam dobio ime, nije sa Allohovm Poslanikom prisustvovao borbi na Bedru pa mu je to teško palo.

Rekao je: 'U prvom događaju u kojem je učestvovao Allohov Poslanik, ja sam bio odsutan... Samo kada bi Allah, dž.š., dao da budem u nekon događaju sa Allohovm Poslanikom pokazao bi Silni i Svemogući šta bih napravio.' Enes je rekao da se bojao da nešto drugo kaže. Tako je sa Allahovm Poslanikom, s.a.v.s., prisustvovao Bici na Uhudu. Prišao je Sa'd ibn Muazu, r.a., pa mu je rekao Enes, r.a.: 'O Ebu-Amre, gdje je taj divni dženetski vjetar? Ja ga ne osjećam sa Uhuda.' Rekao je: 'Borio se protiv njih sve dok nije ubijen, r.a., a u njegovom tijelu nađeno osamdeset i nešto posjekotina, udaraca i uboda.' Njegova sestra, moja tetka Er-Rubeja bint en-Nadra je rekla: 'Brata sam mogla prepoznati samo po prstima.' - Rekao je: 'Pa je objavljen ovaj ajet:

'Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to čekaju - nisu ništa izmijenili.' - Rekao je: 'Smatrali su da je ovaj ajet objavljen u vezi s njim i njegovim drugovima, r.a.' Prenose ga Muslim, Tirmizi i Nesai.

Ibn-Džerir prenosi od Musaa ibn Talhe da je rekao: (486) "Ušao sam kod Muavije i kada sam izlazio pozvao me je i rekao: 'Hoćeš da ostavim kod tebe, moj bratiću, hadis kojeg sam čuo od Resulullah, s.a.v.s.? Svjedočim da sam čuo Resulullaha kako kaže: 'Talha je od 'onih koji su poginuli.'' (Misli se na one koji su spomenuti u ajetu.)

Allohov govor: "ima ih koji to očekuju", tj. očekuju dan u kojem će biti borba, da se potvrde u susretu, "nisu ništa izmijenili" znači nisu ništa promijenili, već su nastavili sa ugovorom sa Allahom i nisu ga prekršili, kao što su to uradili munafici, koji su rekli:

"Kuće su naše nezaštićene."

71. Sura El -Ahzab, ajet 24

لِيَجْزِيَ اللَّهُ الصَّادِقِينَ بِصِدْقِهِمْ وَيُعَذِّبَ الْمُنَافِقِينَ إِنْ شَاءَ أَوْ يَتُوبَ عَلَيْهِمْ ۚ إِنَّ اللَّهَ كَانَ غَفُورًا رَحِيمًا

Da bi Allah nagradio iskrene za njihovu iskrenost, a stavi na muke licemjere, ako hoće ili im oprostio Allah, zaista, prašta i milostiv je.

Komentar:

Uzvišeni rekao je:

"Da bi Allah nagadio iskrene, za njihovu iskrenost, i stavio na muke licemjere ili im oprostio", tj. On iskušava Svoje robove strahom i uznemirenošću kako bi razdvojio dobro od lošeg, iako Uzvišeni zna svaku stvar prije njenog stvaranja. Međutim, Allah, dž.š., neće kazniti stvorenja samo po Svom znanju o njima sve dok ne urade ono što On zna o njima, kao što to Uzvišeni veli:

"Mi ćemo vas provjeravati da bismo znali (pokazujući) borce i postojane među vama, a i vijesti o vama provjeravat ćemo." (47:31)

Ovo se odnosi na znanje o nečem nakon njegovog postojanja, mada je prethodno znanje o njemu bilo prisutno prije njegovog postojanja. Allohov govor: "za njihovu iskrenost" znači njihovu strpljivost glede njihovog zavjeta i ispunjenja istog.

"a stavio na muke licemjere", a to su oni koji krše zavjete date Allahu pa su zbog toga zaslužili Njegovu kaznu i mučenje. Ako hoće, On može da im oprosti tako da ih uputi da ostave licemjerstvo i prihvate vjerovanje i rade po tome. Budući da Njegova milost nadvladava Njegovu srdžbu, Uzvišeni rekao je:

"Allah, zaista, prašta i Milostiv je."

72. Sura Es -Saffat, ajet 28

قَالُوا إِنَّكُمْ كُنْتُمْ تَأْتُونَنَا عَنِ الْيَمِينِ

Vi ste nas varali.

Komentar:

"Vi ste nas varali." Kaže Ibn-Abbas, r.a.: "Reći će, vi ste nas prisiljavali snagom koju ste posjedovali nad nama, mi smo tad bili slabi, poniženi, a vi ste bili ugledni[1], pa ste nas uvjerili u nevjerstvo", kao što kaže Uzvišeni:

"...nego ste i danju i noću spletkarili kad ste od nas tražili da u Allaha ne vjerujemo i da Mu druge jednakim smatramo. I svi će prikriti tugu kad vide da će kažnjeni biti"(34:33) "Reći će", tj. onima koji su bili oholi,

"nego vi niste htjeli vjerovati", tj. nije stvar kao što vi tvrdite, nego su vaša srca nijekala vjeru i bila naklonjena nevjerstvu i griješenju.

[1] Pošto je desna ruka jača, ona se uvijek upotrebljava kad treba pokazati jačinu. U ajetu je upotrijebljena riječ kao alegorija za dominaciju prvaka i velikana nad običnim svijetom. Ajet, stoga, znači da se oni putem snage i prisile učinili nevjerovanje omiljenijim od vjerovanja.

73. Sura Es -Saffat, ajet 29

قَالُوا بَلْ لَمْ تَكُونُوا مُؤْمِنِينَ

"Nismo" - odgovorit će -"nego vi niste htjeli vjerovati",

Komentar:

"Vi ste nas varali." Kaže Ibn-Abbas, r.a.: "Reći će, vi ste nas prisiljavali snagom koju ste posjedovali nad nama, mi smo tad bili slabi, poniženi, a vi ste bili ugledni[1], pa ste nas uvjerili u nevjerstvo", kao što kaže Uzvišeni:

"...nego ste i danju i noću spletkarili kad ste od nas tražili da u Allaha ne vjerujemo i da Mu druge jednakim smatramo. I svi će prikriti tugu kad vide da će kažnjeni biti"(34:33) "Reći će", tj. onima koji su bili oholi,

"nego vi niste htjeli vjerovati", tj. nije stvar kao što vi tvrdite, nego su vaša srca nijekala vjeru i bila naklonjena nevjerstvu i griješenju.

[1] Pošto je desna ruka jača, ona se uvijek upotrebljava kad treba pokazati jačinu. U ajetu je upotrijebljena riječ kao alegorija za dominaciju prvaka i velikana nad običnim svijetom. Ajet, stoga, znači da se oni putem snage i prisile učinili nevjerovanje omiljenijim od vjerovanja.

74. Sura Es -Saffat, ajet 30

وَمَا كَانَ لَنَا عَلَيْكُمْ مِنْ سُلْطَانٍ ۖ بَلْ كُنْتُمْ قَوْمًا طَاغِينَ

a mi nikakve dokaze nad vama nismo imali, obijestan narod ste bili

Komentar:

"...a mi nikakve dokaze nad vama nismo imali", tj. Mi nismo imali nikakve argumente za ono na što smo vas pozivali.

"...obijestan narod ste bili", tj. udaljili ste se od Istine i zato ste nas poslušali a ostavili Istinu i bili neposlušni prema poslanicima,

75. Sura Es -Saffat, ajet 31

فَحَقَّ عَلَيْنَا قَوْلُ رَبِّنَا ۖ إِنَّا لَذَائِقُونَ

i riječ Gospodara našeg da ćemo, doista, kaznu iskusiti na nama se ispunila

Komentar:

"...i riječ Gospodara našeg da ćemo, doista, kaznu iskusiti - na nama se ispunila, a u zabludu smo vas pozivali jer smo i sami u zabludi bili", tj. pozivali smo vas na ono na čemu smo mi bili pa ste nam se odazvali.

76. Sura Es -Saffat, ajet 32

فَأَغْوَيْنَاكُمْ إِنَّا كُنَّا غَاوِينَ

a u zabludu smo vas pozivali jer smo i sami u zabludi bili.

Komentar:

"...oni će toga Dana zajedno na muci biti", tj. bit će svi u vatri prema težini grijeha.

77. Sura Es -Saffat, ajet 33

فَإِنَّهُمْ يَوْمَئِذٍ فِي الْعَذَابِ مُشْتَرِكُونَ

I oni će toga Dana zajedno na muci biti

Komentar:

"...oni će toga Dana zajedno na muci biti", tj. bit će svi u vatri prema težini grijeha.

78. Sura Es -Saffat, ajet 34

إِنَّا كَذَٰلِكَ نَفْعَلُ بِالْمُجْرِمِينَ

i mi ćemo tako sa mnogobošcima postupiti

Komentar:

"...i Mi ćemo tako sa mnogobošcima postupiti, kad im se govorilo: 'Samo je Allah Bog!' - oni su se oholili." Da to potvrdno kažu sa onim značenjem koje su vjernici usvojili.

79. Sura Es -Saffat, ajet 35

إِنَّهُمْ كَانُوا إِذَا قِيلَ لَهُمْ لَا إِلَٰهَ إِلَّا اللَّهُ يَسْتَكْبِرُونَ

Kad im se govorilo: 'Samo je Allah Bog!' - oni su se oholili

Komentar:

"...i Mi ćemo tako sa mnogobošcima postupiti, kad im se govorilo: 'Samo je Allah Bog!' - oni su se oholili." Da to potvrdno kažu sa onim značenjem koje su vjernici usvojili.

80. Sura Es -Saffat, ajet 36

وَيَقُولُونَ أَئِنَّا لَتَارِكُو آلِهَتِنَا لِشَاعِرٍ مَجْنُونٍ

i govorili: 'Zar da napustimo božanstva naša zbog jednog ludog pjesnika?!

Komentar:

"...i govorili: 'Zar da napustimo božanstva naša zbog jednog ludog pjesnika?'", aludirajući na Allahova Poslanika, s.a.v.s. Uzvišeni Allah im odgovara, obesnažujući njihove tvrdnje: "A nije tako, on Istinu donosi." Znači, on nije pjesnik niti ludak, nego je došao s Istinom koju sam poslao po njemu.

81. Sura Es -Saffat, ajet 37

بَلْ جَاءَ بِالْحَقِّ وَصَدَّقَ الْمُرْسَلِينَ

A nije tako, on istinu donosi i tvrdi da su svi poslanici istinu donosili.

Komentar:

"...i tvrdi da su svi poslanici istinu donosili", koji su ga nagovijestili u prošlim nebeskim knjigama i opisali njegove lijepe osobine ispravnom vjerom, pa je bilo onako kako je opisan, istinitošću i povjerljivošću i Pravim putem kojim je pozivao ka Gospodaru svom, čija su moć i veličanstvo Uzvišeni.

82. Sura Es -Saffat, ajet 38

إِنَّكُمْ لَذَائِقُو الْعَذَابِ الْأَلِيمِ

"...a vi ćete sigurno bolnu patnju iskusiti

Komentar:

Kaže Uzvišeni, obraćajući se ljudima:

"...vi ćete sigurno bolnu patnju iskusiti - kako ste radili onako ćete kažnjeni biti", a zatim izuzima od njih Svoje iskrene robove, kao što kaže Uzvišeni:

"svaki čovjek je odgovoran za ono što je radio, osim onih sa desne strane"

83. Sura Es -Saffat, ajet 39

وَمَا تُجْزَوْنَ إِلَّا مَا كُنْتُمْ تَعْمَلُونَ

kako ste radili, onako ćete kažnjeni biti.

Komentar:

Kaže Uzvišeni, obraćajući se ljudima:

"...vi ćete sigurno bolnu patnju iskusiti - kako ste radili onako ćete kažnjeni biti", a zatim izuzima od njih Svoje iskrene robove, kao što kaže Uzvišeni:

"svaki čovjek je odgovoran za ono što je radio, osim onih sa desne strane"

84. Sura Es -Saffat, ajet 40

إِلَّا عِبَادَ اللَّهِ الْمُخْلَصِينَ

A Allahovi iskreni robovi

Komentar:

"...osim Allahovih iskrenih robova", tj. neće osjetiti - okušati bolnu kaznu, niti će se tražiti da polože račun. Naprotiv, oprostit će im se loša djela, ukoliko ih budu imali, i bit će nagrađeni za dobra djela deseterostruko do sedam stotina puta, i mnogo više, koliko Allah hoće da im poveća. I riječi Uzvišenog: "Oni će posebno opskrbu imati", tj. Džennet, a zatim pojašnjava riječima Uzvišenog: "...voće raznovrsno",

"i bit će počašćeni", tj. bit će usluženi u izobilju i blagodatima,

"na divanima, jedni prema drugima", jedni prema drugima okrenuti.

85. Sura Es -Saffat, ajet 41

أُولَٰئِكَ لَهُمْ رِزْقٌ مَعْلُومٌ

posebnu će opskrbu imati

Komentar:

"...osim Allahovih iskrenih robova", tj. neće osjetiti - okušati bolnu kaznu, niti će se tražiti da polože račun. Naprotiv, oprostit će im se loša djela, ukoliko ih budu imali, i bit će nagrađeni za dobra djela deseterostruko do sedam stotina puta, i mnogo više, koliko Allah hoće da im poveća. I riječi Uzvišenog: "Oni će posebno opskrbu imati", tj. Džennet, a zatim pojašnjava riječima Uzvišenog: "...voće raznovrsno",

"i bit će počašćeni", tj. bit će usluženi u izobilju i blagodatima,

"na divanima, jedni prema drugima", jedni prema drugima okrenuti.

86. Sura Es -Saffat, ajet 42

فَوَاكِهُ ۖ وَهُمْ مُكْرَمُونَ

razno voće, i bit će poštovani

Komentar:

"...osim Allahovih iskrenih robova", tj. neće osjetiti - okušati bolnu kaznu, niti će se tražiti da polože račun. Naprotiv, oprostit će im se loša djela, ukoliko ih budu imali, i bit će nagrađeni za dobra djela deseterostruko do sedam stotina puta, i mnogo više, koliko Allah hoće da im poveća. I riječi Uzvišenog: "Oni će posebno opskrbu imati", tj. Džennet, a zatim pojašnjava riječima Uzvišenog: "...voće raznovrsno",

"i bit će počašćeni", tj. bit će usluženi u izobilju i blagodatima,

"na divanima, jedni prema drugima", jedni prema drugima okrenuti.

87. Sura Es -Saffat, ajet 43

فِي جَنَّاتِ النَّعِيمِ

u dženetskim baščama naslada

Komentar:

"...osim Allahovih iskrenih robova", tj. neće osjetiti - okušati bolnu kaznu, niti će se tražiti da polože račun. Naprotiv, oprostit će im se loša djela, ukoliko ih budu imali, i bit će nagrađeni za dobra djela deseterostruko do sedam stotina puta, i mnogo više, koliko Allah hoće da im poveća. I riječi Uzvišenog: "Oni će posebno opskrbu imati", tj. Džennet, a zatim pojašnjava riječima Uzvišenog: "...voće raznovrsno",

"i bit će počašćeni", tj. bit će usluženi u izobilju i blagodatima,

"na divanima, jedni prema drugima", jedni prema drugima okrenuti.

88. Sura Es -Saffat, ajet 44

عَلَىٰ سُرُرٍ مُتَقَابِلِينَ

na divanima, jedni prema drugima

Komentar:

"...osim Allahovih iskrenih robova", tj. neće osjetiti - okušati bolnu kaznu, niti će se tražiti da polože račun. Naprotiv, oprostit će im se loša djela, ukoliko ih budu imali, i bit će nagrađeni za dobra djela deseterostruko do sedam stotina puta, i mnogo više, koliko Allah hoće da im poveća. I riječi Uzvišenog: "Oni će posebno opskrbu imati", tj. Džennet, a zatim pojašnjava riječima Uzvišenog: "...voće raznovrsno",

"i bit će počašćeni", tj. bit će usluženi u izobilju i blagodatima,

"na divanima, jedni prema drugima", jedni prema drugima okrenuti.

89. Sura Es -Saffat, ajet 45

يُطَافُ عَلَيْهِمْ بِكَأْسٍ مِنْ مَعِينٍ

bit će posluženi pićem - iz izvora koji će stalno teći

Komentar:

"...bit će posluženi pićem - iz izvora koji će stalno teći - bijelim i prijatnim onima koji budu pili, od njeg neće opijenosti biti i zbog njega se neće pamet gubiti." Allah Subhanehu ve teala očistio je vino dženetsko od loših osobina koje ima dunjalučko vino, kao što je izazivanje glavobolje, gubljenje pameti i bolovi u stomaku.

90. Sura Es -Saffat, ajet 46

بَيْضَاءَ لَذَّةٍ لِلشَّارِبِينَ

bijelim i prijatnim onima koji budu pili

Komentar:

"...bit će posluženi pićem - iz izvora koji će stalno teći - bijelim i prijatnim onima koji budu pili, od njeg neće opijenosti biti i zbog njega se neće pamet gubiti." Allah Subhanehu ve teala očistio je vino dženetsko od loših osobina koje ima dunjalučko vino, kao što je izazivanje glavobolje, gubljenje pameti i bolovi u stomaku.

91. Sura Es -Saffat, ajet 47

لَا فِيهَا غَوْلٌ وَلَا هُمْ عَنْهَا يُنْزَفُونَ

od njega neće opijenosti biti i zbog njega se neće pamet gubiti.

Komentar:

"...od njega neće opijenosti biti", tj. neće opiti njegovu pamet.

Ibn-Abbas rekao je da vino ima četiri odlike: izaziva opijanje, glavobolju, povraćanje i mokrenje, pa pošto je spomenuo vino Dženneta, Allah, dž.š., očistio ga je od ovih loših karakteristika. Pod riječima "...od njega neće opijenosti biti", misli se: neće biti opijanja, niti glavobolje, povraćanja, pa niti mokrenja. Sve ove osobine zajedno su opijenost. Riječi Uzvišenog: "Pored njih će biti one koje će preda se gledati", tj. bit će kreposne, čedne, neće gledati u druge osim svojih muževa. "Djevojke krupnih očiju", tj. lijepih očiju, lijepog izgleda, kreposne, pobožne, čiste.

92. Sura Es -Saffat, ajet 48

وَعِنْدَهُمْ قَاصِرَاتُ الطَّرْفِ عِينٌ

Pored njih će biti one koje će preda se gledati, očiju prekrasnih

Komentar:

"...od njega neće opijenosti biti", tj. neće opiti njegovu pamet.

Ibn-Abbas rekao je da vino ima četiri odlike: izaziva opijanje, glavobolju, povraćanje i mokrenje, pa pošto je spomenuo vino Dženneta, Allah, dž.š., očistio ga je od ovih loših karakteristika. Pod riječima "...od njega neće opijenosti biti", misli se: neće biti opijanja, niti glavobolje, povraćanja, pa niti mokrenja. Sve ove osobine zajedno su opijenost. Riječi Uzvišenog: "Pored njih će biti one koje će preda se gledati", tj. bit će kreposne, čedne, neće gledati u druge osim svojih muževa. "Djevojke krupnih očiju", tj. lijepih očiju, lijepog izgleda, kreposne, pobožne, čiste.

93. Sura Es -Saffat, ajet 49

كَأَنَّهُنَّ بَيْضٌ مَكْنُونٌ

kao da su one jaja pokrivena.

Komentar:

"...kao da su one jaja pokrivena." Opisao ih je - lijepih tijela najljepših boja. Poredio ih je sa pokrivenim jajetom, i kao što je jaje pokriveno vanjskom ljušturom koju nije dotakla ruka - pa i one su isto tako, s obzirom da ih nije dotakao niko. Njihova bjelina nježna je kao unutarnja kožica jajeta, bijela i providna. Es-Suddi kaže:

"...kao da su one jaja pokrivena", da je to bjelina jajeta kad skineš njegovu ljušturu. Ovo je mišljenje odabrao Ibn - Džerir, s obzirom na Allahove riječi - "pokrivena", i kaže: "Vanjsku ljušturu jajeta dotiče krilo ptice i gnijezdo, i dotiču ruke, za razliku od unutarnje. Allah najbolje zna."

Prenosi Ibn Ebi-Hatim od Ummi-Seleme: /5/ Rekla sam: O Allahov Poslaniče, obavijesti me o riječima Uzvišenog Allaha, dž.š.: "...kao da su one jaja pokrivena". Rekao je: 'Njihova je nježnost kao nježnost opne unutar jajeta koja se nalazi ispod ljušture, a zove se (el-girki)'. [1]

[1] To je opna koja pokriva bjelance jajeta ili samo bjelance koje jedemo.

94. Sura El Bekare, ajet 135

وَقَالُوا كُونُوا هُودًا أَوْ نَصَارَىٰ تَهْتَدُوا ۗ قُلْ بَلْ مِلَّةَ إِبْرَاهِيمَ حَنِيفًا ۖ وَمَا كَانَ مِنَ الْمُشْرِكِينَ

Oni govore: "Budite židovi, odnosno kršćani, bit ćete na Pravom putu!" Ti reci: "Ne, mi smo Ibrahimove prave vjere, jer on nije nikoga Allahu ravnim smatrao.

Komentar:

Muhammed ibn Ishak, s lancem prenosilaca od Ibn-Abbasa, prenosi: Abdullah ibn Surija el-E'ver je rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Pravi put je samo ono što mi slijedimo, pa nas i ti slijedi, Muhammede, i bit ćeš na Pravom putu!" Slično su govorili i kršćani, pa je nakon toga Allah objavio riječi: Oni govore: "Budite židovi, odnosno kršćani, i bit ćete na Pravom putu!" Zatim: Ti reci: "Ne, mi smo Ibrahimove prave vjere", tj. mi ne želimo slijediti ni židovsku ni kršćansku vjeru, čemu nas vi pozivate, "nego" mi slijedimo "Ibrahimovu pravu vjeru", tj. ispravnu vjeru Ebu-Kilabe kaže: "Pravi vjernik onaj je koji vjeruje u sve poslanike, od prvog do posljednjeg."

95. Sura El Bekare, ajet 136

قُولُوا آمَنَّا بِاللَّهِ وَمَا أُنْزِلَ إِلَيْنَا وَمَا أُنْزِلَ إِلَىٰ إِبْرَاهِيمَ وَإِسْمَاعِيلَ وَإِسْحَاقَ وَيَعْقُوبَ وَالْأَسْبَاطِ وَمَا أُوتِيَ مُوسَىٰ وَعِيسَىٰ وَمَا أُوتِيَ النَّبِيُّونَ مِنْ رَبِّهِمْ لَا نُفَرِّقُ بَيْنَ أَحَدٍ مِنْهُمْ وَنَحْنُ لَهُ مُسْلِمُونَ

Recite: "Mi vjerujemo u Allaha i u ono što se objavljuje nama, i u ono što je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono što je dano Musau i Isau, i u ono što je dano vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi ne pravimo nikakve razlike među njima i mi se Njemu predajemo.

Komentar:

Allah Uzvišeni upućuje Svoje robove, vjernike, da vjeruju u ono što im je objavio posredstvom Svoga poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, do u detalje, te ono što je objavio vjerovjesnicima, a.s., prije njih, u općim crtamaU tekstu je posebno spomenuo neke poslanike, a na ostale je samo uopćeno ukazaoUsto, Allah, dž.š., ukazuje im da ne prave razlike između vjerovjesnika, nego da u sve njih vjeruju, te da ne budu kao oni o kojima Allah, dž.š., kaže:

- i koji žele između Allaha i poslanika Njegovih napraviti razliku, pa govore: "U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo!", i žele između toga nekakav stav zauzeti /150/"Oni su, zbilja, pravi nevjernici../151/ (4:150)

Ebul-Alije, Rebi' i Katade kažu: Unuka Jakubovih bilo je dvanaest, a svaki od njih izrodio je po cijelu zajednicu, pa su zato poznati pod imenom "unuci" Pod imenicom "unuci" ovdje se misli na narode, odnosno, potomke sinova Israilovih, te na objavu koju je Allah objavio vjerovjesnicima između njih, kao što i Musa kaže: "Sjetite se Allahove blagodati prema vama kada je neke od vas vjerovjesnicima učinio, i učinio vas je vladarima." (5:20) Ibn Ebi-Hatim s lancem prenosilaca od Ma'kila ibn Jesara prenosi: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /136/ "Vjerujte u Tevrat, Zebur i Indžil, a držite se Kur'ana!"

96. Sura El Bekare, ajet 155

وَلَنَبْلُوَنَّكُمْ بِشَيْءٍ مِنَ الْخَوْفِ وَالْجُوعِ وَنَقْصٍ مِنَ الْأَمْوَالِ وَالْأَنْفُسِ وَالثَّمَرَاتِ ۗ وَبَشِّرِ الصَّابِرِينَ

Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine A ti obraduj strpljive

Komentar:

Allah Uzvišeni obavještava nas da će On iskušavati Svoje robove, tj. ispitivati ih nekada u dobru, a nekada u teškoćama, kroz strah i glad, kao što na drugom mjestu kaže: "...pa mu je Allah dao da iskusi odjeću gladi i straha" (16:112) budući da se to vidi na gladnom i uplašenom čovjeku Zatim ovdje kaže:

"Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem", tj. malom količinom toga, "te gubljenjem imetka", tj. gubljenjem dijela imetka, "i života", kao što je smrt prijatelja i bližnjih, "i ljetine", tj. neće vam roditi bašče i njive kao obično, pa ko strpljiv bude imat će nagradu, a ko bude malodušan stići će ga kazna Zato Uzvišeni Allah kaže: "A ti obraduj strpljive".

97. Sura El Bekare, ajet 157

أُولَٰئِكَ عَلَيْهِمْ صَلَوَاتٌ مِنْ رَبِّهِمْ وَرَحْمَةٌ ۖ وَأُولَٰئِكَ هُمُ الْمُهْتَدُونَ

To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihovoga i milost, ti su na Pravom putu.

Komentar:

"To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihova i milost", dakle kao vid Njegove pohvale njima.

"To su oni koji su na Pravom putu." Omer ibnel-Hattab kaže: "Divne su to naknade i dodatak uz njih!" Riječi:

"To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihova i milost" sadrže dvije naknade, a riječi:

"To su oni koji su na Pravom putu" sadrže dodatak, jer njima pripada nagrada, ali, također, i poseban dodatak.

O "istirdža'u", tj. izgovaranju Allahovih riječi kod nedaća: "Mi Allahu pripadamo i Njemu ćemo se vratiti", postoje brojni hadisi Među njima su i riječi koje navodi Muslim u svom Sahihu od Ummi-Seleme, r.a., koja kaže: čula sam Allahovog Poslanika kako kaže: "Nema toga roba koga nešto pogodi, pa kaže:'Mi Allahu pripadamo i Njemu ćemo se vratiti Moj Bože, nagradi me za ono što me je pogodilo i daj mi umjesto toga dobro', a da ga Allah ne nagradi i da mu poslije toga ne da dobro." Zatim ona kaže: "Kada je umro moj muž, ja sam postupila (govorila) kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio, pa mi je Allah podario boljeg od njega, Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem."

Imam Ahmed navodi predanje s lancem prenosilaca od Husejna ibn Alija, koji navodi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Svaki musliman i muslimanka kada se sjete nedaće u kojoj su bili, ma koliko davno da se dogodilo i to bude povodom da izgovore riječi: 'Mi Allahu pripadamo i Njemu ćemo se vratiti', Allah će im svaki put iznova dati nagradu za strpljenje i vjeru u toj nesreći."

Imam Ahmed prenosi od Ebu-Sinana1 da je rekao: Ukopavao sam svoga sina i, dok sam još bio u kaburu, za ruku me je uzeo Ebu-Talha el-Havlani, izvukao me, a potom rekao: "Da te obradujem!?" Rekoh: "Da", a on reče: Pričao mi je Ed-Dahhak ibn Abdurrahman ibn Avzeb kako je Ebu-Musa rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Allah kaže meleku smrti: uzeo si sina Moga roba, uzeo si mu zjenicu oka njegovog, plod srca njegovog? On reče: Da Zatim mu je rekao: Pa šta je on na to rekao?, a melek reče: Tebe je hvalio i rekao:“Mi smo Allahovi I njemu se varaćamo” zatim mu je rekao: Sagradite dom u Džennetu i nazovite ga Dom zahvale!"

1 Ime Ebu-Sinan odnosi se na Isaa ibn Sinana.

98. Sura En-Nur, ajet 47

وَيَقُولُونَ آمَنَّا بِاللَّهِ وَبِالرَّسُولِ وَأَطَعْنَا ثُمَّ يَتَوَلَّىٰ فَرِيقٌ مِنْهُمْ مِنْ بَعْدِ ذَٰلِكَ ۚ وَمَا أُولَٰئِكَ بِالْمُؤْمِنِينَ

A licemjeri govore: 'Mi vjerujemo u Allaha i Poslanika i pokoravamo se' - zatim nekih od njih glave okreću; nisu oni vjernici.

Komentar:

Uzvišeni obavještava o svojstvima munafika, tj. licemjera koji se javno pokazuju suprotno onome što skrivaju. Oni govore svojim jezicima:

"mi vjerujemo u Allaha i Poslanika i pokoravamo se" - zatim neki od njih glave okreću", tj. postupaju suprotno onome što govore, a govore ono što ne rade, te zbog toga Uzvišeni kaže: oni nisu vjernici."

99. Sura En-Nur, ajet 48

وَإِذَا دُعُوا إِلَى اللَّهِ وَرَسُولِهِ لِيَحْكُمَ بَيْنَهُمْ إِذَا فَرِيقٌ مِنْهُمْ مُعْرِضُونَ

Kad budu pozvani Allahu i Poslaniku Njegovu da im On presudi, nekih od njih odjednom leđa okrenu.

Komentar:

"kad budu pozvani Allahu i Poslaniku Njegovu da im On presudi", tj. kada se zatraži od njih da slijede Uputu onako kako ju je objavio Allah, dž.š., Svome Poslaniku, suprotstavljaju se pozivu i slijeđenju njega i ohole se. Zato u ovom pogledu Uzvišeni Allah, dž.š., kaže:

"Zar ne vidiš one koji tvrde da vjeruju u ono što se objavljuje tebi i u ono što je objavljeno prije tebe" (4:60) - i tako dalje ajet - "vidiš licemjere kako se od tebe savim okreću." (4:61) Semure prenosi merfu-hadis: /346/ "Ko bude pozvan vladaru (da mu sudi) pa se ne odazove, on je silnik koji nema prava"

100. Sura En-Nur, ajet 49

وَإِنْ يَكُنْ لَهُمُ الْحَقُّ يَأْتُوا إِلَيْهِ مُذْعِنِينَ

Samo ako znaju da je pravda na njihovoj strani, dolaze mu poslušno.

Komentar:

"samo ako znaju da je pravda na njihovoj strani, dolaze mu poslušno", tj. ako presuda bude u njihovu korist, a ne protiv njih, dolaze poslušno i pokorno a to je značenje riječi Uzvišenog Allaha "poslušno", a ako presuda bude protiv njih, suprotstavljaju joj se i pozivaju na neistinu, i više vole da poslušaju nekog drugog nego Poslanika, s.a.v.s., kako bi osigurali prođu svojim lažima i poslušnost onima koji u početku nisu vjerovali da je to Istina, nego da se ono slaže sa njihovim težnjama, te se zbog toga, ukoliko se njihove namjere izjalove, okreću se od njih drugom.

101. Sura En-Nur, ajet 50

أَفِي قُلُوبِهِمْ مَرَضٌ أَمِ ارْتَابُوا أَمْ يَخَافُونَ أَنْ يَحِيفَ اللَّهُ عَلَيْهِمْ وَرَسُولُهُ ۚ بَلْ أُولَٰئِكَ هُمُ الظَّالِمُونَ

Da li su im srca bolesna, ili sumnjaju, ili strahuju da će Allah i Poslanik Njegov prema njima nepravedno postupit? Nijedno, nego žele da drugima nepravdu učine.

Komentar:

"Da li su im srca bolesna" znači neće izići iz njih ono što oni hoće a da u njihovim srcima nije bolest kojoj su oni privrženi ili su njihova srca izložena sumnji u vjeru ili se plaše da će Allah i Njegov Poslanik nepravedno postupiti prema njima u vladanju. Kako god bilo, to je tvrdoglavo nevjerstvo, a Allah njih potpuno poznaje, zna ono čemu oni teže i naginju sa ovakvim svojstvima.

Uzvišeni kaže: "Nijedno, nego žele da drugima nepravdu učine", tj. oni su nasilnici a Allah, dž.š., i Njegov Poslanik neovisni su od onoga što oni misle. Zatim Uzvišeni obavještava o svojstvima mumina, onih koji se odazivaju Allahu i Njegovu Poslaniku, onih koji ne teže drugoj vjeri i ne žele je, ne žele ništa osim Allahovog Kitaba i sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s.

102. Sura En-Nur, ajet 51

إِنَّمَا كَانَ قَوْلَ الْمُؤْمِنِينَ إِذَا دُعُوا إِلَى اللَّهِ وَرَسُولِهِ لِيَحْكُمَ بَيْنَهُمْ أَنْ يَقُولُوا سَمِعْنَا وَأَطَعْنَا ۚ وَأُولَٰئِكَ هُمُ الْمُفْلِحُونَ

Kad se vjernici Allahu i Poslaniku Njegovu pozovu, da im On presudi, samo reknu: 'Slušamo i pokoravamo se!' - oni će uspjeti.

Komentar:

"Kad se vjernici Allahu i Poslaniku Njegovu pozovu, da im On presudi, samo reknu: 'Slušamo i pokoravamo se!'", tj. poslušno i pokornose ponašaju, te ih je Allah, dž.š., opisao kao one koji su uspjeli, pa Uzvišeni kaže:

"Oni će uspjeti."

Katade veli: "Spomenuto nam je da je Ebu Ed-Darda' rekao: 'Nema islama osim sa pokornošću Allahu, a nema dobra osim u džema'atu, [14] a savjetovanje (nasihat) je samo na Allahu, Njegovom Poslaniku, halifu i vjernicima uopće.'

___

[14]
Rekao sam: "Njegove riječi: 'nema dobra osim u džema'atu.' Ovo je granica i okvir džema'ata odnosno zajednice koja se temelji na Istini, a to je ona koja je sukladna Kitabu i sunnetu, pojavno i suštinski, teoretski i praktično, a ne samo zajednica. To je dokaz dobra pa makar i samo jedna jedinka u društvu bila ta koja se pridržava propisa Kitaba i sunneta, to je zajednica koja odgovara riječima Uzvišenog: "Zaista je Ibrahim bio ummet..." pa makar mu protivrječili svi ljudi.

103. Sura En-Nur, ajet 52

وَمَنْ يُطِعِ اللَّهَ وَرَسُولَهُ وَيَخْشَ اللَّهَ وَيَتَّقْهِ فَأُولَٰئِكَ هُمُ الْفَائِزُونَ

Oni koji se Allahu i Poslaniku Njegovu budu pokoravali, koji se Allaha budu bojali i koji od Njega budu strahovali - oni će uspjeti!

Komentar:

"Oni koji se Allahu i Poslaniku Njegovu budu pokoravali." Katade kaže pokoravajte se Allahu i Njegovu Poslaniku i onome što su naredili, a ostavite i okanite se onoga što su zabranili. Plašite se Allaha za prošle grijehe, a bojte se za buduće. Uzvišeni kaže: "oni će postići ono što budu željeli" što znači da su oni koji su postigli svako dobro, koji su sigurni od svakog zla i na dunjaluku i na ahiretu.

104. Sura En-Nur, ajet 55

وَعَدَ اللَّهُ الَّذِينَ آمَنُوا مِنْكُمْ وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ لَيَسْتَخْلِفَنَّهُمْ فِي الْأَرْضِ كَمَا اسْتَخْلَفَ الَّذِينَ مِنْ قَبْلِهِمْ وَلَيُمَكِّنَنَّ لَهُمْ دِينَهُمُ الَّذِي ارْتَضَىٰ لَهُمْ وَلَيُبَدِّلَنَّهُمْ مِنْ بَعْدِ خَوْفِهِمْ أَمْنًا ۚ يَعْبُدُونَنِي لَا يُشْرِكُونَ بِي شَيْئًا ۚ وَمَنْ كَفَرَ بَعْدَ ذَٰلِكَ فَأُولَٰئِكَ هُمُ الْفَاسِقُونَ

Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih, i da će im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu koju im On želi, i da će im sigurno strah sigurnošću zamijeniti; oni će samo Meni ibadet činiti, i neće druge Meni ravnim smatrati. A oni koji i poslije toga budu nezahvalni - oni su pravi grješnici.

Komentar:

Ovo je obećanje od Uzvišenog Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., da će učiniti da umet zavlada ljudima i da će njime popraviti red na Zemlji, da će im potčiniti ljude, da će im zamijeniti strah sigurnošću i vlašću, a što je Uzvišeni - Njemu slava, hvala i svako dobročinstvo pripada - već učinio, te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., osvojio Meku, Hajber, Bahrejn i cijeli Arapski poluotok i cijeli Jemen. Uzeo je džiziju od obožavalaca vatre u mjestu Hedžr, zatim od nekih krajeva u Siriji i njenoj okolici, zatim od Heraklija i El-Mukavkasa, te kraljeva Omana i negusa - kralja Abesinije, čiji je vladar nakon Nedžaša postao musliman - kralj Ashama, Allah mu se smilovao i milostiv mu bio.

Zatim je na vlast došao Ebu-Bekr es-Siddik pa je objedinio te razbacane krajeve nakon smrti Alejhiselama. Arapski poluotok učinio je podložnim, zatim je osvojio jedan dio Perzije pod komandom Halida ibn Velida i osvojio je Basru i Damask, te Havran, pod komandom Ebi-Ubejde. Zatim je osvojio Misir - Egipat, pod komandom vojskovođe Amr ibn Asa - Allah bio zadovoljan sa svima. Allah, dž.š., je nadahnuo Ebu-Bekra es-Siddika da za halifu odredi Omera el-Faruka, koji je nakon njega izdao naredbu, te je u njegovo doba potpuno osvojena Sirija, Egipat i većina pokrajina Perzije i porazio je Kisru i protjerao ga u zadnju pokrajinu njegovog carstva, pa je car pobjegao u Konstantinopol, a sav njihov imetak potrošio je na Božijem putu.

Zatim se država za vrijeme Osmana proširila na Daleki istok i zapad zemlje, te je osvojen Maroko na Mediteranskom moru, a na istoku zemlje Irak, Horasan i Ahvaz. Muslimani su izvojevali izuzetno značajnu pobjedu nad Turcima, te je Allah, dž.š., ponizio njihovog kralja (Hakan), a u vezi s ovim i u sahih-hadisu iznosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

/347/ "Allah, dž.š, mi je poravnao Zemlju tako da sam vidio njene istoke i njene zapade. Moj će ummet zaposjesti zemlju koja je meni pokazana", pa evo nas, mi raspolažemo i posjedujemo ono što nam je Allah i Njegov Poslanik obećao. A Istinu rekao je Allah i Njegov Poslanik, molimo Uzvišenog Allaha da učvrsti našu vjeru u Njega i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., da Mu budemo zahvalni na način na koji je On zadovoljan sa nama. [15]

El Berra' bin Azib kaže: "Kada je obavljen ajet:

...'Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili...' bili smo veoma zaplašeni, tj. bili su uplašeni toliko da su i večeri i jutra dočekivali sa oružjem u ruci.

"Jedan od ashaba upitao je: /348/ 'O Božiji Poslaniče: Ima li kraja ovome, dokle ćemo se plašiti ovako? Hoće li nam doći dan u kome ćemo biti sigurni i u kome ćemo moći odložiti oružje', a Božji Poslanik, s.a.v.s., reče: 'Samo strpljivošću možete doći do toga, nećete to postići sve dok neko između vas ne bude sjedio u velikom društvu u kome neće biti ništa željezno'", pa je Uzvišeni objavio ovaj plemeniti ajet:

... "Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili ..." kao što Uzvišeni kaže:

"i sjetite se kad vas je bilo malo, kad ste na Zemlji bili potlačeni - bojali ste se da vas ljudi ne pohvataju, pa vam je On sklonište dao i Svojom pomoći vas pomogao i plijenom vas opskrbio da biste bili zahvalni." (8:26)

Uzvišeni kaže: "i da će im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu koju im On želi." Ahmed prenosi od Ebi bin K'aba, pa kaže: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /349/ 'Obraduj ovaj ummet visokim položajem i ugledom, vjerom i pobjedom, čvrstinom na Zemlji, pa ko je radio djela ahireta za dunjaluk, na ahiretu neće imati u njima nikakva udjela.'"

Uzvišeni veli: "oni će samo Meni ibadet činiti, i neće druge Meni ravnim smatrati", objašnjava ga kako je naveden u Sahih-zbirkama hadisom koga prenosi Katade od Enesa da je Muaz ibn Džebel pričao, pa kaže: /350/ "Jahao sam na magarcu i slijedio Allahovog Poslanika tako da između mene i njega nije bilo drugih putnika, pa me on zovnu i reče: 'O Muaze!', a ja rekoh: 'Odazivam ti se, o Allahov Poslaniče, i pokoravam ti se.' Zatim je prošlo nešto vremena, a on me ponovo zovnu: 'O Muaz ibn Dž'ebele!' Odgovorio sam: 'Odazivam ti se, o Božiji Poslaniče, i pokoravam ti se.', zatim je ponovo prošlo nešto vremena a on ponovo pozva: 'O Muaz Ibn Džebele!', a ja opet rekoh: 'Odazivam ti se, o Božji Poslaniče, i pokoravam ti se.' a on reče: 'Znaš li koje pravo ima Allah nad svojim robovima?' Odgovorih: 'Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju', a on tada reče: 'Allahovo pravo nad Njegovim robovima je da samo Njega obožavaju i da Mu nikoga i ništa ne pridružuju.' To reče, a zatim je opet prošlo nešto vremena i tek onda me zovnu: 'O Muaz Ibn Džebele!' Ja ponovo rekoh: 'Odazivam ti se, "moći suprotstaviti Njemu o Božiji Poslaniče, i pokoravam ti se.', a on tada reče: 'Znaš li koje pravo pripada Allahovim robovima kod Allaha, dž.š., ako ovako budu radili?' Odgovorih: 'Rekao sam, Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju', a on reče: 'Pravo robova kod Allaha, dž.š., je da ih ne kazni kad budu proživljeni.'

Uzvišeni kaže: "A oni koji i poslije toga budu nezahvalni - oni su pravi grješnici", tj. onaj ko odustane od pokornosti Meni nakon toga, odustao je od naredbe svoga Gospodara, a to će mu biti dovoljno veliki grijeh.

Ashabi su, Allah bio zadovoljan njima, bili najispravniji ljudi nakon Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u pogledu pridržavanja naredbi Uzvišenog Allaha, dž.š., i pokornosti Njemu. Njegove pobjede bile su u skladu sa njihovim djelima, a kad su se ljudi, nakon ashaba, manje i nedovoljno pridržavali propisa i odredbi opala je i njihova trijumfalnost, shodno njihovim djelima. U dva "Sahiha" navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /351/ "Neprestano će dio moga ummeta vidno i jasno biti na Istini, neće im moći naštetiti oni koji ih ponižavaju a niti oni koji im se suprotstavljaju, sve do Sudnjeg dana", a prema jednom predanju: "sve dok ne dođe Allahova odredba, a oni još uvijek budu pri tome." Prema drugom predanju: "sve dok se ne budu borili sa Dedžalom", a prema trećom predanju: "Sve dok im ne dođe Isa, a.s., sin Merjemin, a oni se uporno budu pridržavali Istine." Sve ove predaje ispravne su i međusobno se ne suprotstavljaju.

___

[15]
Rekao sam: "Da... Ovo je bilo onda kada su se muslimani držali Kitaba i sunneta. Uzvišeni Allah im je osvojio zemlju i pokorio im robove. Ali, nažalost, mi, današnji muslimani, usprkos tome što se naše zemlje protežu na istok i zapad i usprkos našem broju mi smo u svim našim zemljama potčinjeni na direktan ili indikretan način nevjernicima, pa čak su i židovi, prokletstvo na njih okupirali Kuds i osnovali i utemeljili svoju državu na tlu Palestine, zavladali su i okupirali dijelovima Egipta, Jordana i Sirije, a sve to jer smo mi muslimani samo po imenu?!!! Sudimo, ali ne po onome kako nam je Allah, dž.š., objavio, ne slijedimo Kitab a ni sunnet otvoreno i javno se suprotstavljamo Allahu, kršimo Allahove obaveze i Njegovu oporuku. Zbog toga nas Allah, dž.š., kuša glađu, strahom i poniženjem, a sve to stoga jer smo to zaradili svojim rukama i jer smo odustali od mnogo čega. Uukoliko želimo da se vratmo našoj svijetloj prošlosti, prvo se trebamo vratiti Allahovom, dž.š., Zakonu i Njegovoj ispravnoj vjeri, Pravom putu.

105. Sura Ez-Zumer, ajet 9

أَمَّنْ هُوَ قَانِتٌ آنَاءَ اللَّيْلِ سَاجِدًا وَقَائِمًا يَحْذَرُ الْآخِرَةَ وَيَرْجُو رَحْمَةَ رَبِّهِ ۗ قُلْ هَلْ يَسْتَوِي الَّذِينَ يَعْلَمُونَ وَالَّذِينَ لَا يَعْلَمُونَ ۗ إِنَّمَا يَتَذَكَّرُ أُولُو الْأَلْبَابِ

Zar je takav kao onaj koji u noćnim satima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tlo i stojeći, strahujući od onoga svijeta i nadajući se milosti Gospodara svoga...? Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!'

Komentar:

Riječi Uzvišenog: "Zar je takav kao onaj koji u noćnim satima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tlo i stojeći"; zar je onaj ko skrušeno i pokorno stoji i pada na sedždu Allahu, dž.š., kao onaj ko Allahu druga pripisuje? Nisu jednaki kod Allaha, kao što kaže, subhanehu ve teala: "Ali, nisu oni isti...", i riječi Uzvišenog:

"...strahujući od onoga svijeta i nadajući se milosti Gospodara svoga...", tj. u stanju ibadeta strahuje i nada se. Prilikom vršenja ibadeta neophodno je prisustvo straha i nade, ali strah treba da preovladava tokom cijelog života i zato kaže Uzvišeni:

"...strahujući od onoga svijeta i nadajući se milosti Gospodara svoga...", a kad bude čovjek na samrti, neka nada nadvlada strah. Prenosi Imam ´Abd ibn Humejd u svom Musnedu od Enesa, r.a., da kaže: /27/ "Ušao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., čovjeku koji je bio na samrti. 'Kako se osjećaš?', upitao ga je. 'Nadam se i strahujem', odgovorio je. Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: 'Neće se sastaviti (strah i nada) u srcu jednog roba u ovakvoj situaciji a da mu Allah, dž.š., ne dadne ono što želi i da ga ne poštedi onog čega se plaši.'" Bilježe ga Et-Tirmizi i En-Nesai i Ibn-Madže. Riječi Uzvišenog:

"Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju...'", tj. je li jednak onaj ko provodi u ibadetu, stojeći na sedždi skrušen, bojeći se i nadajući se onome koji Allahu pripisuju drugove da bi tako skrenuli sa Pravog puta. "...samo oni koji pameti imaju pouku primaju!", tj. razliku između ovih i onih samo znaju oni koji imaju pameti, a Allah najbolje zna.

106. Sura Ez-Zumer, ajet 10

قُلْ يَا عِبَادِ الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا رَبَّكُمْ ۚ لِلَّذِينَ أَحْسَنُوا فِي هَٰذِهِ الدُّنْيَا حَسَنَةٌ ۗ وَأَرْضُ اللَّهِ وَاسِعَةٌ ۗ إِنَّمَا يُوَفَّى الصَّابِرُونَ أَجْرَهُمْ بِغَيْرِ حِسَابٍ

Reci: 'O robovi moji koji vjerujete, bojte se Gospodara svoga! One koji na ovom svijetu dobra djela budu činili čeka dobro, a Allahova je zemlja prostrana; samo oni koji budu strpljivi bit će bez računa nagrađeni.'

Komentar:

Naređuje Uzvišeni Allah Svojim robovima vjernicima da ustraju u pobožnosti i bogobojaznosti:

"Reci: 'O robovi moji koji vjerujete, bojte se Gospodara svoga! One koji na ovom svijetu dobra djela budu činili čeka dobro...'", tj. ko bude radio dobra djela na ovom svijetu, njemu pripada dobro i na ovom i na budućem svijetu. I riječi Uzvišenog: "...a Allahova je zemlja prostrana..." Rekao je Mudžahid: "Hidžru činite u njoj i borite se i klonite se idola i grijeha i bježite iz nje čineći hidžru u zemlju islama i pokornosti." I riječi Uzvišenog:

"Samo oni koji budu strpljivi bit će bez računa nagrađeni!", tj. njima se neće vagati nego će dobiti bez računa.

107. Sura Ez-Zumer, ajet 32

فَمَنْ أَظْلَمُ مِمَّنْ كَذَبَ عَلَى اللَّهِ وَكَذَّبَ بِالصِّدْقِ إِذْ جَاءَهُ ۚ أَلَيْسَ فِي جَهَنَّمَ مَثْوًى لِلْكَافِرِينَ

Ima li nepravednijeg od onoga koji o Allahu govori laži i smatra Istinu lažnom kada mu ona dolazi? Zar u Džehennemu prebivalište za nevjernike neće biti?

Komentar:

Allah, dž.š., obraća se mušricima koji su na Allaha laž izmislili pripisujući Mu druga božanstva. Tvrdili su da su meleki Allahove kćeri i Allahu su pripisali sina. Uzvišen je i veliki Allah, i daleko od riječi koje Mu pripisuju. Uz sve to, zanijekali su istinu koja im je došla na jezicima poslanika, Allahov selam i salavat neka je na njih. I zato kaže Allah, dž.š.:

"Ima li nepravednijeg od onoga koji o Allahu govori laži i smatra Istinu lažnom kada mu ona dolazi?", tj. nema većeg silnika od ovog, jer je on sastavio dvije neistine: slagao je na Allaha i lažnim smatra Allahovog Poslanika, s.a.v.s. I zato kaže Allah, dž.š., prijeteći im:

"Zar u Džehennemu prebivalište za nevjernike neće biti?" A oni su ti koji su nijekali i poricali Istinu.

108. Sura Ez-Zumer, ajet 34

لَهُمْ مَا يَشَاءُونَ عِنْدَ رَبِّهِمْ ۚ ذَٰلِكَ جَزَاءُ الْمُحْسِنِينَ

Sve što zažele u Gospodara svoga će naći, to će biti nagrada onima koji su dobra djela činili.

Komentar:

"Sve što zažele u Gospodaru svoga će naći", tj. u Džennetu šta zatraže - to će naći.

"To će biti nagrada onima koji su dobra djela činili."

109. Sura Ez-Zumer, ajet 35

لِيُكَفِّرَ اللَّهُ عَنْهُمْ أَسْوَأَ الَّذِي عَمِلُوا وَيَجْزِيَهُمْ أَجْرَهُمْ بِأَحْسَنِ الَّذِي كَانُوا يَعْمَلُونَ

Da bi Allah preko ružnih postupaka njihovih prešao, i da bi ih za lijepa djela koja su radili nagradio.

Komentar:

"Da bi Allah preko ružnih postupaka njihovih prešao, i da bi ih za lijepa djela koja su radili nagradio." Kao što kaže Allah, dž.š., u drugom ajetu: "Eto, to su oni od kojih ćemo dobra djela, koja su radili, primiti, a preko ružnih postupaka njihovih prijeći i od stanovnika Dženneta će oni biti, istinito obećanje koje im je dano ispunit ćemo." (46:16)

110. Sura Ez-Zumer, ajet 73

وَسِيقَ الَّذِينَ اتَّقَوْا رَبَّهُمْ إِلَى الْجَنَّةِ زُمَرًا ۖ حَتَّىٰ إِذَا جَاءُوهَا وَفُتِحَتْ أَبْوَابُهَا وَقَالَ لَهُمْ خَزَنَتُهَا سَلَامٌ عَلَيْكُمْ طِبْتُمْ فَادْخُلُوهَا خَالِدِينَ

A oni koji su se Gospodara svoga bojali u povorkama će u Džennet biti povedeni, i kad do njega dođu - kapije njegove već širom otvorene - čuvari će im njegovi reći: 'Mir vama, od grijeha ste čisti, zato uđite u nj, u njemu ćete vječno boraviti!'

Komentar:

A ovo je obavijest o stanju sretnih vjernika koji će biti usmjeravani ka Džennetu, velikodušno u povorkama, tj. u skupinama, skupina poslije skupine, bliski (mukarebini), a zatim dobročinioci, a zatim kako slijedi, svaka će grupa biti sa onim srodnim. Poslanici sa poslanicima, iskreni, čestiti, šehidi, ulema. Svaka će vrsta biti sa svojom vrstom. "I kad do njega dođu", tj. stignu do dženetskih vrata i prijeđu sirat (ćupriju), bit će zaustavljeni na mostu između Dženneta i Džehennema da bi izravnali grijehe koje su počinili jedan drugom na dunjaluku, i bit će tako dok se potpuno ne poravnaju; a kad se s tim završi, dat će im se dozvola za ulazak u Džennet.

U hadisu koji govori o puhanju u rog spomenuto je da će se vjernici, kada budu pred vratima Dženneta, međusobno dogovoriti ko će u ime njih tražiti dozvolu za ulazak u Džennet, pa će otići kod Adema, a.s., zatim kod Nuha, a.s., zatim Ibrahima, a.s., zatim Musaa, a.s., a zatim kod Isaa, a.s., a zatim kod Muhammeda, a.s., neka je na njega Allahov blagoslov, i na sve vjerovjesnike, i neka je na njih puno selama. Tako će činiti na mjestu suđenja na Sudnjem danu, kada su tražili zauzimanje kod Allaha, dž.š., i za stanje u kome su bili radi konačne presude. Tu će doći do izražaja počasti Muhammedu, a.s., nad ostalim ljudima u svim situacijama, kao što stoji u Muslimovom Sahihu od Enesa, r.a. koji kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /47/ "Ja sam prvi zagovornik (šefadžija) u Džennetu." U Muslimovoj verziji izravno stoji: "Ja ću biti prvi koji ću pokucati na dženetska vrata."

Imam Ahmed bilježi od Enesa ibn Malika, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /48/ "Doći ću pred dženetske kapije na Sudnjem danu, i pokucat ću, i upitaće me čuvar: 'Ko si ti?' 'Muhammed', reći ću. I reći će mi: 'Naređeno mi je da prije tebe nikom ne otvorim.'" Bilježi ga Muslim.

Imam Ahmed bilježi od Ebu-Hurejrea, r.a., koji kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /49/ "Prva skupina koja će ući u Džennet - njihov izgled će biti kao izgled Mjeseca u noći mijene (punog mjeseca). U njemu neće pljuvati, niti će sliniti u njemu, niti će imati potrebe za obavljanjem nužde u njemu. Miris (koji se dobiva paljenjem drveta) bit će od drveta "uluvve", a znoj će im biti misk. U njemu će imati posude i češljeve od zlata i srebra. Svaki će od njih imati dvije žene; vidjet će se kost njihovih nogu, koja je ispod mesa... Među njima neće biti razilaženja niti neprijateljstava. Srca će im biti kao jedno, veličat će Allaha jutrom i večerom." Bilježe ga Buharija i Muslim.

I riječi Uzvišenog:

"I kad do njega dođu - a kapije njegove već širom otvorene - čuvari će im njegovi reći: 'Mir vama, od grijeha ste čisti, zato uđite u nj, u njemu ćete vječno boraviti.'" Meleki će ih uz počast i poštovanje dočekati, da ih poselame, obraduju i pohvale. Kada dožive sve ove počasti bit će sretni i veseli, sukladno svakom užitku koji će doživjeti.

U dva Sahiha stoji od Sehla ibn Sa´da , r.a., koji kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /50/ "Džennet ima osam vrata; jedna od njih su po imenu Rejjan. Na njih neće ulaziti niko osim postača." U Muslimovom sahihu stoji od Omera ibn el-Hattaba, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /51/ "Niko od vas neće uzeti abdest pravilno i potpuno, a zatim posvjedočiti da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, a da mu se ne otvore svih osam vrata dženetskih i ući će na koja hoće od njih."

I riječi Uzvišenog:

"Čuvari će im njegovi reći: 'Mir vama od grijeha ste čisti...'", tj. vaša su djela i riječi lijepi, vaši su napori bili dobri i vaša je nagrada dobra. A riječi Uzvišenog: "Zato uđite u nj, u njemu ćete vječno boraviti", tj. u njemu će vječno boraviti i neće iz njega poželjeti izlazak.

111. Sura Ez-Zumer, ajet 74

وَقَالُوا الْحَمْدُ لِلَّهِ الَّذِي صَدَقَنَا وَعْدَهُ وَأَوْرَثَنَا الْأَرْضَ نَتَبَوَّأُ مِنَ الْجَنَّةِ حَيْثُ نَشَاءُ ۖ فَنِعْمَ أَجْرُ الْعَامِلِينَ

I oni će reći: 'Hvala Allahu, Koji nam je obećanje Svoje ispunio, i u Džennetu nam mjesto darovao, da se u njemu nastanimo gdje hoćemo. Divne li nagrade onima koji su se trudili!'

Komentar:

"I oni će reći: 'Hvala Allahu, Koji nam je obećanje Svoje ispunio...'", tj. reći će vjernici kada vide ogromne sevabe u Džennetu, velika nagrađivanja, neprekidno uživanje i veliko carstvo, tad će reći: "Hvala Allahu, Koji nam je obećanje Svoje ispunio...", tj. ono što nam je obećano jezicima Njegovih plemenitih poslanika, kao što su to tvrdili na dunjaluku.

"Gospodaru naš, podaj nam ono što si nam obećao po poslanicima Svojim, i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti ćeš, doista, Svoje obećanje ispuniti!"

I reći će u Džennetu:

"'Hvaljen neka je Allah!' - govorit će - 'Koji je od nas tugu odstranio. Gospodar naš, zaista, mnogo prašta i blagodaran je..., Koji nam je, od dobrote Svoje, vječno boravište darovao, gdje nas umor neće doticati i u kome nas klonulost neće snalaziti.'" /35:34,45/

I riječi Njegove:

"...i u Džennetu nam mjesto darovao, da se u njemu nastanimo gdje hoćemo! Divne li nagrade onima koji su se trudili!"

Kao što su riječi Uzvišenog:

"Mi smo u Zeburu poslije Tevrata napisali da će Zemlju Moji čestiti robovi naslijediti." /21:105/ I zato kažu: "Da se u njemu nastanimo gdje hoćemo!", tj. gdje god hoćemo možemo se nastaniti; pa divna li je naša nagrada. U dvije zbirke sahih hadisa stoji hadis Zuhrija od Enesa, r.a., u kazivanju o Miradžu, da Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: /56/ "...Uveden sam u Džennet, kad tamo, u njemu kupole od bisera, a njegova prašina od miska."

112. Sura El Bekare, ajet 177

لَيْسَ الْبِرَّ أَنْ تُوَلُّوا وُجُوهَكُمْ قِبَلَ الْمَشْرِقِ وَالْمَغْرِبِ وَلَٰكِنَّ الْبِرَّ مَنْ آمَنَ بِاللَّهِ وَالْيَوْمِ الْآخِرِ وَالْمَلَائِكَةِ وَالْكِتَابِ وَالنَّبِيِّينَ وَآتَى الْمَالَ عَلَىٰ حُبِّهِ ذَوِي الْقُرْبَىٰ وَالْيَتَامَىٰ وَالْمَسَاكِينَ وَابْنَ السَّبِيلِ وَالسَّائِلِينَ وَفِي الرِّقَابِ وَأَقَامَ الصَّلَاةَ وَآتَى الزَّكَاةَ وَالْمُوفُونَ بِعَهْدِهِمْ إِذَا عَاهَدُوا ۖ وَالصَّابِرِينَ فِي الْبَأْسَاءِ وَالضَّرَّاءِ وَحِينَ الْبَأْسِ ۗ أُولَٰئِكَ الَّذِينَ صَدَقُوا ۖ وَأُولَٰئِكَ هُمُ الْمُتَّقُونَ

Nije dobročinstvo u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu, nego su dobročinitelji oni koji vjeruju u Allaha, u drugi svijet, u meleke, u knjige, u vjerovjesnike, te oni koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima i siročadi, siromasima i putnicima namjernicima, prosjacima, i za otkup iz ropstva, oni koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, te oni koji su strpljivi u neimaštini i u bolesti, i za vrijeme borbe. To su oni koji su iskreni i oni koji se Allaha boje.

Komentar:

Ovaj ajet sadrži opća pravila ispravnog vjerovanja. Prema predanju Ibn-ebi-Hatima, s lancem prenosilaca od Ebu-Zerra, koji navodi /178/ da je pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "šta je to iman?", a on mu je proučio ajet:

.."Nije dobročinstvo da svoja lica okrećete..." itd. Zatim kaže da ga je ponovo pitao, pa mu je ponovo proučio isti ajet, a kada ga je i treći put upitao, rekao mu je: "Kada uradiš neko dobro djelo, srcu ti je drago, a kada učiniš kakvo loše djelo, srcu ti je mrsko." Lanac prenosilaca ovog predanja prekinut je, budući da Mudžahid nije živio u vrijeme Ebu-Zerra, koji je mnogo ranije umro.

Značenje ajeta: Kada je Allah Uzvišeni naredio vjernicima da se okreću prema Svetom hramu u Kudusu, a potom ih usmjerio u pravcu Kabe, to je pogodilo jednu skupinu sljedbenika Knjige kao i neke muslimane, pa je Allah dao objašnjenje Svoje mudrosti pokazujući da je cilj toga pokornost Allahu Uzvišenom, izvršavanje Njegovih naredbi, te slijeđenje zakona koji je On postavio, i okretanje strani koju On odredi, pa gdje god to bilo. To je dobročinstvo, bogobojaznost i savršeni iman, a nije dobročinstvo niti pokornost u okretanju u pravcu istoka ili zapada izuzev ako to nije na osnovi Allahove naredbe i Njegovog zakona. Zato Allah Uzvišeni kaže:

"Nije dobročinstvo u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu, nego su dobročinitelji oni koji vjeruju u Allaha, u drugi svijet..itd." U vezi s riječima Allaha Uzvišenog:

.. "nego su dobročinitelji oni koji vjeruju u Allaha...", Es-Sevri kaže: "Ovo su sve vrste dobročinstva." On je, r.a., u pravu, jer ko prihvati ono što sadrži ovaj ajet, ušao je u sve predjele islama i prihvatio svako dobro koje sadrži vjera u Allaha, osim Koga drugoga boga nema, prihvatio je vjeru u meleke, koji su posrednici između Allaha i Njegovih poslanika Riječ "knjiga" je "zajedničko ime koje obuhvaća knjige s neba objavljene vjerovjesnicima. Posljednja od njih je najodabranija, a to je Kur'an, u kojem se nude dobra i ovoga svijeta i ahireta, i kojim se dokidaju sve knjige prije nje, tako, taj vjeruje u sve Allahove vjerovjesnike, od prvoga do posljednjega, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

.. "te oni koji od imetka, iako im je drag, daju...", tj. koji daje njemu drag imetak, koji za sebe želi, kao što se vidi u dva Sahiha iz hadisa Ebu-Hurejre koji direktno navodi od Poslanika: /179/ "Najbolja je milostinja (sadaka) ona koju udjeljuješ kada si zdrav i škrt, kada si zaokupljen bogatstvom, a bojiš se siromaštva." Allah Uzvišeni kaže:

"i hranu daju, kada je i sami žele, siročetu, i siromahu, i sužnju" (76:8)Zatim:

"Nećete postići dobročinstvo sve dok ne udijelite od onoga što volite" (3:92),

"i daju im prednost nad sobom, mada im je to i samima potrebno" (59:9) Ovo je drugi, viši vid dobročinstva, u kojem oni dijele ono što im je i samima neophodno, dajući i hraneći od onoga što sami vole.

"Rođacima" koji su najpreči, treba da se udijeli milostinja, kao što se vidi iz hadisa: /180/ "Milostinja koja se daje siromasima jeste milostinja, a milostinja koja se daje rodbini i milostinja je i rodbinsko dobročinstvo jer oni su ti najpreči, da im učiniš dobro i da im daš."

"...i siročadi" To su djeca čiji su očevi umrli još dok su ona mala, slaba, nisu punoljetna i nemaju mogućnosti sebi zaraditi. Abdurrezzak navodi predanje, s lancem prenosilaca od Alije, koji navodi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: /181/ "Nema sirotinjskog statusa nakon što se stekne zrelost."

"i bijednicima"To tumači hadis koji se navodi u oba Sahiha od Ebu-Hurejre, koji kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /182/ "Nije bijednik onaj koji obilazi ljude tražeći datulu ili dvije, zalogaj ili dva, nego je bijednik onaj koji nema čime da se prehrani, a za njega se ne zna da bi mu se dala sadaka."

"putniku"Misli se na onoga koji je dugo na putu tako da mu je nestalo sredstava, pa mu se daje da bi mogao doći u svoj zavičaj. U to spada i gost.

"i prosjacima"To su oni koji prose, pa im se daje od zekata i sadake Ahmed navodi predanje s lancem od Abdurrahmana Husejna ibn Alija, koji kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /183/ "Prosjak ima pravo, pa makar na konju došao."

"za otkup iz ropstva"Riječ je o zarobljenicima za koje se traži otkup, a koji nemaju sredstava kojim bi se otkupili. U vezi s ovim pitanjem bit će govora u dijelu o vrstama milostinje (sadake), u Suri Bera'e/Tevba, inšaallah.

"i koji namaz obavljaju"To su oni koji namaz sa rukuom i sedždom, sa smirenošću i strahopoštovanjem obavljaju, u njegovo vrijeme i na zadovoljavajući šerijatski način.

"i daju zekat"Zekat je godišnji porez na imetak, a davanje milostinje naprijed navedenima stvar je dobre volje, dobročinstva i rodbinskih odnosa. U tom smislu, u jednom hadisu Fatime bint Kajs stoji: /184/ "U imetku postoji pravo drugih osim zekata." Allah to najbolje zna!

"i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju", kao što kaže:

"koji prema Allahu obaveze ispunjavaju i ne krše sporazum" (13:20) Suprotno ovome svojstvu jeste licemjerstvo, kao što se navodi u sahih (vjerodostojnom) hadisu: /185/ "Tri su svojstva licemjera (munafika): kada govori laže, kada obeća prevari, kada mu se nešto povjeri iznevjeri."

.."...te oni koji su strpljivi u neimaštini i u bolesti, i za vrijeme borbe", tj. u vrijeme siromaštva koje predstavlja bijedu, u slučaju bolesti, što predstavlja nevolju veliku, "i za vrijeme borbe", tj. u borbi i susretu s neprijateljem Riječi: "one koji su strpljivi" ovdje su spomenute u akuzativu kao vid pohvale i poticaja na strpljivost u teškoćama.

"To su oni koji su iskreni" oni koji su se okitili ovim svojstvima iskreni su u svom vjerovanju, jer su ostvarili iman srca riječima i djelima, pa su kao takvi iskreni vjernici,

"i oni se Allaha boje" budući da su se čuvali zabrana i činili djela pokornosti.

113. Sura Muhammed, ajet 7

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا إِنْ تَنْصُرُوا اللَّهَ يَنْصُرْكُمْ وَيُثَبِّتْ أَقْدَامَكُمْ

"O vjernici, ako Allaha pomognete, i On će vama pomoći i korake vaše učvrstiti."

Komentar:

Allah Uzvišeni veli:

"O vjernici, ako Allaha pomognete, i On će vama pomoći i korake vaše učvrstiti." Kao što Uzvišeni veli: "A Allah će sigurno pomoći one koji vjeru Njegovu pomažu." /22:40/ Uistinu, nagrada odgovara djelima. Zato Uzvišeni kaže:

"i korake vaše učvrstiti." U kontekstu ovoga u hadisu se veli: /152/ "Ko vladaru dostavi potrebu onoga ko je sam dostaviti ne može, Allah će učvrstiti njegove noge na Siratu - na Sudnjem danu."

114. Sura Muhammed, ajet 16

وَمِنْهُمْ مَنْ يَسْتَمِعُ إِلَيْكَ حَتَّىٰ إِذَا خَرَجُوا مِنْ عِنْدِكَ قَالُوا لِلَّذِينَ أُوتُوا الْعِلْمَ مَاذَا قَالَ آنِفًا ۚ أُولَٰئِكَ الَّذِينَ طَبَعَ اللَّهُ عَلَىٰ قُلُوبِهِمْ وَاتَّبَعُوا أَهْوَاءَهُمْ

"Ima onih koji dolaze da te slušaju, ali čim se od tebe udalje, pitaju one kojima je dano znanje: Šta ono on maloprije reče? To su oni čija je srca Allah zapečatio i koji se za strastima svojim povode."

Komentar:

Razotkriva Uzvišeni Allah, dž.š., gluposti munafika i plitkosti njihovog razmišljanja koji nakon što slušaju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ništa ne razumiju, a kada se od njega odvoje: "pitaju one kojima je dano znanje", a to "Šta ono on maloprije reče?", tj. ovoga časa. Ništa nisu razumjeli, niti su tome pridavali važnost.

"To su oni čija je srca Allah zapečatio i koji se za strastima svojim povode." Zato oni niti mogu ispravno razumjeti niti izgraditi ispravan stav.

115. Sura Ez-Zuhruf, ajet 68

يَا عِبَادِ لَا خَوْفٌ عَلَيْكُمُ الْيَوْمَ وَلَا أَنْتُمْ تَحْزَنُونَ

O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete tugovati.

Komentar:

"O robovi Moji, za vas danas straha neće biti niti ćete tugovati" zatim im radosnu vijest nagovještava (sljdeći ajet)

116. Sura Ez-Zuhruf, ajet 69

الَّذِينَ آمَنُوا بِآيَاتِنَا وَكَانُوا مُسْلِمِينَ

Onima koji su u ajete Naše vjerovali i koji su muslimani bili - bit će rečeno.

Komentar:

Pa kaže, slavljen je On: "onima koji su u ajete Naše vjerovali i koji su muslimani bili - bit će rečeno..." To su oni koji srcem i cijelim svojim bićem vjerovaše, te slijediše Allahove propise tajno i javno.

117. Sura Ez-Zuhruf, ajet 70

ادْخُلُوا الْجَنَّةَ أَنْتُمْ وَأَزْوَاجُكُمْ تُحْبَرُونَ

Uđite u Džennet, vi i parovi vaši, radosni!

Komentar:

"Uđite u Džennet." Bit će im rečeno: "vi i parovi vaši", tj. vama jedanki, "radosni!", uživajte i veselite se.

118. Sura El Bekare, ajet 201

وَمِنْهُمْ مَنْ يَقُولُ رَبَّنَا آتِنَا فِي الدُّنْيَا حَسَنَةً وَفِي الْآخِرَةِ حَسَنَةً وَقِنَا عَذَابَ النَّارِ

A ima i onih koji govore: "Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovom i na drugom svijetu i sačuvaj nas od kazne paklene!

Komentar:

Ima ljudi koji govore: "Gospodaru naš, daj Ti nama na ovome svijetu!", a na drugom svijetu neće imati ništa!, tj. nikakva dobra niti sreće. To je isto kao kada čovjek moli: "Allahu moj, učini ovu godinu kišnom, plodnom, godinom obilnog roda..." ne spominjući ništa od drugog svijeta. U vezi s tim, Allah Uzvišeni je objavio riječi: .. "Ima ljudi..itd." Drugi su, međutim, dolazili kao vjernici, govoreći:

"Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na drugome svijetu i sačuvaj nas kazne paklene!", pa je Allah objavio slijedeće:

"Tim pripada nagrada koju su zaslužili! Allah doista brzo sviđa račune." Stoga je On, dž.š., izrazio pohvalu onima koji Ga mole i za ovaj i za drugi svijet, pa kaže:

- Ima onih koji kažu: "Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na drugome svijetu i sačuvaj nas od kazne paklene!". Naime, ova dova sabira svako dobro i udaljava svako zlo, budući da "dobro" obuhvaća svako ovosvjetsko dobro, kao što su zdravlje, dom, žena, opskrba, korisno znanje, dobro djelo, fino prijevozno sredstvo i lijepa pohvala. Sve to spada u dobra ovoga svijeta. Što se tiče dobara drugog svijeta, najviše je ulazak u Džennet, a slijedi zatim osiguranje od Velikog straha i olakšanje pri polaganju računa. Spas od vatre pretpostavlja više stvari na ovome svijetu, kao što su: izbjegavanje zabrana i grijeha te napuštanje sumnjivih stvari i harama. Kasim ebu-Abdurrahman kaže: "Kome je dano zahvalno srce, jezik koji zikr čini i strpljivo tijelo, dano mu je dobro na ovome svijetu i sačuvan je od kazne vatrom. Stoga sunnet podstiče na ovu dovu."

Imam Ahmed navodi predanje od Enesa: /279/ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio je jednog muslimana koji je izgledao kao pile, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Da li ti moliš Allaha za nešto ili to od Njega tražiš?" On je odgovorio: "Da. Govorio sam: 'Allahu moj, ono čime ćeš me kazniti na drugom svijetu, daj mi na ovome svijetu!' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Subhanallah! Ti to ne možeš izdržati!, nego si trebao moliti riječima:

"Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na drugome svijetu i sačuvaj nas od grijeha!" Zatim je taj čovjek tako Allaha molio, pa mu je Allah vratio zdravlje(Prenosi samo Muslim.)

Imam Šafija navodi predanje s lancem od Abdullaha ibn Saiba: /280/ da je on čuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori između dva ugla/rukna, ugla Beni-Džumeh i ugla El-Esved:
"Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na drugom svijetu, i sačuvaj nas od grijeha!" Ibn-Merdevejh navodi predanje sa lancem od Ibn-Abbasa, koji kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /281/ "Nisam prošao pored ovog ugla, a da nisam tu vidio meleka koji govori: 'Amin!' Zato, kada prođete pored tog mjesta, učite.

119. Sura El Bekare, ajet 207

وَمِنَ النَّاسِ مَنْ يَشْرِي نَفْسَهُ ابْتِغَاءَ مَرْضَاتِ اللَّهِ ۗ وَاللَّهُ رَءُوفٌ بِالْعِبَادِ

Ima ljudi koji se žrtvuju u težnji za zadovoljstvom Allahovim. A Allah je milostiv robovima Svojim.

Komentar:

Ima ljudi koji se žrtvuju u težnji za zadovoljstvom Allahovim." Nakon što je Allah Uzvišeni naveo kazivanje o licemjerima i njihovim pokuđenim svojstvima, On, dž.š., navodi pohvalna svojstva vjernika. Ibn-Abbas i jedan broj tabiina u vezi s tim kažu: "Ovaj ajet objavljen je povodom slučaja Suhejba ibn Sinana er-Rumija." Naime, nakon što je on primio islam u Meki i htio hidžru učiniti (iseliti se), ljudi su mu zabranili da ode sa svojom imovinom. Dozvolili su mu, pod uvjetom da preda svoj imetak. Nakon toga objavljen je ovaj ajet. Njega je sa strane Harre dočekao Omer ibn Hattab s grupom ljudi rekavši mu: "Trgovina je uspjela!" A on je odgovorio: "Vaša također, jer Allah neće dati da vaša trgovina propadne." "A šta je to?", upitao je onKazali su mu da je Allah o njemu objavio ovaj ajetIbn-Merdevejh navodi predanje od Osmana en-Nehdija, koji prenosi od Suhejba, koji kaže: /290/ Kada sam htio učiniti hidžru iz Meke Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, Kurejši su mi govorili: "Suhejbe! Kod nas si došao bez imovine, a odlaziš s imovinom! Boga mi, to nikada neće moći..." Rekao sam im: "Da li ćete me ostaviti na miru ako vam dam svoj imetak?" Odgovorili su: "Da." Dao sam im imetak i ostavili su me na miruIzišao sam iz grada i tako došao u Medinu. To je saznao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: "Suhejb je na dobitku, Suhejb je na dobitku!", ponovivši to dva puta Međutim, većina drugih smatra da se ovaj ajet odnosi na svakog borca na Allahovom putu, kao što Allah Uzvišeni kaže:

.. "Allah je, doista, od vjernika kupio njih same i imetke njihove..."

Kada je Hišam ibn Amir sam izišao između dva tabora, radi borbe, nekima se to nije dopalo, pa su im odgovorili Omer ibn Hattab, Ebu-Hurejre i još neki, proučivši ovaj ajet:

"Ima ljudi koji se žrtvuju u težnji za zadovoljstvom AllahovimAllah je milostiv robovima Svojim."

120. Sura El Bekare, ajet 214

أَمْ حَسِبْتُمْ أَنْ تَدْخُلُوا الْجَنَّةَ وَلَمَّا يَأْتِكُمْ مَثَلُ الَّذِينَ خَلَوْا مِنْ قَبْلِكُمْ ۖ مَسَّتْهُمُ الْبَأْسَاءُ وَالضَّرَّاءُ وَزُلْزِلُوا حَتَّىٰ يَقُولَ الرَّسُولُ وَالَّذِينَ آمَنُوا مَعَهُ مَتَىٰ نَصْرُ اللَّهِ ۗ أَلَا إِنَّ نَصْرَ اللَّهِ قَرِيبٌ

Zar mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji prije vas minuše, pogađala ih je neimaština i bolest, i toliko su bivali potresani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali, govorili: "Kada će doći Allahova pomoć!?" Eto, Allahova pomoć je doista blizu

Komentar:

Allah Uzvišeni kaže: "Zar ste mislili da ćete ući u Džennet", dakle prije nego dođete u iskušenje i ispit kao što je bilo s onim prije vas. Zato kaže:

"a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali, pogađala ih je neimaština i bolest..!", tj. bolesti i nesreće Ibn-Mes'ud, Ibn-Abbas i veliki broj tabiina kažu: znači bijeda i neimaština, bolest, a znači: plašeni od neprijatelja i bili na velikom ispitu. Isto tako, u vjerodostojnom (sahih) hadisu navodi se da je Habab ibn Erett rekao: /297/ "Kazali smo: 'Allahov Poslaniče, hoćeš li nam od Allaha tražiti pomoć? Hoćeš li za nas Allahu dovu uputiti?' Odgovorio je: 'Među onima koji su bili prije vas bilo je pojedinaca koji su pilani pilom od vrata do stopala, što ih ipak nije odvajalo od vjere Isto tako, neki su češljani željeznim češljevima koji su dosezali do kostiju, pa ih ni to nije odvajalo od njihove vjere.' Zatim je rekao: 'Tako mi Allaha, On će sigurno upotpuniti ovu stvar (vjeru) tako da će jahač moći ići od Sane do Hadramevta ne bojeći se nikoga osim Allaha i vuka za svoje stado! Ali, vi previše žurite!'"

.."ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali", tj. kakav je bio njihov put, kao što Uzvišeni kaže:

"Pa smo uništavali one koji su od ovih moćniji bili, kao što su navedeni primjeri o narodima drevnim" (48:8).

i toliko bivali potresani da bi i Poslanik, i oni koji su s njim vjerovali, govorili: 'Kada će doći Allahova pomoć!?' Dakle molili su za pomoć protiv neprijatelja, tražeći što raniji spas i izlaz iz tjeskobe i nezgode. Allah Uzvišeni kaže:

"Eto, Allahova pomoć je blizu!", kao što na drugome mjestu kaže:

"Jer, doista je s mukom i last." "Doista, s mukom je i last" (94:4-5) sa teškoćama dolazi odgovarajuća pomoć. U hadisu stoji: /298/ "Tvoj Gospodar čudi se očaju Svojih robova dok im se Njegova pomoć bliži. On ih gleda kako su izgubili nadu i smije se znajući da je njihov izlaz iz teškoća blizu..."

121. Sura Et-Tevba, ajet 102

وَآخَرُونَ اعْتَرَفُوا بِذُنُوبِهِمْ خَلَطُوا عَمَلًا صَالِحًا وَآخَرَ سَيِّئًا عَسَى اللَّهُ أَنْ يَتُوبَ عَلَيْهِمْ ۚ إِنَّ اللَّهَ غَفُورٌ رَحِيمٌ

"A ima i drugih koji su grijehe svoje priznali, i koji su djela dobra s drugim, koja su hrđava, izmiješali, njima će, može biti, Allah oprostiti - jer Allah prašta i Samilostan je."

Komentar:

Pošto je Uzvišeni objasnio stanje licemjera koji izostaju iza džihada zbog nijekanja i sumnje, objasnio je stanje grješnika koji izostaju iz džihada uslijed lijenosti, uz vjerovanje u Istinu, pa kaže Uzvišeni:

"A ima i drugih koji su grijehe svoje priznali...", tj. priznali su grijehe koji su između njih i Allaha, a oni imaju i drugih, dobrih dijela. Izmiješali su ih sa hrđavima, i oni su pod Allahovim pomilovanjem i Njegovim oprostom. Ovaj ajet je općenit za svakog grješnika prijestupnika, čija su dobra djela pomiješana i uprljana sa hrđavim. "…a ima i drugih." Rekao je Ibn-Abbas da je ovaj ajet objavljen povodom Ebu-Lubabe i grupe njegovih drugova koji su izostali iza Allahova Poslanika, s.a.v.s., u pohodu na Tebuk. Kada se Poslanik, s.a.v.s., vratio, svezali su se za stupove mesdžida i zakleli se da ih neće osloboditi niko osim Allahov Poslanik, s.a.v.s. Pošto je objavljen ovaj ajet, Allahov Poslanik, s.a.v.s., oslobodio ih je i oprostio im.

Prenosi El-Buhari od Semure bin Džunduba da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (516) "Došla su mi ove noći dva čovjeka, pa su me nosili i donijeli u grad koji je sagrađen od zlata i srebra, zatim su nas sreli ljudi čija je polovina izgleda nešto najljepše što si vidio, a druga polovina nešto najružnije što si vidio. Zatim su im njih dvojica rekli: 'Idite i uđite u tu rijeku', pa su otišli. Kada su se vratili, nestalo je tog nedostatka sa njih pa su postali najljepšeg izgleda. Njih dvojica su mi rekli da je ovo kao Džennet i da je ovo tvoje boravište; a što se tiče ljudi koji koji su jednim dijelom lijepi, a drugim ružni, to su oni koji su izmiješali dobra djela sa lošim, pa im je Allah prešao preko njih."

Ovako sažeto prenosi El-Buhari u komentaru ovog ajeta.

122. Sura Et-Tevba, ajet 104

أَلَمْ يَعْلَمُوا أَنَّ اللَّهَ هُوَ يَقْبَلُ التَّوْبَةَ عَنْ عِبَادِهِ وَيَأْخُذُ الصَّدَقَاتِ وَأَنَّ اللَّهَ هُوَ التَّوَّابُ الرَّحِيمُ

"Zar ne znaju oni da jedino Allah prima pokajanje od robova Svojih i da samo On prihvaća milostinje, i da je samo Allah Onaj Koji prašta i da je On Milostiv?"

Komentar:

U riječima Uzvišenog:

"…zar ne znaju oni da jedino Allah prima pokajanje od robova Svojih i da samo On prihvaća milostinje..." Ovo je podsticanje na pokajanje i milostinju, jer svako od ovo dvoje umanjuje i briše grijehe.

Uzvišeni ističe da oprašta svakom onom ko Mu se pokaje, a onome ko daje milostinju od halal zarade, zaista Uzvišeni Allah prima Svojom desnom rukom, pa je uvećava njenom vlasniku tako da datula postane kao Uhud.

Kao što prenosi Es-Sevri i Veki' od Ebu-Hurejrea, koji kaže: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (518) 'Zaista Allah prima milostinju i uzima je Svojom desnom rukom, pa je uvećava za nekog od vas kao što neko od vas uzgaja svoje ždrijebe, tako da komadić bude kao brdo Uhud.'"

Potvrda tome nalazi se u Knjizi Uzvišenog Allaha:

"Zar ne znaju oni da jedino Allah prima pokajanje od robova Svojih i da samo On prihvaća milostinje, i da je samo Allah Onaj Koji prašta i da je On milostiv."

123. Sura El Bekare, ajet 278

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ وَذَرُوا مَا بَقِيَ مِنَ الرِّبَا إِنْ كُنْتُمْ مُؤْمِنِينَ

O vjernici, bojte se Allaha i ostavite što je preostalo od kamate, ako ste vjernici.

Komentar:

Allah Uzvišeni naređuje robovima Svojim, vjernicima, da Ga se boje zabranjujući im ono što ih približava Njegovoj srdžbi i udaljava od zadovoljstva Njegovoga, pa kaže: "O vjernici, bojte se Allaha !", tj. čuvajte Ga se i pazite šta radite; "i ostavite što je preostalo od kamate!", tj. ostavite ljudima višak od glavnice vašeg imetka nakon ove opomene,

"ako vjerujete" u ono što vam je Allah propisao, tj. dozvoljavajući vam kupoprodaju, zabranjujući kamatu i sl.

/437/ Zejd ibn Eslem i neki drugi navode da je ovo objavljeno u vezi s Beni-Omerom ibn Umejra iz plemena Sekif i Beni-Mugirom iz plemena Mahzum, među kojim je u vrijeme paganstva postojao kamatni odnos. Kada je došao islam i oni ga prihvatili, pleme Sekif je zatražilo da to uzmu od njih. U vezi s tim oni su razgovarali i pripadnici Beni-Mugire su rekli: "Nećemo davati kamatu u islamu!" Attab ibn 'Usejd, zapovjednik Meke, povodom toga napisao je žalbu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa je objavljen navedeni ajet Allahov Poslanik zatim mu je napisao:

"O vjernici, bojte se Allaha i ostavite što je preostalo od kamate, ako vjerujete." /278/ "Ako to ne učinite, eto vam onda, neka znate, rata od Allaha i Poslanika Njegova!"

124. Sura El Bekare, ajet 279

فَإِنْ لَمْ تَفْعَلُوا فَأْذَنُوا بِحَرْبٍ مِنَ اللَّهِ وَرَسُولِهِ ۖ وَإِنْ تُبْتُمْ فَلَكُمْ رُءُوسُ أَمْوَالِكُمْ لَا تَظْلِمُونَ وَلَا تُظْلَمُونَ

Ako to ne učinite, navješćuje vam se rat od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, pripadaju vam glavnice imetaka vaših; nećete nepravdu učiniti niti će vama nepravda biti učinjena.

Komentar:

Ako to ne učinite, eto vam onda, neka znate, rata od Allaha i Poslanika Njegova!" Oni su rekli: "Kajemo se Allahu i ostavljamo ostatak kamate", a potom su to sve i ostavili. Ovo je stroga prijetnja svakome ko nastavi uzimati kamatu nakon upozorenja. Ibn-Džurejdž navodi od Ibn-Abbasa da "pa eto vam rata", znači "budite sigurni u rat od Allaha i Poslanika Njegova!" Ibn Ebi-Hatim navodi od Hasana i Ibn-Sirina da su rekli: "Tako nam Allaha, ovi zelenaši su oni koji jedu kamatu i oni su se složili s tim da Allah i Njegov Poslanik rat protiv njih vode. Kada bi ljudi imali pravednog vođu, on bi tražio od njih da se pokaju, pa ako to ne bi učinili, bili bi ubijeni." Katade kaže: "Allah im obećava ubistvo, kao što to čuju, tako da je njihova krv halal ma gdje se nalazili. Zato se čuvajte poslovanja s kamatom. Jer Allah je halal proširio i dobrim proglasio, pa ne dozvolite da vas neimaština odvede u grijeh prema Njemu!"

"A ako se pokajete, pripadaju vam glavnice imetaka vaših; nećete nepravdu učiniti" (uzimanjem viška), "niti će vama biti učinjena" na vaše glavnice. Naprotiv, vama pripada ono za što ste trud uložili bez viška ili manjka.

125. Sura El Bekare, ajet 286

لَا يُكَلِّفُ اللَّهُ نَفْسًا إِلَّا وُسْعَهَا ۚ لَهَا مَا كَسَبَتْ وَعَلَيْهَا مَا اكْتَسَبَتْ ۗ رَبَّنَا لَا تُؤَاخِذْنَا إِنْ نَسِينَا أَوْ أَخْطَأْنَا ۚ رَبَّنَا وَلَا تَحْمِلْ عَلَيْنَا إِصْرًا كَمَا حَمَلْتَهُ عَلَى الَّذِينَ مِنْ قَبْلِنَا ۚ رَبَّنَا وَلَا تُحَمِّلْنَا مَا لَا طَاقَةَ لَنَا بِهِ ۖ وَاعْفُ عَنَّا وَاغْفِرْ لَنَا وَارْحَمْنَا ۚ أَنْتَ مَوْلَانَا فَانْصُرْنَا عَلَى الْقَوْمِ الْكَافِرِينَ

Allah nijednu osobu ne opterećuje preko mogućnosti njene; njoj u korist pripada ono što je stekla, a protiv nje je što je stekla (zla)! "Gospodaru naš, ne uzmi nam u grijeh ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga natovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim za što nemamo snage! Ti preko grijeha nam prijeđi, oprosti nam i smiluj nam se! Ti si Gospodar naš, pa pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje!"

Komentar:

"Allah nijednu dušu ne opterećuje preko mogućnosti njene", tj. On ne obavezuje nikoga preko njegovih mogućnosti, što je stvar Njegove pažnje i dobrote. Ovaj ajet derogira ono na što su se žalili ashabi u gore navedenom ajetu:

"Pokazivali vi što je u dušama vašim ili skrivali, Allah će vas za to pitati!" Iako će obračunavati i pitati, Allah Uzvišeni neće kažnjavati, osim za ono što je bilo u domeni mogućnosti svakog pojedinca. Odvratnost prema lošoj, šejtanskoj sugestiji sastavni je dio vjere!

"njoj pripada ono što je stekla", tj. od dobra, "a protiv nje je što je stekla!", tj. od zla i to u okviru obaveznosti.

Nakon toga, Allah Uzvišeni, upućujući Svoje robove da Ga mole, kaže:

"Gospodaru naš, ne uzmi nam u grijeh ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo!" To znači ako izostavimo strogu dužnost farz iz zaboravnosti, ili tako učinimo ono što je strogo zabranjeno haram, ili pak ako napravimo bilo kakvu grešku zbog nepoznavanja šerijatske odredbe u vezi s tim.113 Ibn-Madže navodi predanje od Ibn-Abbasa, koji kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /460/ "Allah Uzvišeni oprašta mom ummetu nehotičan grijeh i zaborav, te ono što učine pod prisilom!" To prenose Ibn-Hajjan, El-Evza'i i Et-Taberani.

Ibn Ebi-Hatim prenosi od Ummi-Derda' da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /461/ "Allah prelazi preko tri stvari kod mog ummeta: nehotične greške, zaborava i čina pod prisilom!"114 Ebu-Bekr kaže da je to spomenuo Hasanu, pa je ovaj kazao: U redu! Zar za to ne učiš u Kur'anu:

"Gospodaru naš, ne uzmi nam u grijeh ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo!"

"Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga natovario na one prije nas!" Nemoj nas opteretiti teškim djelima, pa makar ih i mogli izvršiti, kao što si prije nas propisao prošlim narodima teškoće i terete koje su podnosili, pošto si Svog vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, poslao kao izraz milosti kojom će ih on dokinuti.

U Sahihu Muslimovom stoji predanje od Ebu-Hurejra da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /462/ Allah je na to rekao: "Da!" a od Ibn-Abbasa navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /463/ Allah je rekao: "To sam već učinio!"

U hadisu s više predanje stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

/464/ "Poslan sam s lahkom i pravom vjerom!."

"Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim za što nemamo snage!", tj. obavezama, teškoćama i nevoljama, odnosno, ne iskušavaj nas onim za što nismo osposobljeni.

"Oprosti nam grijehe prema Tebi!", tj. ono što je između nas i Tebe, naših nedostataka i pogrešaka koje Ti znaš.

"oprosti nam grijehe među nama!", tj. ono što je između nas i Tvojih robova i ne pokazuj im naša loša i ružna djela.

"i smiluj nam se!", tj. za ono što nas u budućnosti čeka i ne daj nam da padnemo u drugi grijeh! Zato su kazali: "Grješniku su potrebne tri stvari: da mu Allah oprosti grijehe prema Njemu, da ga pokrije pred Njegovim robovima i ne osramoti ga pred njima te da ga pričuva i ne da mu da padne u sličan grijeh." Već je navedeno u hadisu da je Allah na to rekao: "Da!" odnosno, prema drugom: "Već sam učinio."

"Ti si Gospodar naš!", tj. Ti si naš Staratelj i Pomagač; na Tebe se oslanjamo, od Tebe pomoć tražimo i u Tebe se uzdamo! Nema snage niti moći osim s Tobom!

"Pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje!", tj. protiv onih koji negiraju Tvoju vjeru, koji negiraju Tvoju Jednoću i poslanicu Tvoga Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, te obožavaju druge osim Tebe! Pomozi nas protiv njih i učini nam na ovome i drugome svijetu da ih nadvladamo! Allah Uzvišeni je rekao: "Da", a u hadisu koji prenosi Muslim od Ibn-Abbasa: "Već sam učinio!"

Ibn-Džerir navodi od Muaza ibn Džebela da bi on, kada bi završio ovu suru riječima:

"Pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje!", rekao: "Amin, uslišaj, Allahu!" A Ibn-Veki' prenosi od njega da bi, kada bi završio suru Bekare, rekao: "Amin, uslišaj, Allahu!"

126. Sura El-Mea`ridž, ajet 29

وَالَّذِينَ هُمْ لِفُرُوجِهِمْ حَافِظُونَ

i oni koji stidna mjesta svoja budu čuvali

Komentar:

živjeli jedino sa ženama svojim ili sa onima koje su u vlasništvu njihovu" (žene i robinje).

Cjelokupna misao, ajeti od 19-35 iste sure, su zajeno protumačeni tumačeći 35 ajet iste sure

127. Sura El-Mea`ridž, ajet 30

إِلَّا عَلَىٰ أَزْوَاجِهِمْ أَوْ مَا مَلَكَتْ أَيْمَانُهُمْ فَإِنَّهُمْ غَيْرُ مَلُومِينَ

i živjeli jedino sa ženama svojim ili sa onima koje su u vlasništvu njihovu - oni, doista, prijekor ne zaslužuju

Komentar:

"Oni odista prijekor ne zaslužuju, a oni koji traže izvan toga, oni u grijeh upadaju." Već je spomenut komentar ovog ajeta na početku sure "El - Mu'minun".

Cjelokupna misao, ajeti od 19-35 iste sure, su zajeno protumačeni tumačeći 35 ajet iste sure

128. Sura El-Mea`ridž, ajet 31

فَمَنِ ابْتَغَىٰ وَرَاءَ ذَٰلِكَ فَأُولَٰئِكَ هُمُ الْعَادُونَ

i oni koji povjerene im amanete budu čuvali i obaveze svoje ispunjavali

Komentar:

"I oni koji povjerene im amanete budu čuvali i obaveze svoje ispunjavali." Tj. kada im se ostavi nešto na amanet, oni to ispune i ne varaju; a ako se na nešto obavežu, ne iznevjere. Ovo su osobine vjernika a suprotno su njima osobine munafika - licemjera, kako se navodi u sahih hadisu: (519) "Tri su znaka licemjera - munafika: kada govori, laže; kada obeća, prevari; a kada mu se nešto povjeri, iznevjeri." U drugom rivajetu (520) stoji: "Kada priča laže, kada se obaveže iznevjeri, a kada se prepire, prijeđe sve granice."

Cjelokupna misao, ajeti od 19-35 iste sure, su zajeno protumačeni tumačeći 35 ajet iste sure

129. Sura El-Mea`ridž, ajet 32

وَالَّذِينَ هُمْ لِأَمَانَاتِهِمْ وَعَهْدِهِمْ رَاعُونَ

i oni koji dug svjedočenja svoga budu izvršavali

Komentar:

"I oni koji dug svjedočenja svoga budu izvršavali", tako da ih pamte i ne dodaju ništa na to, niti bilo šta oduzimaju ili taje.

Cjelokupna misao, ajeti od 19-35 iste sure, su zajeno protumačeni tumačeći 35 ajet iste sure

130. Sura El-Mea`ridž, ajet 34

وَالَّذِينَ هُمْ عَلَىٰ صَلَاتِهِمْ يُحَافِظُونَ

i oni koji namaze svoje budu revnosno obavljali

Komentar:

U njihovo vrijeme, sa svim ruknovima, vadžibima i mustehabima. Sura je započela spominjanjem namaza i završava se isto tako spominjanjem namaza, što ukazuje na dužnu pažnju prema njemu i isticanje veličine namaza.

Cjelokupna misao, ajeti od 19-35 iste sure, su zajeno protumačeni tumačeći 35 ajet iste sure

131. Sura El-Mea`ridž, ajet 35

أُولَٰئِكَ فِي جَنَّاتٍ مُكْرَمُونَ

oni će u dženetskim baščama biti počašćeni.

Komentar:

Allah, dž.š., otkriva prirodu čovjeka koja naginje prizemnom načinu ponašanja.

"Čovjek je, uistinu, stvoren lahkomim", a potom to objašnjava sljedećim ajetom: "Kada ga nevolja snađe - očajan je", tako što mu srce siđe u pete od straha, pretjeranog straha, i izgubi nadu da će mu se dobro vratiti.

"A kada ga zadesi dobro,on ga uskraćuje." Kada se obogati, postane škrt i uskraćuje ispunjavanje svojih obaveza kojima je Allah, dž.š., obavezao Svoje robove.

Ahmed prenosi od Ebu-Hurejrea hadis u kojem Muhammed, a.s., veli: (518) "Najgore što se može naći kod čovjeka jeste tvrdičluk uz pohlepu, i strah pretjerani strah." Ovaj hadis prenosi i Ebu-Davud. Zatim Allah, dž.š., veli:

"Osim klanjača koji su u svojim namazima ustrajni." Što znači: osim onih koji paze na namaska vremena, na namaske vadžibe, na smirenost i skrušenost u namazu. Od ove je riječi i izraz, El-Maud-Daim, stajaća voda, koja miruje. Ovo upućuje na obavezu smirenosti u namazu - na ruku’u i sedždi - ko se uspravi na sedžde i na sjedenju ne smatra se smirenim i skrušenim na namazu. Allah, dž.š., veli: "I oni u čijim imecima bude određen dio; za onoga koji prosi i koji ne prosi." Tj. u njihovim je imecima tačno određen dio za potrebe.

"I oni koji u onaj svijet budu vjerovali." Uvjereni su u povratak Allahu, dž.š., i polaganje računa, i nagradu za djela. Stoga oni čine djela za koja se nadaju da će dobiti nagradu i plaše se kazne.

Zato Allah, dž.š., veli:

"I oni koji od kazne Allahove budu strahovali", tj. plašili se i strepjeli.

"A od kazne Gospodara svoga niko nije siguran." Od nje nije niko siguran osim onih koji izvršavaju Allahova, dž.š., naređenja.

"I oni koji stidna mjesta svoja budu čuvali" od harama.

"I živjeli jedino sa ženama svojim ili sa onima koje su u vlasništvu njihovu" (žene robinje).

"Oni odista prijekor ne zaslužuju, a oni koji traže izvan toga, oni u grijeh upadaju." Već je spomenut komentar ovog ajeta na početku sure "El - Mu'minun".

"I oni koji povjerene im amanete budu čuvali i obaveze svoje ispunjavali." Tj. kada im se ostavi nešto na amanet, oni to ispune i ne varaju; a ako se na nešto obavežu, ne iznevjere. Ovo su osobine vjernika a suprotno su njima osobine munafika - licemjera, kako se navodi u sahih hadisu: (519) "Tri su znaka licemjera - munafika: kada govori, laže; kada obeća, prevari; a kada mu se nešto povjeri, iznevjeri." U drugom rivajetu (520) stoji: "Kada priča laže, kada se obaveže iznevjeri, a kada se prepire, prijeđe sve granice."

"I oni koji dug svjedočenja svoga budu izvršavali", tako da ih pamte i ne dodaju ništa na to, niti bilo šta oduzimaju ili taje.

"I oni koji molitve svoje budu revnosno obavljali." U njihovo vrijeme, sa svim ruknovima, vadžibima i mustehabima. Sura je započela spominjanjem namaza i završava se isto tako spominjanjem namaza, što ukazuje na dužnu pažnju prema njemu i isticanje veličine namaza.

"Oni će u dženetskim baščama biti počašćeni." Raznovrsnim užicima i radostima.

132. Sura El-Mea`ridž, ajet 33

وَالَّذِينَ هُمْ بِشَهَادَاتِهِمْ قَائِمُونَ

i oni koji dug svjedočenja svoga budu izvršavali

Komentar:

"I oni koji dug svjedočenja svoga budu izvršavali", tako da ih pamte i ne dodaju ništa na to, niti bilo šta oduzimaju ili taje.

Cjelokupna misao, ajeti od 19-35 iste sure, su zajeno protumačeni tumačeći 35 ajet iste sure

133. Sura El-Insan, ajet 5

إِنَّ الْأَبْرَارَ يَشْرَبُونَ مِنْ كَأْسٍ كَانَ مِزَاجُهَا كَافُورًا

Čestiti će iz pehara piti kamforom začinjeno piće

Komentar:

"Čestiti će iz pehara piti kamforom začinjeno piće." Poznato je da kamfor osvježavajuće djeluje i da ima lijep miris, uz to se dodaju i drugi dženetski užici. El-Hasan veli: "Svježina kamfora u mirisu zendžebil."

134. Sura El-Insan, ajet 7

يُوفُونَ بِالنَّذْرِ وَيَخَافُونَ يَوْمًا كَانَ شَرُّهُ مُسْتَطِيرًا

Oni su zavjet ispunili i plašili se dana čija će kob svuda prisutna biti

Komentar:

"Oni su zavjet ispunili i plašili se dana čija će kob svuda prisutna biti." Allahu, dž.š., činili su ibadet izvršavajući svoje obaveze koje im je propisao šerijat kao i one kojima su sebe zadužili zavjetujući se. Muhammed, s.a.v.s., veli: (562) "Ko se zavjetuje da će Allahu, dž.š., biti pokoran neka ispuni svoj zavjet, a ko se zavjetuje da će učiniti neko loše djelo - neka ne izvrši svoj zavjet." Bilježi ga Buharija.

Oni ne čine ništa što je zabranjeno strahujući kako će položiti račun na Sudnjem danu koji ima velikih i raznovrsnih neprijatnosti, osim za one kojima se Allah, dž.š., smiluje. Allah, dž.š., veli:

"I hranu su davali, mada su je i sami željeli." Oni su druge hranili u stanju kada su i sami željeli tu hranu i osjećali veliki apetit. Isto se navodi u ajeti-kerimu:"Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže." (3:92) U Sahihu se navodi: (563) "Najbolja je sadaka da udijeliš u situaciji kada si zdrav i težiš za imovinom, nadaš se bogatstvu i bojiš se siromaštva." U situaciji kada želiš imetak i težiš mu i kada ti je potreban.

135. Sura El-Insan, ajet 8

وَيُطْعِمُونَ الطَّعَامَ عَلَىٰ حُبِّهِ مِسْكِينًا وَيَتِيمًا وَأَسِيرًا

i hranu su davali mada su je i sami željeli, siromahu, siročetu i sužnju

Komentar:

"I hranu su davali mada su je i sami željeli: siromahu, siročetu i sužnju." O pitanju siromaha i siročeta bilo je riječi naprijed kao i o njihovim osobinama. Sužanj, "zarobljenik", jeste zajednički naziv za zarobljenika muslimana i idolopoklonika. Ovaj stav zastupaju Seid ibn Džubejr, Ala, El Hasan i Katade. Poslanik je oporučio da se robovima čini dobročinstvo, u više hadisa, čak je to bilo među posljednjim njegovim oporukama. On je rekao: (564) "Čuvajte namaz i pazite na one koji su u vašem vlasništvu."

136. Sura El-Insan, ajet 9

إِنَّمَا نُطْعِمُكُمْ لِوَجْهِ اللَّهِ لَا نُرِيدُ مِنْكُمْ جَزَاءً وَلَا شُكُورًا

Mi vas samo zarad Allahova lica hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo!

Komentar:

"Mi vas samo zarad Allahova lica hranimo." Nadajući se nagradi od Allaha, dž.š., i Njegovom zadovoljstvu.

"Od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo!" Ne tražimo od vas nagradu niti plaću niti da nam se zahvaljujete i hvalite nas pred svijetom.

137. Sura El-Insan, ajet 10

إِنَّا نَخَافُ مِنْ رَبِّنَا يَوْمًا عَبُوسًا قَمْطَرِيرًا

Mi se Gospodara našeg bojimo, onoga Dana kada će lica smrknuta i namrgođena biti.

Komentar:

Mi ovo činimo nadajući se da će nam se Allah, dž.š., smilovati i da će nam Svoju blagodat podariti onog dana kada sve bude namrgođeno i smrknuto. Ibn-Abbas veli: znači što i tijesan znači isto što i dugačak. Ibn-Džerir veli: "Taj je dan najteži i najduži dan zbog njegove kušnje i napora".

138. Sura En-Nazi`at, ajet 21

فَكَذَّبَ وَعَصَىٰ

ali je on porekao i nije poslušao

Komentar:

tj. srce mu je odbilo pa se, ni prividno ni u duši, nije povinovao Musau, iako upoznavanje s istinom ne znači nužno i vjerovanje u nju, jer je spoznaja stvar znanja, a vjerovanje stvar djelovanja srca, tj. predanost i pokornost istini.

139. Sura El-Beled, ajet 13

فَكُّ رَقَبَةٍ

roba ropstva osloboditi

Komentar:

Imam Ahmed od Ebu-Hurejrea prenosi da je rekao: "Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /632/ 'Ko oslobodi roba muslimana, Allah će za svaki oslobo|eni njegov dio osloboditi njemu dio iz Vatre; za ruku ruku, za nogu nogu i za spolni organ spolni organ.'" Ali ibn el-Husein je upitao: "Seide, jesi li to ti čuo od Ebu - Hurejre?" Kad je Seid odgovorio da jeste, Ali ibn el-Husein je jednom od svojih najboljih sluga rekao: "Pozovi mi Mitrefa!" Kad je ovaj došao i javio mu se, rekao mu je: "Slobodan si. Možeš ići. Osloba|am te radi Allahova zadovoljstva." Ovo predanje, preko Seid ibn Merdžana i dalje, navode Buhari, Muslim, Tirmizi i Nesai. U predanju koje navodi Muslim kaže se da je za slugu koga je oslobodio Ali ibn el-Husein, Zejnul-Abidin bio platio deset hiljada dirhema.

140. Sura El-Beled, ajet 14

أَوْ إِطْعَامٌ فِي يَوْمٍ ذِي مَسْغَبَةٍ

ili, u vrijeme gladi, nahraniti

Komentar:

Ibn-Abbas kaže da znači - glad.

141. Sura El-Beled, ajet 15

يَتِيمًا ذَا مَقْرَبَةٍ

siroče bliska roda

Komentar:

i istovremeno nahrani siroče "...bliska roda", tj. bliskog po rodbinskoj vezi, kako stoji u hadisu koga preko Selman ibn Amira navodi Ahmed da je rekao: Čuo sam Božijeg Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: /633/ "Sadaka prema siromahu je sadaka, a prema siromahu bliskom rođaku i sadaka i čuvanje rodbinske veze.

142. Sura El-Beled, ajet 17

ثُمَّ كَانَ مِنَ الَّذِينَ آمَنُوا وَتَوَاصَوْا بِالصَّبْرِ وَتَوَاصَوْا بِالْمَرْحَمَةِ

a usto da je od onih koji vjeruju, koji jedni drugima strpljivost preporučuju i koji jedni drugima milosrđe preporučuju

Komentar:

...a usto da je jedan od onih koji vjeruju", tj. ukoliko je onaj koji udjeljuje i pomaže, pored ovih lijepih osobina, još i punim srcem vjernik i to sve radi, očekujući nagradu od Allaha, dž.š., kao što Uzvišeni na drugom mjestu kaže:

"Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je..." (16:97)

"...koji jedni drugima strpljivost preporučuju i koji jedni drugima milosrđe preporučuju"; tj. koji vjeruju i uz to rade dobra djela i jedni drugima preporučuju, da prema ljudima, iako ih uznemiravaju, budu strpljivi samilosni, kao što stoji u hadisu: "Prema samilosnima je Allah milostiv. Smilujte se prema onima što su na Zemlji, pa će prema vama biti samilostan Onaj Koji je na nebu!"

143. Sura El-Beled, ajet 18

أُولَٰئِكَ أَصْحَابُ الْمَيْمَنَةِ

Oni će biti - dešnjaci!

Komentar:

bit će sa onima s desne strane oni koji se okite ovim lijepim svojstvima. (spomenutim u predhodnim ajetima iste sure)

144. Sura El-Bejjine, ajet 7

إِنَّ الَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ أُولَٰئِكَ هُمْ خَيْرُ الْبَرِيَّةِ

A oni koji vjeruju i čine dobra djela - oni su, zbilja, najbolja stvorenja.

Komentar:

za one koji svojim srcem duboko vjeruju i svojim rukama rade dobra djela, kaže da su najbolja stvorenja. Na osnovu ovog ajeta, Ebu-Hurejre i drugi učenjaci, izvlače zaključak da su vjernici odabraniji i od samih meleka, jer Uzvišeni kaže:

"Oni su, zbilja, najbolja stvorenja." "Njihova nagrada kod njihova Gospodara su", tj. na Sudnjem danu.

145. Sura Ali -Imran, ajet 15

قُلْ أَؤُنَبِّئُكُمْ بِخَيْرٍ مِنْ ذَٰلِكُمْ ۚ لِلَّذِينَ اتَّقَوْا عِنْدَ رَبِّهِمْ جَنَّاتٌ تَجْرِي مِنْ تَحْتِهَا الْأَنْهَارُ خَالِدِينَ فِيهَا وَأَزْوَاجٌ مُطَهَّرَةٌ وَرِضْوَانٌ مِنَ اللَّهِ ۗ وَاللَّهُ بَصِيرٌ بِالْعِبَادِ

Reci: "Hoćete li da vam kažem šta je bolje od toga?" Oni koji budu bogobojazni, kod Gospodara svoga će imati dženetske bašče ispod kojih rijeke teku, u kojima će vječno boravili, i supruge čiste i zadovoljstvo od Allaha! Allah dobro vidi robove Svoje!

Komentar:

reci, Muhammede, ljudima: "Hoćete li da vas obavijestim koje su blagodati bolje od toga što se vama čini lijepim, a što je, bez sumnje, prolazno... ?!" Zatim je to saopćio rekavši:

"Oni koji se budu bojali, kod Gospodara svoga će imati dženetske bašče kroz koje rijeke teku." To znači, tamo na sve strane izbijaju rijeke s raznim vrstama pića od meda, mlijeka, vina, vode i drugih vrsta kakve oči nisu vidjele, niti su uši čule, niti čovjeku može pasti na pamet "koji će tamo ostati vječno", tj."i supruge čiste" od prljavštine, menstruacije i pranja poslije porođaja; "i zadovoljstvo od Allaha", tj. njima pripada Njegovo zadovoljstvo, pa se neće na njih poslije toga nikada rasrditi, kao što kaže:

"a i zadovoljstvo od Allaha je najveće!" (9:72), tj. to je najveća blagodat koju im On daje.

Zatim, Allah Uzvišeni kaže: "Allah dobro vidi robove Svoje!", tj. On daje svakome ono što zaslužuje da mu se da.

146. Sura Ali -Imran, ajet 16

الَّذِينَ يَقُولُونَ رَبَّنَا إِنَّنَا آمَنَّا فَاغْفِرْ لَنَا ذُنُوبَنَا وَقِنَا عَذَابَ النَّارِ

Oni koji govore: "Gospodaru naš, mi doista vjerujemo, pa oprosti nam grijehe naše i sačuvaj nas od patnje u Vatri!

Komentar:

Allah Uzvišeni opisuje Svoje vjerne robove, kojima je obećao veliku nagradu, pa kaže:

Oni koji budu govorili: "Gospodaru naš, mi, doista, vjerujemo!" u Tebe, Tvoju Knjigu i Poslanika Tvoga, "pa oprosti nam grijehe naše!" Tj. uz našu vjeru u Tebe i ono što si nam propisao,1 oprosti nam grijehe i nedostatke naše Svojom dobrotom i milošću.

"i sačuvaj nas od patnje u Vatri!"

1 Ja bih dodao: To znači, mi Te molimo s našom vjerom u Tebe, Tvoju Knjigu i Poslanika Tvoga. Ova molitva je šerijatski osnovana, budući da je to molitva uz dobra djela, odnosno, uz najviće od njih, vjeru u Allaha, Njegovu Knjigu i Poslanika. Isto tako, postoji i molitva koja je zabranjena, kojoj nas Allah nije poučio, niti nam je dostavio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a to je: molitva posredstvom stvorenja koja su zabranjena, kao što su idolopoklonici činili još od vremena ranog paganstva, a što Allah nije prihvatio. Naprotiv, On je to zabranio poučivši nas ljepšom od nje.

147. Sura Ali -Imran, ajet 17

الصَّابِرِينَ وَالصَّادِقِينَ وَالْقَانِتِينَ وَالْمُنْفِقِينَ وَالْمُسْتَغْفِرِينَ بِالْأَسْحَارِ

Strpljivi, i iskreni, i Allahu poslušni, i koji od imetka dijele, i koji u osvit zore za oprost mole!

Komentar:

"Oni koji budu strpljivi", čineći djela pokornosti i izbjegavajući zabrane, "i iskreni" u vjeri koja im je dostavljena, "i Allahu poslušni", tj. pokorni i poslušni, "i koji budu od imetka dijelili" za sve što im je naređeno, kako rodbini, tako i svima onima koji su u nuždi, "i koji se budu u osvit zore za oprost molili". To ukazuje na vrijednost traženja oprosta u osvit zore.

U oba Sahiha, Musnedima i Sunenima stoji predanje od ashaba da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /481/ Allah Uzvišeni se spušta svaku noć na ovozemaljsko nebo, gdje ostaje posljednju trećinu noći, pa kaže: "Ima li koga da nešto traži, pa da mu dam? Ima li koga da nešto moli, pa da mu udovoljim molbi? Ima li koga da traži oprost, pa da mu oprostim?"... Abdullah ibn Omer bi klanjao noću, a zatim govorio: "O Nafi', je li nastupila zadnja trećina noći?" Ako bi mu odgovorio da jeste, on bi tada počeo s dovom i istigfarom (traženjem oprosta) sve dok ne bi svanulo. To prenosi Ibn Ebi-Hatim. Ibn-Džerir navodi predanje od Hatiba, koji kaže: Čuo sam nekog čovjeka u drugom dijelu džamije kako u zadnjoj trećini noći govori: "Gospodaru moj, zapovjedio si mi, pa Ti se pokoravam! Ovo je 'sehar', pa oprosti mi grijehe!" Pogledao sam tamo, i vidim Abdullaha ibn Mesuda, r.a. Ibn-Merdevejh navodi predanje od Enesa ibn Malika, koji kaže: /482/ "Bilo nam je zapovjeđeno da nakon klanjanja noću, pred zoru, sedamdeset puta uputimo Allahu molbu za oprost grijeha.

148. Sura Ali -Imran, ajet 102

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ حَقَّ تُقَاتِهِ وَلَا تَمُوتُنَّ إِلَّا وَأَنْتُمْ مُسْلِمُونَ

O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i nipošto ne umirite osim kao muslimani!

Komentar:

Ibn Ebi-Hatim navodi predanje od Abdullaha ibn Mesuda: Riječi: "Bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću" znače da Mu se pokorava, a ne da griješi; da se sjeća, a ne da zaboravlja; da zahvaljuje, a ne da poriče. Ovo je vjerodostojan lanac koji seže do ashaba (mevkuf), iako postoji i predanje direktno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ali je prethodna vjerodostojnija. Od Enesa se prenosi da je rekao: "Rob se ne boji Allaha istinskom bogobojaznošću dok ne obuzda svoj jezik!" Seid ibn Džubejr i neki drugi smatraju da je ovaj ajet derogiran riječima Allaha Uzvišenog:

"Bojte se Allaha koliko možete!" (64:16) Od Ibn-Abbasa navodi se da nije derogiran, ali "istinskom bogobojaznošću" znači da se bore na Allahovom putu istinskom borbom i da ih na tome ne smeta ničiji prijekor, da primjenjuju pravdu, pa makar se to odnosilo na njih, njihove roditelje i sinove.

"i nipošto ne umirite osim kao muslimani!" Dakle, čuvajte islam u svakoj situaciji, tako da i umrete kao muslimani. U zakone Allaha Uzvišenog spada to da ko živi s nečim s tim i umre, a ko umre s nečim s tim će biti i oživljen. U suprotnom, Allah neka da zaštitu! Imam Ahmed navodi predanje od Ibn-Abbasa, koji kaže: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /533/

"O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i nipošto ne umirite osim kao muslimani!" Kada bi samo kap drveta Zekum pala na ovaj svijet, pokvarila bi život stanovnika ovoga svijeta, a šta reći za onoga kome je Zekkum jedino jelo?" Predanje navodi Et-Tirmizi i kaže da je "hasen-sahih", zatim Nesa'i, Ibn-Madže, Ibn-Hibban u svom Sahihu, te Hakim u "Mustedreku" uz napomenu da je"sahih" i prema kriteriju dvojice učitelja koji ga ne navode. Imam Ahmed navodi predanje od Abdullaha ibn Omera, koji kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /534/ "Ko želi izbjeći Vatru i ući u Džennet, neka ga zatekne smrt dok vjeruje u Allaha i Sudnji dan i daje ljudima ono što voli da se njemu da!"

149. Sura Ali -Imran, ajet 130

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لَا تَأْكُلُوا الرِّبَا أَضْعَافًا مُضَاعَفَةً ۖ وَاتَّقُوا اللَّهَ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ

O vjernici, ne jedite kamatu više puta udvostručenu, i Allaha se bojte da biste spašeni bili!

Komentar:

Allah Uzvišeni u ovome ajetu govori zabranjujući Svojim robovima, vjernicima, davanje i uzimanje kamate i njeno korištenje uz višestruko uvećavanje, što je bila praksa pagana koji su govorili: "Kada prođe dužnički rok, dug se mora ili realizirati ili povećati. Ako se ne vrati, onda jedna strana produžuje rok, a druga povećava količinu. Tako se čini svake godine, tako da mala količina može višestruko porasti da postane ogromna." Stoga, Allah Uzvišeni naređuje Svojim robovima da se čuvaju kako bi bili spašeni na ovom i onom svijetu.

150. Sura Ali -Imran, ajet 134

الَّذِينَ يُنْفِقُونَ فِي السَّرَّاءِ وَالضَّرَّاءِ وَالْكَاظِمِينَ الْغَيْظَ وَالْعَافِينَ عَنِ النَّاسِ ۗ وَاللَّهُ يُحِبُّ الْمُحْسِنِينَ

Za one koji udjeljuju, i kada su u obilju i kada su u oskudici, koji srdžbu savlađuju i ljudima opraštaju. A Allah voli dobročinitelje!

Komentar:

"Za one koji, i kada su u obilju i kada su u oskudici, udjeljuju...", tj. kada su u teškoćama ili raskoši, raspoloženi ili neraspoloženi, zdravi ili bolesni, te u bilo kojim drugim uvjetima, kao što Allah kaže:

"oni koji dijele imovinu svoju, danju i noću, tajno i javno..." (2:274) To znači: da njih ništa ne može omesti da budu pokorni Allahu i da dijele za Njegovo zadovoljstvo.

"...koji srdžbu savlađuju i ljudima opraštaju", tj. ako oni padnu u srdžbu, oni je i savladaju, tj. prikriju i ne pokazuju, a usto praštaju onome ko im je zlo učinio. U nekim predanjima stoji da "Allah Uzvišeni kaže: Sine Ademov, sjeti Me se kada se rasrdiš, pa ću se i Ja tebe sjetiti kada se rasrdim, i neću te uništiti s onima koje uništavam!" Prenosi ga Ibn Ebi-Hatim. Imam Ahmed navodi predanje od Ebu-Hurejre, koji prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /560/ "Nije silan onaj koji pobjeđuje druge, nego je silan onaj koji sobom vlada u srdžbi!" Prenose ga El-Buharija i Muslim.

Imam Ahmed navodi predanje od Harise ibn Kuddame es-Sadija, koji spominje da je pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: /561/ "Allahov Poslaniče, kaži mi riječ koja će mi koristiti, a da je kratka, pa da je zapamtim!" "Ne ljuti se!", rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. To mu je ponovio više puta, stalno govoreći: "Ne ljuti se!"

Imam Ahmed navodi predanje od Atijje ibn Sa'da es-Sa´dija, koji je ashab, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: /562/ "Srdžba je od šejtana; a šejtan je stvoren od vatre, a vatra se gasi vodom! Stoga, kada se neko od vas naljuti, neka se abdesti!" Ovako predanje navodi Ebu-Davud.
Imam Ahmed navodi predanje od Ebu-Hurejrea, r.a., koji prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi sa riječima Allaha Uzvišenog:

“i koji srdžbu savlađuju” rekao: /563/ "Ko savlada srdžbu, a može je ostvariti, Allah će mu napuniti nutrinu sigurnošću i vjerom!"

Ibn-Merdevejh prenosi od Ibn-Omera, r.a., kako kaže: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /564/ "Allahov rob neće progutati gutljaj vrjedniji od gutljaja srdžbe koju savlada u težnji za Allahom!"

"...i koji ljudima praštaju", tj. koji praštaju onima koji im nepravdu učine, tako da kod njih ne ostane išta protiv bilo koga. To je najsavršenije stanje i zato Allah Uzvišeni kaže:

"A Allah voli one koji dobro čine" budući da je to jedan od stupnjeva dobročinstva (ihsana). U hadisu stoji: /565/ "Za troje se zaklinjem: da se imovina neće umanjiti od milostinje (sadake), da će Allah robu koji oprosti samo povećati veličinu, i da će Allah uzdići onoga koji radi Allaha bude skroman!"

El-Hakim u svom Mustedreku navodi predanje hadisa Muse ibn Ukbeta s lancem od Ubade ibn Samita, koji prenosi od Ubejja ibn Ka'ba, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /566/ "Kome je drago da ima ugled i čast, i da mu se podigne stupanj, neka oprosti onome ko mu je nasilje učinio, dade onome koji je njemu uskratio, i uspostavi vezu s onim koji ju je s njim prekinuo!" Zatim kaže: "Hadis ispunjava uvjete El-Buharije i Muslima, koji ga ne navode."

151. Sura Ali -Imran, ajet 135

وَالَّذِينَ إِذَا فَعَلُوا فَاحِشَةً أَوْ ظَلَمُوا أَنْفُسَهُمْ ذَكَرُوا اللَّهَ فَاسْتَغْفَرُوا لِذُنُوبِهِمْ وَمَنْ يَغْفِرُ الذُّنُوبَ إِلَّا اللَّهُ وَلَمْ يُصِرُّوا عَلَىٰ مَا فَعَلُوا وَهُمْ يَعْلَمُونَ

I onima koji, kada učine što loše, ili sebi nasilje učine, Allaha se sjete i oprost za grijehe svoje mole! A ko oprašta grijehe, ako ne Allah?! I koji ne ustraju u onome što su činili znajući to!

Komentar:

"I za one, koji kada učine što loše, ili sebi nasilje učine, Allaha se sjete i oprost za grijehe svoje mole!" Ako učine neki grijeh, nakon toga se pokaju i traže oprost. Imam Ahmed navodi predanje od Ebu-Hurejre, r.a., koji prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /567/ Ako čovjek učini grijeh, pa kaže: "Gospodaru moj, počinio sam grijeh, pa oprosti mi!" Allah Uzvišeni će na to reći: "Moj rob je učinio grijeh i zna da ima Gospodara Koji oprašta grijehe i za to kažnjava. Zato ja praštam Svom robu!" Ako, zatim,učini drugi grijeh, pa kaže: "Gospodaru moj, počinio sam grijeh, pa oprosti mi!", Allah Uzvišeni će reći: "Moj rob zna da ima Gospodara Koji oprašta grijehe, ili kažnjava. Pa ću mu oprostiti!" Ako, zatim, učini novi grijeh, pa kaže: "Gospodaru moj, učinio sam grijeh, pa oprosti mi!", Allah Uzvišeni će reći: "Moj rob zna da ima Gospodara Koji prašta grijehe, ili za njih kažnjava, pa oprostit ću mu!" Ako, zatim, ponovo učini grijeh, pa kaže: "Gospodaru moj, učinio sam grijeh, pa oprosti mi!", Allah Uzvišeni će reći: "Moj rob je znao da ima Gospodara koji prašta grijehe, ili kažnjava za njih! Svjedočim da sam oprostio Svom robu, pa neka radi što hoće!" Navode ga autori dva Sahiha od Ishaka ibn Ebi-Talhe ovako i slično ovome.

Kod pokajanja utvrđena je obaveza abdesta i klanjanja dva rekata namaza u skladu s predanjem koje navodi Ahmed ibn Hanbel od Alije, r.a., koji kaže: /568/ "Kada bih čuo neki hadis od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Allah bi mi dao koristi od njega Svojom voljom, a ako bi mi to od njega prenio neko drugi, tražio bih da se zakune, pa ako bi to učinio, povjerovao bih mu. Ebu-Bekr, r.a., govorio mi je, a on je istinu govorio, da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: 'Nema čovjeka koji učini grijeh, pa se, zatim abdesti po propisu i klanja dva rekata, te zamoli Allaha za oprost, da mu On to ne oprosti!' " Prenose ga, također, i Ali el-Medini, El-Humejdi, Ibn Ebi-Šejbe, autori Sunena, Ibn-Hibban u svom Sahihu, Bezzar i Ed-Darekutni posredstvom Osmana ibn Mugire, a Tirmizi kaže: "To je hadis hasen." Općenito uzevši, to je hadis hasen i to u predanju vladara vjernika Alije ibn Ebi-Taliba, koji ga navodi od halife Allahovog Poslanika, Ebu-Bekra Siddika, r.a.
Vjerodostojnost ovog hadisa potvrđuje i slijedeće predanje u dva Sahiha: /569/ Od vladara vjernika, Osmana ibn Affana, r.a., navodi se da je uzeo abdest kako je to činio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim rekao: Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: "Ko se abdesti kako sam se ja abdestio, zatim klanja dva rekata ne razgovarajući sa samim sobom, bit će mu oprošteni prethodni grijesi!" Ovaj hadis je utvrđen prema predanju četverice imama i pravednih halifa od prvaka pređašnjih i kasnijih poslanika Gospodara svjetova, što pokazuje i Jasna knjiga s obzirom da traženje oprosta od grijeha koristi grješnicima.
Imam Ahmed navodi predanje od Seida, koji prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /570/ Iblis je obećao: "Gospodaru moj, Tvoje mi veličine, ja ću zavoditi sinove Ademove sve dok im je duša u tijelima!", a Allah Uzvišeni kaže:

"Tako mi Uzvišenisti i Veličine Moje, Ja ću im opraštati dok oni od Mene oprosta traže!"

"A ko oprašta grijehe, ako ne Allah?!", tj. niko osim Njega ne može ih oprostiti. Tako, imam Ahmed navodi predanje od Esveda ibn Seri'a: /571/ da je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, doveden jedan zarobljenik koji je rekao: "Allahu moj, ja se Tebi kajem, a ne kajem se Muhammedu!" Na to je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "On zna da je to pravo Onoga Čije jeste!"

"...koji ne ustraju u onome što su činili znajući to!" Odnosi se na one koji se pokaju i ne ustraju u grijehu insistirajući na tome, pa ako i učine grijeh, pokaju se, kao što prenosi hafiz Ebu-Ja'la el-Mevsuli u svome Musnedu od sluge Ebu-Bekrova, koji to navodi od Ebu-Bekra, koji je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /572/ "Onaj koji traži oprost neće pretjerati, pa makar to učinio sedamdeset puta u jednom danu!" To je hasen hadis; "znajući to", tj. da će, ukoliko se pokaje, Allah primiti pokajanje njegovo, kao što na drugome mjestu kaže:

"Zar ne znaju oni da je Allah Onaj Koji prima pokajanje od robova Svojih...?" (9:104), te na mnogim drugim mjestima.

152. Sura Ali -Imran, ajet 162

أَفَمَنِ اتَّبَعَ رِضْوَانَ اللَّهِ كَمَنْ بَاءَ بِسَخَطٍ مِنَ اللَّهِ وَمَأْوَاهُ جَهَنَّمُ ۚ وَبِئْسَ الْمَصِيرُ

Zar je onaj koji je Allahovo zadovoljstvo slijedio kao i onaj koji je Allahovu srdžbu navukao i prebivalište mu je Džehennem, a užasno je to stjecište!

Komentar:

"Zar je onaj koji je Allahovo zadovoljstvo slijedio kao i onaj koji je Allahovu srdžbu navukao? Jer tog je prebivalište Džehennem, a užasno je to prebivalište!" To znači: nije jednak onaj koji slijedi Šerijat Allahov, zaslužuje Njegovo zadovoljstvo i nagradu, pa je udaljen od teškoće Njegove kazne s onim koji je zaslužio srdžbu Allahovu i navukao je na sebe, jer on od nje neće moći pobjeći. Njegovo je prebivalište Džehennem, a loše je to prebivalište! U tom smislu Allah Uzvišeni također kaže:

"Zar je onaj koji zna da je istina ono što ti je objavljeno od Gospodara tvoga, kao onaj koji je slijep?" (13:19)

153. Sura Ali -Imran, ajet 163

هُمْ دَرَجَاتٌ عِنْدَ اللَّهِ ۗ وَاللَّهُ بَصِيرٌ بِمَا يَعْمَلُونَ

Oni su kod Allaha po stupnjevima i Allah dobro vidi šta oni rade!

Komentar:

Allah Uzvišeni kaže: "Njima pripadaju stupnjevi kod Allaha", tj. oni koji čine dobro i oni koji čine zlo imaju odgovarajuće stupnjeve; stupnjevi jednih su u Džennetu, a drugih u Džehennemu, kao što Allah kaže:

"Svakome će pripasti stupnjevi prema onome što su radili." Zato Allah Uzvišeni kaže: "Allah dobro vidi što oni rade!" Znači, On će im to ispuniti.

154. Sura Ali -Imran, ajet 186

لَتُبْلَوُنَّ فِي أَمْوَالِكُمْ وَأَنْفُسِكُمْ وَلَتَسْمَعُنَّ مِنَ الَّذِينَ أُوتُوا الْكِتَابَ مِنْ قَبْلِكُمْ وَمِنَ الَّذِينَ أَشْرَكُوا أَذًى كَثِيرًا ۚ وَإِنْ تَصْبِرُوا وَتَتَّقُوا فَإِنَّ ذَٰلِكَ مِنْ عَزْمِ الْأُمُورِ

Vi ćete sigurno biti iskušavani u imecima vašim, i životima vašim, a slušat ćete od onih kojima je prije vas dana Knjiga i idolopoklonika mnoge neugodnosti. Ako budete izdržali i Allaha se bojali, to je jedna od odlučnih ( teških) stvar!"

Komentar:

Katade kaže: Riječi Allaha Uzvišenog: "Vi ćete sigurno biti iskušavani u imecima vašim, i životima vašim" poput su riječi:

"Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo sa strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine", tj. vjernik mora doći u iskušenje u vezi s njegovom imovinom, životom, djecom ili porodicom kao što dolazi u iskušenje shodno stupnju vjerovanja.

"a slušat ćete i mnoge uvrede od onih kojima je dana Knjiga i koji su idolopoklonici." Allah Uzvišeni obavještava vjernike po dolasku u Medinu, prije Bitke na Bedru, kakve će uvrede imati od sljedbenika Knjige i idolopoklonika te im naređuje da to prihvate sa strpljenjem i postojanošću dok im Allah Uzvišeni ne olakša, pa kaže tješeći ih:

"Ako budete izdržali i Allaha se bojali, to je jedna od odlučnih (teških)stvari!" Ibn Ebi-Hatim navodi predanje od Usame ibn Zejda, koji kaže: /612/ "Allahov Poslanik i njegovi ashabi praštali su idolopoklonicima i sljedbenicima Knjige, kako im je Allah i naredio, strpljivo podnoseći neugodnosti." Allah Uzvišeni kaže:

"a slušat ćete i mnoge uvrede od onih kojima je dana Knjiga i koji su idolopoklonici." Zatim kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to je tumačio da valja uzvratiti oprostom koji mu Allah nije zapovjedio, dok mu nije dozvolio da im uzvrati." Ovaj hadis je ukratko naveden.

Nakon što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pobijedio na Bedru, gdje je Allah posredstvom njega pobio prvake plemena Kurejš, Abdullah ibn Ubejj ibn Selul, politeisti i idolopoklonici su kazali: "Ovo je krenulo!" Zatim su izrazili vjernost Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, prihvaćajući islam.

Prema tome, svako ko se drži istine, navodi na dobro ili odvraća od zla, mora doživjeti neugodnosti za koje je jedini lijek strpljivost u ime Allaha, traženje pomoći od Njega i povratak Njemu.

155. Sura Ali -Imran, ajet 199

وَإِنَّ مِنْ أَهْلِ الْكِتَابِ لَمَنْ يُؤْمِنُ بِاللَّهِ وَمَا أُنْزِلَ إِلَيْكُمْ وَمَا أُنْزِلَ إِلَيْهِمْ خَاشِعِينَ لِلَّهِ لَا يَشْتَرُونَ بِآيَاتِ اللَّهِ ثَمَنًا قَلِيلًا ۗ أُولَٰئِكَ لَهُمْ أَجْرُهُمْ عِنْدَ رَبِّهِمْ ۗ إِنَّ اللَّهَ سَرِيعُ الْحِسَابِ

Ima i sljedbenika Knjige koji vjeruju u Allaha i u ono što je objavljeno vama, i u ono što je objavljeno njima, koji su ponizni Allahu i ne prodaju ajete Allahove za bagatelnu cijenu. Njima pripada nagrada od Gospodara njihova, a Allah će doista brzo svidjeti račun!

Komentar:

Allah Uzvišeni govori da jedan dio sljedbenika Knjige istinski vjeruje u Allaha, da vjeruju u ono što je objavljeno Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, zajedno s onim što vjeruju iz prethodnih knjiga, da su oni ponizni prema Allahu, tj. pokorni Njemu i ponizni pred Njim, te da oni Allahove ajete ne daju za bagatelnu cijenu, tj. da ne kriju nagovještaje o Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, kojima raspolažu, zatim navodi njegove osobine i osobine njegova ummeta, koji su odabrani među sljedbenicima Knjige i njihovi prvaci, bez obzira, bili židovi ili kršćani. Allah Uzvišeni kaže:

"Oni kojima smo objavili Knjigu, pa je čitaju istinito i ispravno, to su oni koji u nju vjeruju." (2:121) U poglavlju "El-Kasas" (Kazivanje) Allah Uzvišeni kaže:

- Oni kojima smo dali Knjigu prije njega, vjeruju u njega! A kada im se kazuje, oni govore: "Mi vjerujemo u njega; on je istina od Gospodara našega; mi smo i prije toga muslimani bili! Ti će dobiti dvostruku nagradu od Gospodara svoga, zato što su strpljivi." (28:52-54) Ova svojstva, iako u manjem obimu, postoje kod židova poput Abdullaha ibn Selama i njemu sličnih židovskih rabina koji su vjerovali. Međutim, njihov broj nije prelazio deset osoba. Što se, pak, tiče kršćana, mnogi od njih bili su na Pravom putu rukovodeći se istinom, što Allah Uzvišeni potvrđuje, pa kaže:

"Ti ćeš sigurno naći da su onima koji vjeruju najljući neprijatelji židovi i idolopoklonici; i svakako ćeš naći da su onima koji vjeruju najskloniji oni koji govore: 'Mi smo kršćani'..." itd. do riječi: "I Allah će im zbog onoga što govore kao nagradu dati dženetske bašče, ispod kojih rijeke teku, u kojima će vječno boraviti..." (5:82-85) Ovdje Allah Uzvišeni kaže:

"Njima pripada nagrada od Gospodara njihova!" U hadisu stoji /624/ "da je Džafer ibn Ebi-Talib, r.a., kada je proučio poglavlje 'Merjema' u prisustvu Nedžašije, kralja Abesinije, s kojim su bili patrijarsi i svećenici, zaplakao zajedno s njima do te mjere, da su suzama skvasili svoje brade." U dva Sahiha navodi se: /625/ a je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zaplakao za Nedžašijem pred svojim ashabima kada je ovaj umro, te da je rekao: "Vaš brat u Abesiniji je umro, pa klanjajte mu!" Potom je izišao u pustinju, poredao ih u safove i klanjao mu dženazu! Ibn Ebi-Hatim navodi predanje od Enesa ibn Malika, koji kaže: /626/ Kada je umro Nedžašija, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Molite oprost za vašeg brata!" Neki ljudi su tada rekli: "On nam zapovijeda da tražimo oprost za barbara koji je umro u Abesiniji!" pa je, nakon toga, objavljen ajet:

"Ima i sljedbenika Knjige koji vjeruju u Allaha i u ono što je objavljeno vama, i u ono što je objavljeno njima, koji su ponizni Allahu..." itd.

Ibn-Džerir navodi predanje od Džabira, koji kaže: /627/ "Kada je Nedžašija (Negus) umro, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao nam je: "Umro je vaš brat, Ashame!" Nakon toga, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izišao je, klanjao mu dženaza-namaz sa četiri tekbira! Licemjeri su povodom toga govorili: "On klanja barbaru koji je umro u Abesiniji!" pa je Allah objavio ajet:

"Ima i sljedbenika Knjige koji vjeruju u Allaha ..." Ibn Ebi-Nudžejh navodi predanje od Mudžahida:

"Ima i sljedbenika Knjige...", ukazuje na sljedbenike Knjige koji su postali muslimani." Hasan el-Basri u vezi s tim kaže: "To su sljedbenici Knjige koji su to bili prije Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, pa su njega potom slijedili, prihvaćajući islam, za šta im je Allah dao dvostruku nagradu, i to zato što su vjerovali ranije, te što su bili sljedbenici Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem." U dva Sahiha stoji predanje od Ebu-Muse, koji kaže: /628/ "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Tri vrste ljudi dobit će nagradu dva puta", a zatim je između njih spomenuo i "sljedbenika Knjige koji je vjerovao u svog vjerovjesnika, a zatim povjerovao i u mene!"

"i ne prodaju ajete Allahove za bagatelnu cijenu", tj. ne kriju ono što znaju kao što je to učinila jedna bijedna skupina njih prodajući to čak ni za što. Zato Allah Uzvišeni kaže: "Njima pripada nagrada od Gospodara njihova, a Allah će doista brzo svidjeti račun!", tj. brzo zbrojiti. To prenosi Ibn Ebi-Hatim od Mudžahida.

156. Sura En-Nisa`, ajet 40

إِنَّ اللَّهَ لَا يَظْلِمُ مِثْقَالَ ذَرَّةٍ ۖ وَإِنْ تَكُ حَسَنَةً يُضَاعِفْهَا وَيُؤْتِ مِنْ لَدُنْهُ أَجْرًا عَظِيمًا

Allah neće ni trunku nepravde učiniti, pa ako bude dobro djelo, On će to umnogostručiti i od Sebe nagradu veliku dati!

Komentar:

Allah Uzvišeni saopćava da On nikome nepravdu neće učiniti ni koliko zrno gorušice, niti koliko trunku, nego će za sve naknadu dati i - ako bude dobro djelo, to umnogostručiti, kao što kaže na drugom mjestu: "I terezije pravedne ćemo postaviti!" (21:47) U dva Sahiha navodi se predanje od Ebu-Seida el-Hudrija, koji prenosi dugi hadis o šefaatu (zagovoru) od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem stoji /722/ da će Allah Uzvišeni reći: "Vratite se, pa kod koga u srcu nađete vjere koliko zrno gorušice, izvedite ga iz Vatre!" U drugoj verziji stoji: "Najmanje, najmanje, makar i koliko trunku vjere, izvedite ga iz Vatre!" Tako će oni izvesti mnoge ljude! Zatim, Ebu-Seid kaže: - Ukoliko želite, proučite:

"Allah neće ni trunku nepravde učiniti", zatim:

"pa ako bude dobro djelo, On će to umnogostručiti i od Sebe nagradu veliku dati!" Ibn Ebi-Hatim navodi predanje od Ebu-Osmana, koji kaže: - Rekao sam: /723/ "Ebu-Hurejre, čuo sam od svoje braće u Basri da navode kako si rekao: Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže da će Allah za jedno dobro djelo nagraditi sa hiljadu hiljada dobrih djela!" Ebu-Hurejre tada reče: - Tako mi Allaha, čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Zaista Allah za jedno dobro djelo daje nagradu kao za dvije hiljade hiljada (dva miliona) dobrih djela." Nakon toga proučio je ovaj ajet:

"A šta je uživanje na ovome svijetu spram onog svijeta, osim malenkost!" (9:38)

157. Sura En-Nisa`, ajet 65

فَلَا وَرَبِّكَ لَا يُؤْمِنُونَ حَتَّىٰ يُحَكِّمُوكَ فِيمَا شَجَرَ بَيْنَهُمْ ثُمَّ لَا يَجِدُوا فِي أَنْفُسِهِمْ حَرَجًا مِمَّا قَضَيْتَ وَيُسَلِّمُوا تَسْلِيمًا

I tako Mi Gospodara tvoga, oni neće vjerovati dok za sudiju u sporovima međusobnim tebe ne prihvate, a potom u dušama svojim tegobe ne osjete za ono što si odredio i sasvim se ne predaju!

Komentar:

"I tako Mi Gospodara tvojega, oni neće povjerovati dok za sudiju u sporovima međusobnim tebe ne prihvate!" Allah Uzvišeni se kune Svojom Svetom Osobom da niko neće biti vjernik dok ne uzme za sudiju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u svim stvarima, tako da to što on presudi jeste istina koje se treba i javno i tajno držati. Zato Allah Uzvišeni kaže:

"a potom, u dušama svojim, nimalo tegobe ne osjete za ono što si odredio i sasvim se ne predaju!" Znači, kada tebe za sudiju uzimaju, oni ti se u dubini duša svojih pokoravaju i ne nalaze nikakve tegobe što si im presudio, tako da to prihvaćaju i javno i tajno, predajući se potpuno i bez rezerve. To potvrđuje i slijedeći hadis: /774/ "Tako mi Onoga u Čijim rukama je moj život, nijedan od vas neće biti vjernik sve dok njegove strasti ne budu slijedile ono što sam ja donio!" El-Buhari od Urveta prenosi da je rekao: /775/ - Zubejr se sukobio s nekim čovjekom u vezi s jamom sa vodom u Harri, pa mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zubejre, zalij svoju zemlju a potom pusti vodu komšiji!" Tada je ensarija rekao: "To je zbog toga što ti je on tetić!" Na to se naljutio Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: "Zalij svoju zemlju, Zubejre, a zatim zapriječi vodu dok ne poplavi tvoju zemlju, a zatim je pusti svome komšiji!" Tako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, svojom presudom dao potpuno pravo Zubejru, koje je bio prisvojio ensarija ukazujući prije toga na rješenje koje je bilo prihvatljivo, pa je Zubejr rekao: - Mislim da je ovaj ajet:

"I tako Mi Gospodara tvojega, oni neće povjerovati dok za sudiju u sporovima međusobnim tebe ne prihvate!" objavljen isključivo tim povodom! To prenosi Ahmed s prekidom u lancu predanja između Urveta i njegovog oca Zubejra, jer on to nije čuo od njega, nego je čuo od svoga brata Abdullaha, a predanje navodi i Ibn Ebi-Hatim prema kojem Urve to prenosi od Abdullaha ibn Zubejra, kome to prenosi Zubejr ibn Avam. Tako ga navodi i Nesa'i dok Ibn Ebi-Hatim to također prenosi od Seida ibn Musejjeba, koji kaže: /776/ "da je to objavljeno u vezi sa Zubejrom ibn Avamom i Hatibom ibn Ebi-Belte'om!" To je "mursel" predanje, u kojem, međutim, ima jedna korist, a to je da je spomenuto puno ime ensarije, a usto navodi se i drugi povod objave ovog ajeta.

Hafiz Ebu-Ishak Ibrahim ibn Abdurrahman navodi predanje od Damreta, koji kaže: /777/ - Dva čovjeka su se posvađala, pa su došli Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, koji je presudio za onoga koji je bio u pravu, a protiv drugoga, pa je ovaj rekao: "Nisam zadovoljan!" Drugi je rekao: "Pa šta hoćeš?" Odgovorio je: "Da pođemo do Ebu-Bekra es-Siddika!" Potom su otišli njemu, pa je rekao onaj u čiju korist je donesena presuda: "Imali smo spor pred Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je on u moju korist presudio!" Ebu-Bekr je na to rekao: "Na vama je to što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, presudio!" Drugi je tada izrazio nezadovoljstvo rekavši: "Da odemo do Omera ibn Hattaba!" Tamo je onaj u čiju korist je donesena presuda kazao: "Imali smo spor pred Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je presudio u moju korist, a protiv njega - i on nije zadovoljan!" Tada je Omer ibn Hattab upitao: "Je li tako?", zatim je ušao u svoj dom i izišao sa isukanom sabljom u rukama i udario po glavi onoga koji nije bio zadovoljan ubivši ga! Nakon toga, Allah Uzvišeni je objavio:

"I tako Mi Gospodara tvojega, oni neće povjerovati..."

158. Sura En-Nisa`, ajet 69

وَمَنْ يُطِعِ اللَّهَ وَالرَّسُولَ فَأُولَٰئِكَ مَعَ الَّذِينَ أَنْعَمَ اللَّهُ عَلَيْهِمْ مِنَ النَّبِيِّينَ وَالصِّدِّيقِينَ وَالشُّهَدَاءِ وَالصَّالِحِينَ ۚ وَحَسُنَ أُولَٰئِكَ رَفِيقًا

Oni koji su pokorni Allahu i Poslaniku, bit će u društvu onih koje je Allah blagodario: vjerovjesnika, pravednika, šehida i dobrih ljudi, a divno li je to društvo!

Komentar:

To znači, ko bude radio ono što su Allah i Njegov Poslanik zapovjedili, a klonio se onoga što su Allah i Njegov Poslanik zabranili, Allah će mu dati prebivalište u Kući Njegove počasti, u društvu s vjerovjesnicima, a potom drugima nakon njih po stepenu: pravednicima, šehidima i dobrim ljudima čija su javna i tajna djela dobra. On njih hvali, pa kaže:

"a divno li je to društvo!"

El-Buhari navodi predanje od Aiše, koja kaže: /780/ - Čula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: "Nema vjerovjesnika koji se razboli, a da mu se ne da izbor između ovoga i drugoga svijeta!" To je rekao u bolesti od koje je umro, govoreći promuklim glasom! Čula sam kako kaže:

"bit će u društvu onih koje je Allah blagodario: vjerovjesnika, pravednika, šehida i dobrih ljudi", pa sam vidjela da je to dobro! Ovako prenosi Muslim i to je smisao njegovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi u drugom hadisu: /781/ "Moj Allahu, pridruži me najčasnijem društvu! To je rekao tri puta, a zatim je umro, neka je na njega najbolji salavat i selam i bio mi je poput oca i majke!"

Ebu-Bekr ibn Merdevejh navodi predanje od Aiše, koja kaže: /782/ - Jednom prilikom došao je neki čovjek Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: "Allahov Poslaniče, draži si mi od mene samog! Draži si mi od moje porodice! Draži si mi od moga djeteta! Kada sam ja u kući, pa te se sjetim, ne mogu se suzdržati da ti ne dođem i vidim te! Kada se sjetim svoje i tvoje smrti, znam da ćeš ti, kada uđeš u Džennet, biti sa vjerovjesnicima, a ja kada uđem tamo, bojim se da te neću vidjeti." Vjerovjesnik mu na to nije odgovorio, pa je objavljen ovaj ajet:

"Oni koji su pokorni Allahu i Poslaniku, bit će u društvu onih koje je Allah blagodario: vjerovjesnika, pravednika, šehida i dobrih ljudi, a divno li je to društvo!" U Sahihu Muslimovom navodi se predanje od Rebie ibn Ka'b el-Eslemija, koji kaže: /783/ - Zanoćio sam kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam mu donio vodu za abdest i ostalo što mu je trebalo. Rekao mi je: "Pitaj!", pa sam upitao: "Allahov Poslaniče, želim te zamoliti da budem s tobom u Džennetu?" On je rekao: "Ima li još nešto?", pa sam rekao: "Samo to!" Odgovorio je: "Pobrini se da dosta sedždu činiš!"

159. Sura En-Nisa`, ajet 70

ذَٰلِكَ الْفَضْلُ مِنَ اللَّهِ ۚ وَكَفَىٰ بِاللَّهِ عَلِيمًا

Ta blagodat je od Allaha i dovoljno je da Allah sve to zna!

Komentar:

Tj. to je milost od Allaha, pa ih On time osigurava, a ne njihovim djelima;

"i dovoljno je da Allah sve to zna!" Tj. On zna onog koji zaslužuje uputu i Pravi put.

160. Sura En-Nisa`, ajet 122

وَالَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ سَنُدْخِلُهُمْ جَنَّاتٍ تَجْرِي مِنْ تَحْتِهَا الْأَنْهَارُ خَالِدِينَ فِيهَا أَبَدًا ۖ وَعْدَ اللَّهِ حَقًّا ۚ وَمَنْ أَصْدَقُ مِنَ اللَّهِ قِيلًا

A one koji vjeruju i dobra djela čine, Mi ćemo uvesti u bašče dženetske, ispod kojih rijeke teku, i u kojima će vječno ostati! Obećanje Allahovo je istinito, a čije su riječi od Allahovih istinitije!

Komentar:

Uzvišeni spominje stanje sretnika i bogobojaznih ljudi, pa kaže:

"A one koji vjeruju i dobra djela čine", tj. čija su srca iskrena i čiji su organi činili ono što im je zapovjeđeno, a ostavili ono što im je zabranjeno,

"Mi ćemo uvesti u bašče dženetske, ispod kojih rijeke teku, i u kojima će vječno ostati...!", tj. bez prestanka ili prijelaza u drugo mjesto;

"Obećanje Allahovo je istinito...", tj. realno, bez ikakve sumnje;

"a čije su riječi od Allahovih istinitije!" - tj. ničiji govor niti izviješće nisu istinitiji od Njegovoga, nema božanstva osim Allaha, niti gospodara osim Njega. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: /850/ "Najistinitiji govor je Allahov govor; najbolja uputa - Muhammedova uputa; najgora stvar je ona izmišljena stvar u vjeri, jer svaka izmišljena stvar je novotarija, svaka novotarija zabluda, a svaka zabluda završit će u Vatri!"

161. Sura En-Nisa`, ajet 128

وَإِنِ امْرَأَةٌ خَافَتْ مِنْ بَعْلِهَا نُشُوزًا أَوْ إِعْرَاضًا فَلَا جُنَاحَ عَلَيْهِمَا أَنْ يُصْلِحَا بَيْنَهُمَا صُلْحًا ۚ وَالصُّلْحُ خَيْرٌ ۗ وَأُحْضِرَتِ الْأَنْفُسُ الشُّحَّ ۚ وَإِنْ تُحْسِنُوا وَتَتَّقُوا فَإِنَّ اللَّهَ كَانَ بِمَا تَعْمَلُونَ خَبِيرًا

Ako se neka žena plaši od muža zlostavljanja ili zanemarivanja, onda se oni neće ogriješiti ako se međusobno nagode; a nagodba je bolja. A ljudske duše su sklone pohlepi! I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bojali - pa Allah dobro zna ono što radite

Komentar:

Uzvišeni Allah kao zakonodavac nas izvještava o stanju supružnika: čas o stanju odbojnosti čovjeka prema ženi, a čas o stanju slaganja s njom, čas o stanju rastanka od nje. Prvi je slučaj kada se žena plaši da će je njen muž zamrziti ili da će je izbjegavati, te se ona može odreći svog prava kod njega, ili jednog dijela svog prava, kao što je pravo na izdržavanje, odjeću, stan (dom) ili nekih drugih svojih prava. Na njemu je da to od nje prihvati, i nema ništa u tome da ona tako postupi i da on to prihvati. Stoga Uzvišeni Allah kaže:

"Onda se oni neće ogriješiti, ako se nagode", a zatim kaže: "a nagodba je bolja", tj. bolja od rastanka.

Kada je Sevda bint Zem'at ostarjela, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odlučio je da se od nje rastavi, pa se ona nagodila s njim da je zadrži, prepustivši svoj dan Aiši. On je to od nje prihvatio i zadržao je na osnovi toga.[1]

Prenosi Ebu-Davud et-Tajalisi da je Ibn-Abbas rekao: /856/ - Sevda se plašila da će je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pustiti, pa je rekla: "Allahov Poslaniče, nemoj me puštati, ja ću dati svoj dan Aiši." On je to učinio i objavljen je ovaj ajet:

"... a ako se žena plaši." Ibn-Abbas je rekao: "U čemu god se oni nagode, to je dozvoljeno." Predanje bilježi Tirmizi i za nju kaže da je hasen-garib. A u dva sahiha ističe se da je Aiša rekla: /857/ "Pošto je Sevda bint Zem'at ostarjela, poklonila je svoj dan Aiši, pa joj je Poslanik dodijelio Sevdin dan." I u Sahihu El-Buharija prenosi se sličan hadis preko Aiše. El-Buhari prenosi od Aiše: - Čovjek je imao staru ženu, nije od nje mnogo želio, želio je rastaviti se, te mu je ona rekla: "Što se mene tiče, slobodan si od obaveza prema meni", pa je objavljen ovaj ajet: "...a ako se žena plaši" i riječi Uzvišenog: "a nagodba je bolja", tj. nagodba s njom da ustupi nešto od svog prava mužu, a da on to prihvati. To je bolje nego potpun rastanak, kao što je Allahov Poslanik zadržao Sevdu bint Zem'at. Učinio je to stoga da se njegov ummet ugleda na njega u pogledu zakonitosti i dopuštenosti toga. A on je najbolji u svojoj pravičnosti, nek je spas i mir s njim Allahov.

Budući da je sporazum draži Allahu od rastanka, Uzvišeni Allah kaže: "a nagodba je bolja", odnosno rastava je mrska Allahu.

"I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bojali, pa Allah dobro zna ono što radite." A ako preuzmete na sebe tegobu sabura prema onome što mrzite kod njih i dodijelite im kao što dodjeljujete njima sličnima, pa Allah zna za to i nagradit će vas najobilnijom nagradom.

[1] Namjera Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bila je da pouči svoj ummet. Inače, on je samilostan, blag i milostiv prema cijelom svom ummetu, a kako ne bi bio prema svom bračnom drugu!? Njena namjera da ostane u braku bila je zadržavanje bračne veze među njima kako bi sebi osigurala Džennet, jer će njegove supruge biti oživljene sa njim.

162. Sura En-Nisa`, ajet 129

وَلَنْ تَسْتَطِيعُوا أَنْ تَعْدِلُوا بَيْنَ النِّسَاءِ وَلَوْ حَرَصْتُمْ ۖ فَلَا تَمِيلُوا كُلَّ الْمَيْلِ فَتَذَرُوهَا كَالْمُعَلَّقَةِ ۚ وَإِنْ تُصْلِحُوا وَتَتَّقُوا فَإِنَّ اللَّهَ كَانَ غَفُورًا رَحِيمًا

Vi nećete moći potpuno jednako postupati prema ženama svojim ma koliko to željeli. I nemojte prema nekoj sasvim naginjati pa da neku učinite kao da je bez muža, a nerazvedena. A ako se popravite i Allaha bojite, pa Allah doista oprašta i milostiv je.

Komentar:

"Vi nećete moći potpuno jednako postupati prema ženama svojim ma koliko to željeli." To znači: nećete moći, ljudi, biti jednaki prema ženama u svakom pogledu, pa ako budete pravedni u pogledu formalne podjele noć po noć, nećete biti pravedni u ljubavi, strasti i spolnom općenju. Kažu to Ibn-Abbas i grupa tabiina, a prenosi Ibn Ebi-Hatim preko Ibn-Ebi-Mulejke: - Ovaj ajet "...i nećete moći" objavljen je u vezi s Aišom. Ovim želi reći da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nju volio više nego druge, kao što stoji u hadisu koji prenosi imam Ahmed i sastavljači četiri "Sunena" da je Aiša rekla: /858/ - Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dijelio je među ženama i bio je pravedan, a zatim bi rekao: "Ovo je moja podjela u onome što ja posjedujem. Nemoj me prekoravati za ono što ti posjeduješ a ja ne posjedujem", tj. upravljanje srcem.

Uzvišeni Allah kaže: "I nemojte prema nekoj sasvim naginjati", tj. nemojte sasvim pretjerivati u naklonosti, "pa da neku učinite kao da je bez muža, a nerazvedena", tj. da nema muža, a niti da je slobodna (puštena). Prenosi Ebu-Davud et-Tajalisi preko Ebu-Hurejrea da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: /859/ "Ko bude imao dvije žene, pa bude osjećao naklonost prema jednoj od njih,1 kada bude Sudnji dan imat će samo jednu stranu svoga tijela." Tako prenose Imam Ahmed i sastavljači "Sunena."

"A ako se popravite i Allaha bojite - pa Allah doista oprašta i milostiv je." Ako se popravite nabolje i dijelite pravedno od onog što posjedujete, i ako se budete bojali Allaha u svim situacijama, oprostit će vam Allah naklonost prema jednoj od žena.

1 Ovdje riječ "naklonost" ne znači naklonost srca. To je od Allaha i niko ne može time upravljati. Zabranjena naklonost prema ovom hadisu jeste naklonost u postupku, kao da spava s jednom jednu noć, s drugom više, ili da jednoj kupi nešto, a drugoj ne, te se nepravedno ophodi prema njima. Ovaj čovjek će doći na Sudnji dan samo sa jednom stranom svoga tijela. A Allah najbolje zna.

163. Sura En-Nisa`, ajet 130

وَإِنْ يَتَفَرَّقَا يُغْنِ اللَّهُ كُلًّا مِنْ سَعَتِهِ ۚ وَكَانَ اللَّهُ وَاسِعًا حَكِيمًا

A ako se njih dvoje ipak rastave, Allah će ih, iz obilja Svoga, neovisnim učiniti. Allah je neizmjerno dobar i mudar.

Komentar:

Ovo je treći slučaj, a to je slučaj rastave. Uzvišeni Allah izvještava da će, ako se njih dvoje rastave, njega nezavisnim od nje učiniti, a nju nezavisnom od njega i nadomjestit će svakome od njih dobro.

"Allah je neizmjerno dobar i mudar", tj. On je neizmjerno dobar i milostiv. Mudar u svim Svojim postupcima, u Svojim odredbama i Svom zakonu.

164. Sura En-Nisa`, ajet 131

وَلِلَّهِ مَا فِي السَّمَاوَاتِ وَمَا فِي الْأَرْضِ ۗ وَلَقَدْ وَصَّيْنَا الَّذِينَ أُوتُوا الْكِتَابَ مِنْ قَبْلِكُمْ وَإِيَّاكُمْ أَنِ اتَّقُوا اللَّهَ ۚ وَإِنْ تَكْفُرُوا فَإِنَّ لِلَّهِ مَا فِي السَّمَاوَاتِ وَمَا فِي الْأَرْضِ ۚ وَكَانَ اللَّهُ غَنِيًّا حَمِيدًا

Allahovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji. Mi smo onima kojima je dana Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha. A ako ne budete vjerovali, pa uistinu Allahovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji, Allah nije ni o kome ovisan i On je hvale vrijedan!

Komentar:

Uzvišeni Allah izvještava da je On Gospodar nebesa i Zemlje i Onaj Koji o njima odlučuje, i stoga kaže:

"Mi smo onima kojima je dana Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha", tj. obavezali smo vas, kao i one prije vas, bogobojaznošću prema Allahu, Silnome i Moćnome, time što ćete obožavati Njega Jedinog, Koji nema druga.

Zatim kaže:

"Ako ne budete vjerovali, pa uistinu Allahovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji." Slične su tome i riječi Uzvišenog:

"I nisu vjerovali i glave su okretali, a Allahu nije niko potreban, i Allah nije ni o kome ovisan, i On je jedini hvale vrijedan." To znači On je neovisan o Njegovim robovima, i hvale vrijedan u svemu što određuje i propisuje.

165. Sura En-Nisa`, ajet 132

وَلِلَّهِ مَا فِي السَّمَاوَاتِ وَمَا فِي الْأَرْضِ ۚ وَكَفَىٰ بِاللَّهِ وَكِيلًا

Allahovo je ono što je na nebesima i što je na Zemlji, i Allah je kao Gospodar dovoljan.

Komentar:

"Allahovo je ono što je na nebesima i Zemlji i Allah je kao Gospodar dovoljan." On svakog nadgleda u onome što radi, On nadzire sve i svjedok je svemu.

166. Sura En-Nisa`, ajet 133

إِنْ يَشَأْ يُذْهِبْكُمْ أَيُّهَا النَّاسُ وَيَأْتِ بِآخَرِينَ ۚ وَكَانَ اللَّهُ عَلَىٰ ذَٰلِكَ قَدِيرًا

Ako On hoće, vas će ukloniti, o ljudi, a druge će dovesti. On je kadar to učiniti.

Komentar:

"Ako On hoće, vas će ukloniti, o ljudi, a druge dovesti. On je kadar to učiniti." On je sposoban, ako Mu se protivite, vas odstraniti i zamijeniti drugim, kao što Uzvišeni kaže:

"A ako glave okrenete, On će vas drugim narodom zamijeniti, koji onda, kao što ste vi neće biti." (47:38.)

Neki sljedbenici Selefa kažu: "Najbeznačajniji su kod Allaha robovi kada zanemare Njegovu zapovijed."

167. Sura En-Nisa`, ajet 134

مَنْ كَانَ يُرِيدُ ثَوَابَ الدُّنْيَا فَعِنْدَ اللَّهِ ثَوَابُ الدُّنْيَا وَالْآخِرَةِ ۚ وَكَانَ اللَّهُ سَمِيعًا بَصِيرًا

Onaj koji želi nagradu na ovome svijetu, pa u Allaha je nagrada i ovoga i onoga svijeta, Allah sve čuje i vidi.

Komentar:

"Onaj koji želi nagradu na ovome svijetu, pa u Allaha je nagrada i ovoga i onoga svijeta, Allah sve čuje i vidi." Dakle, o ti, koji brineš samo o ovome svijetu, znaj da su kod Allaha nagrade i za ovaj svijet i za ahiret i kad od Njega tražiš nešto vezano za ovaj ili onaj svijet, On ti da i obogati te, kao što kaže Uzvišeni Allah:

- Ima ljudi koji govore: "Daj Ti nama, Gospo - daru naš, na ovome svijetu." Takvi na onome svijetu neće imati ništa. A ima i onih koji govore: "Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u ognju!" Njih čeka nagrada koju su zaslužili." (2: 200-202.)

I neka nipošto onaj čije su aspiracije ograničene ne ograničava svoj trud samo na ovaj svijet, nego neka njegov napor teži ka postizanju uzvišenih ciljeva na ovome svijetu i na onome svijetu, a ishod svega toga je u Onoga u Čijoj su ruci šteta i korist. To je Allah, neka je slavljen, nema drugog Allaha osim Njega, Koji dijeli i sreću i tugu među ljudima i na ovome i na onome svijetu, i Koji pravedno postupa s njima u skladu sa Svojim znanjem o onim što ovaj ili onaj zaslužuje.

Stoga Uzvišeni Allah kaže: "A Allah sve čuje i vidi."

168. Sura En-Nisa`, ajet 135

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا كُونُوا قَوَّامِينَ بِالْقِسْطِ شُهَدَاءَ لِلَّهِ وَلَوْ عَلَىٰ أَنْفُسِكُمْ أَوِ الْوَالِدَيْنِ وَالْأَقْرَبِينَ ۚ إِنْ يَكُنْ غَنِيًّا أَوْ فَقِيرًا فَاللَّهُ أَوْلَىٰ بِهِمَا ۖ فَلَا تَتَّبِعُوا الْهَوَىٰ أَنْ تَعْدِلُوا ۚ وَإِنْ تَلْوُوا أَوْ تُعْرِضُوا فَإِنَّ اللَّهَ كَانَ بِمَا تَعْمَلُونَ خَبِيرًا

O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedočite Allaha radi, pa makar to bilo protiv vas samih, ili roditelja i rodbine. Bude li (onaj protiv koga svjedočite) bogat ili siromah, pa Allah je preči (da se brine o) njima! I ne slijedite strasti, kako ne biste bili nepravedni. A ako budete krivo svjedočili ili svjedočenje izbjegavali, pa Allah zaista zna što radite.

Komentar:

Uzvišeni Allah naređuje Svojim robovima, vjernicima, da postupaju nepristrasno, tj. pravedno, da ne odstupaju od toga ni lijevo ni desno, da se nikog ne boje na Allahovome putu i da se u tome međusobno potpomažu.

Uzvišeni Allah kaže: "svjedočite Allaha radi", tj. ispunjavajte svoja svjedočanstva radi Allaha, želeći Njegovo zadovoljstvo, neka je Uzvišen, i tada će ona biti ispravna, neće biti iskrivljena. Stoga Uzvišeni Allah kaže: "pa makar to bilo protiv vas samih", tj. svjedoči istinito makar ti to štetilo. A Allah će onome ko Mu se pokorava dati olakšanje od svake tegobe.

Uzvišeni Allah kaže: "ili roditelja i rodbine", tj. ako bi svjedočenje bilo protiv tvojih roditelja i rodbine, nemoj ih štititi - svjedoči istinu makar pretrpjeli štetu, jer istina je presudna za svakoga.

"Bude li (onaj protiv koga svjedočite) bogat ili siromah, pa Allah je preči (da se brine o) njima!", tj. nemoj ga štititi zbog njegovog bogatstva i nemoj ga sažalijevati zbog njegovog siromaštva, jer Allah je njima preči od tebe.

Uzvišeni Allah kaže: "I ne slijedite strasti kako ne biste bili nepravedni". Neka vas ne zanese strast, pristrasnost i mržnja da ostavite pravednost u vašim poslovima, nego se pridržavajte pravednosti, kao što kaže Uzvišeni Allah:

"Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti!" (5:8.)

I kao što kaže: "A ako budete krivo svjedočili, ili svjedočenje izbjegavali", tj. iskrivljivali svjedočenje i mijenjali ga. A riječ (el-lelijju) znači iskrivljavanje i namjerno laganje. Zatim Uzvišeni Allah kaže:

"neki od njih iskrivljuju jezike svoje čitajući Knjigu." (3:68.)

Izbjegavanje svjedočenja jeste prikrivanje i njegovo napuštanje, kao što kaže Uzvišeni Allah:

"Ko ga uskrati, srce će njegovo biti grješno." (2:263.)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: /860/ "Najbolji svjedok je onaj koji posvjedoči prije nego što bude pitan za to." A Uzvišeni Allah kaže:

"Pa Allah zaista zna ono što radite", tj. kaznit će vas za prikrivanje svjedočenja.

169. Sura En-Nisa`, ajet 136

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا آمِنُوا بِاللَّهِ وَرَسُولِهِ وَالْكِتَابِ الَّذِي نَزَّلَ عَلَىٰ رَسُولِهِ وَالْكِتَابِ الَّذِي أَنْزَلَ مِنْ قَبْلُ ۚ وَمَنْ يَكْفُرْ بِاللَّهِ وَمَلَائِكَتِهِ وَكُتُبِهِ وَرُسُلِهِ وَالْيَوْمِ الْآخِرِ فَقَدْ ضَلَّ ضَلَالًا بَعِيدًا

O vjernici, vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, i u Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje i u knjige koje je objavio prije. A onaj koji ne bude vjerovao u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj svijet - daleko je zalutao.

Komentar:

Uzvišeni Allah naređuje Svojim robovima da imaju u vidu sve dijelove, ogranke i ruknove imana. Ovo ne spada u postizanje postojećeg, nego u upotpunjavanje potpunog i potvrđivanje, i istrajavanje na tome kao što vjernik kaže na svom namazu:

"Uputi nas na pravi put", tj. pokaži nam ga i povećaj nam uputu i učvrsti nas u tome, pa im je naredio da vjeruju u Njega i Njegovoga Poslanika.

Uzvišeni Allah kaže: "i Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje", znači Kur'an, "i u Knjige koje je objavio prije". Riječ "kitab" (knjiga) u jednini je, a to je kategorija koja obuhvaća sve prethodne knjige. O Kur'anu kaže "nezzele" (objavljivao je, poslao je) jer On je objavljivao u dijelovima, u etapama, prema događajima, u skladu s onim što treba Njegovim robovima za njihovo ovosvjetsko i onosvjetsko življenje. Što se tiče prethodnih knjiga, one su spuštene odjednom. Stoga Uzvišeni Allah kaže:

"i u Knjigu koju je objavio prije". Zatim kaže:

"A onaj koji ne bude vjerovao u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u Onaj svijet - daleko je zalutao." Znači on je sišao s puta upute i udaljio se sasvim od cilja.

170. Sura En-Nisa`, ajet 150

إِنَّ الَّذِينَ يَكْفُرُونَ بِاللَّهِ وَرُسُلِهِ وَيُرِيدُونَ أَنْ يُفَرِّقُوا بَيْنَ اللَّهِ وَرُسُلِهِ وَيَقُولُونَ نُؤْمِنُ بِبَعْضٍ وَنَكْفُرُ بِبَعْضٍ وَيُرِيدُونَ أَنْ يَتَّخِذُوا بَيْنَ ذَٰلِكَ سَبِيلًا

Oni koji u Allaha i poslanike Njegove ne vjeruju i žele između Allaha i poslanika Njegovih (u vjerovanju) napraviti razliku te govore: "U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo", i žele između toga (dvoga) iznaći put neki,

Komentar:

Uzvišeni i Slavljeni Allah prijeti onima koji ne vjeruju u Njega i Njegove poslanike, iz redova jevreja i kršćana, koji prave razliku između Allaha i Njegovih poslanika u vjerovanju, pa vjeruju u neke poslanike a neke negiraju, samo na osnovi strasti i običaja, i onoga što su vjerovali njihovi očevi, a ne na osnovi nekoga dokaza, koji bi ih do toga doveo.

Jevreji - na njima je Allahovo prokletstvo - vjerovali su u poslanike izuzev Isaa i Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, a kršćani negiraju Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, a vjeruju u druge poslanike. I Samirije nisu vjerovali u poslanike poslije Jošue, nasljednika Musaovog, a za vatro-poklonike se kaže da su vjerovali u svog poslanika Zaratustru, a zatim su zanijekali njegov zakon, pa je on potpuno iščezao, a Allah zna. Znači da onaj ko ne vjeruje u jednog poslanika ne vjeruje ni u druge poslanike.

Stoga Uzvišeni Allah kaže:

"Oni koji u Allaha i sve Njegove poslanike ne vjeruju", njihovo je obilježje da su oni nevjernici u Allaha i Njegove poslanike. "...i žele između Allaha i poslanika Njegovih napraviti razliku", tj. u vjerovanju.

"I govore: U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo, i žele između toga (dvoga) iznaći put neki", tj. put, način postupanja.

171. Sura En-Nisa`, ajet 151

أُولَٰئِكَ هُمُ الْكَافِرُونَ حَقًّا ۚ وَأَعْتَدْنَا لِلْكَافِرِينَ عَذَابًا مُهِينًا

oni su zbilja pravi nevjernici, a Mi smo nevjernicima pripremili sramnu patnju.

Komentar:

"Oni su zbilja pravi nevjernici", tj. njihovo nevjerovanje u onoga za koga tvrde da u njega vjeruju sigurno je istinsko, jer nije legitiman. Naime, kada bi oni vjerovali u to da je on Allahov poslanik, vjerovali bi u njemu sličnog, u onog čiji je dokaz jasniji i argument jači, ili bi istinski proučili njegovo poslanstvo.

Uzvišeni Allah kaže: "... a Mi smo nevjernicima pripremili sramnu patnju." To znači, kao što su oni omalovažavali onoga u koga nisu vjerovali, bilo stoga što nisu obratili pažnju na ono što je njemu došlo od Allaha i što su se protivili tome, bilo zbog njihovog nevjerovanja u to, nakon što su saznali za njegovo poslanstvo. Tako je činio veliki broj jevrejskih rabina u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer su mu zavidjeli na velikoj misiji poslanstva koju mu je Allah dao, pa su mu se suprotstavljali i poricali ga. Allah im je dao ovosvjetsko poniženje uz onosvjetsko.

172. Sura En-Nisa`, ajet 162

لَٰكِنِ الرَّاسِخُونَ فِي الْعِلْمِ مِنْهُمْ وَالْمُؤْمِنُونَ يُؤْمِنُونَ بِمَا أُنْزِلَ إِلَيْكَ وَمَا أُنْزِلَ مِنْ قَبْلِكَ ۚ وَالْمُقِيمِينَ الصَّلَاةَ ۚ وَالْمُؤْتُونَ الزَّكَاةَ وَالْمُؤْمِنُونَ بِاللَّهِ وَالْيَوْمِ الْآخِرِ أُولَٰئِكَ سَنُؤْتِيهِمْ أَجْرًا عَظِيمًا

Ali oni među njima koji su u nauku sasvim upućeni, a vjernici su, vjeruju u ono što se objavljuje tebi i u ono što je objavljeno prije tebe, naročito oni koji namaz obavljaju i oni koji zekat daju i u Allaha i onaj svijet vjeruju - njima ćemo sigurno veliku nagradu dati.

Komentar:

"Ali oni među njima koji su u nauku sasvim upućeni", oni koji su čvrsti u vjeri, i koji su dobro upućeni u korisno znanje, a o tome je bilo govora u poglavlju Ali-Imran, "a vjernici su", nadovezuje se - 'atf na riječ i njen je haber (predikat).

"...oni vjeruju u ono što se objavljuje tebi i u ono što je objavljeno prije tebe." Ibn-Abbas kaže: Objavljeno je zbog Abdullaha ibn Selama, Sa'lebe ibn Sa'je Eseda ibn Sa'je, Eseda ibn Ubejda, koji su prihvatili islam i posvjedočili ono s čime je Allah poslao Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Uzvišeni Allah kaže: "a naročito oni koji namaz obavljaju". Tako je u svim mushafima poznatih imama, a također i u mushafu Ubej ibn Ka'ba. Riječ (el-mukimine) došla je u akuzativu zbog pohvale koja im se izražava, kao što Uzvišeni Allah kaže:

"i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini i u bolesti i u boju ljutom." (2:177.) Ovo je primjereno govoru Arapa. Kao što kaže pjesnik:

Uzvišeni Allah kaže: "...i oni koji zekat daju", tj. zekat na imetak.

"...i u Allaha i u onaj svijet vjeruju", tj. koji potvrđuju da nema drugog boga do Allaha i vjeruju u oživljenje poslije smrti i nagradu za dobra i kaznu za loša djela. Uzvišeni Allah kaže: "njima" - to je haber (predikat) onoga što prethodi "sigurno ćemo veliku nagradu dati", tj. Džennet.

173. Sura En-Nisa`, ajet 175

فَأَمَّا الَّذِينَ آمَنُوا بِاللَّهِ وَاعْتَصَمُوا بِهِ فَسَيُدْخِلُهُمْ فِي رَحْمَةٍ مِنْهُ وَفَضْلٍ وَيَهْدِيهِمْ إِلَيْهِ صِرَاطًا مُسْتَقِيمًا

One koji budu u Allaha vjerovali i čvrsto Ga se držali On će sigurno u milost Svoju i blagodat uvesti i Pravim putem Sebi uputiti.

Komentar:

"One koji budu u Allaha vjerovali i čvrsto Ga se držali", tj. one koji budu povezivali ibadet i oslanjanje na Allaha u svim svojim djelima i poslovima.

Ibn-Džurejdž kaže: "Vjerujte u Allaha i držite se Kur'ana." ”On će vas sigurno u milost Svoju i blagodat uvesti", tj. smilovat će vam se i uvesti vas u Džennet i uvećat će vam nagradu, dvostruko vam uzdižući stepene iz Svoje "...i Pravim putem Sebi će vas uputiti", tj. putem bez skretanja i lutanja, a to je odlika vjernika i na ovome i na onom svijetu. Oni su na ovome svijetu na ispravnom putu, Putu spasa u svim svojim uvjerenjima i djelima, a na ahiretu su na pravom Allahovom putu, koji vodi do vrtova dženetskih.

Ali ibn Ebu et-Talib, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /895/ "Kur'an je Pravi Allahov Put i Čvrsto Allahovo Uže."

174. Sura El -Ahzab, ajet 69

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لَا تَكُونُوا كَالَّذِينَ آذَوْا مُوسَىٰ فَبَرَّأَهُ اللَّهُ مِمَّا قَالُوا ۚ وَكَانَ عِنْدَ اللَّهِ وَجِيهًا

O vjernici, ne budite kao oni koji su Musaa uznemirivali, pa ga je Allah oslobodio onoga što su govorili, i on kod Allaha ugled uživa.

Komentar:

Buharija prenosi od Ebu-Hurejrea da je rekao: "Allohov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (559) 'Musa, a.s., bio je stidljiv čovjek. Od stida nije dozvoljavao da mu se vidi ni dio kože, pa su ga neki Izraelićani uznemirivali. Rekli su: 'On se ovako sakriva samo zbog tog što ima nekakvu mahanu na koži, gubu, kilu ili neku drugu bolest.' Uzvišeni Allah htio je da Musaa oslobodi onoga što su za njega govorili. Tako se on jednoga dana osamio i skinuo odjeću, ostavio je na kamen, a zatim se okupao. Nakon što je završio, krenuo je ka odjeći da je uzme, ali je kamen pobjegao sa njegovom odjećom. Musa je uzeo svoj štap i počeo tražiti kamen, govoreći: 'Moja odjeća, o, kamenu!', dok nije stigao do skupa Izraelićana, koji su ga vidjeli gologa, ljepšega od mnogih koje je Allah stvorio. Tako ga je Allah oslobodio onoga što su govorili. Kamen se zaustavio, pa je on uzeo svoju odjeću i obukao je, te stao udarati kamen svojim štapom. Tako mi Boga, na kamenu su ostala udubljenja od njegovih udaraca, tri četiri ili pet."

"O vjernici, ne budite kao oni koji su Musaa uznemiravali, pa ga je Allah oslobodio onoga što su govorili, i on kod Allaha ugled uživa." Buharija se ovim hadisom izdvaja od Muslima.

Imam Ahmed prenosi od Abdulaha Ibn Mes'uda da rekao je: (560) "Allohov Poslanik, s.a.v.s., je jednoga dana podijelio plijen pa je neki ensarija rekao: 'Ovo je podjela koja nije radi Allaha.' Ja sam rekao: 'Allahov neprijatelju, izvjestit ću Allahovog Poslanika, s.a.v.s.', pa mu je lice pocrvenjelo, a zatim rekao je: 'Neka je Allahova milost na Musaa, uznemiravan je i gore od ovoga', pa se strpio." Navode ga oba "Sahiha".

Riječi Uzvišenog: "i on kod Allaha ugled uživa" znače da je on ugledan kod Uzvišenog Allaha. Grupa prethodnika kaže: "[to god je zatražio od Allaha, to je i dobio, ali mu je onemogućeno viđenje jer je Uzvišeni tako želio." Neki veli da je znak njegova velikog ugleda kod Uzvišenog Allaha i to što se zauzimao za svoga brata Haruna kako bi bio poslat sa njim, pa je Allah udovoljio njegovom traženju, pa kaže Uzvišeni:

"i darovali mu milošću Našom kao vjerovjesnika brata njegova Haruna." (19:53)

175. Sura El -Ahzab, ajet 70

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ وَقُولُوا قَوْلًا سَدِيدًا

O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo Istinu

Komentar:

Uzvišeni naređuje Svojim robovima vjernicima da Ga se boje i da Mu robuju kao neko ko Ga vidi i da govore "samo Istinu", tj. ispravne riječi, u kojima nema iskrivljenosti niti odstupanja od istine.

176. Sura El -Ahzab, ajet 71

يُصْلِحْ لَكُمْ أَعْمَالَكُمْ وَيَغْفِرْ لَكُمْ ذُنُوبَكُمْ ۗ وَمَنْ يُطِعِ اللَّهَ وَرَسُولَهُ فَقَدْ فَازَ فَوْزًا عَظِيمًا

On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti... A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao - postići će ono što bude želio.

Komentar:

Obećava im da će ih, ako to učine, za to nagraditi tako što će im djela učiniti dobrim, tj. pomoći im da čine dobra djela, i da će im oprostiti prethodne grijehe. Za eventualne grijehe u budućnosti učinit će da se pokaju za njih."

"a onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao" - postići će ono što bude želio i to tako što će biti sačuvan od džehenemske Vatre i uveden u trajne blagodati. Ibn Ebi-Hatim prenosi od Ebu-Musa el-Eš'arija da je rekao: (561) "Allohov Poslanik, s.a.v.s., klanjao sa nama podne. Nakon što je završio, dao nam je znak rukom, pa smo ostali sjedeći, te nam rekao je: 'Uzvišeni Allah mi je naredio da vam naredim da Ga se bojite i da govorite samo Istinu.' Potom je otišao kod žena i rekao: 'Uzvišeni Allah mi je naredio da vam naredim da govorite samo Istinu.'"

177. Sura Es-Saff, ajet 14

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا كُونُوا أَنْصَارَ اللَّهِ كَمَا قَالَ عِيسَى ابْنُ مَرْيَمَ لِلْحَوَارِيِّينَ مَنْ أَنْصَارِي إِلَى اللَّهِ ۖ قَالَ الْحَوَارِيُّونَ نَحْنُ أَنْصَارُ اللَّهِ ۖ فَآمَنَتْ طَائِفَةٌ مِنْ بَنِي إِسْرَائِيلَ وَكَفَرَتْ طَائِفَةٌ ۖ فَأَيَّدْنَا الَّذِينَ آمَنُوا عَلَىٰ عَدُوِّهِمْ فَأَصْبَحُوا ظَاهِرِينَ

O vjernici, budite pomagači Allahovi kao što je rekao Isa, sin Merjemin, prisnim sljedbenicima: 'Ko su moji pomagači ka Allahu?' Prisni sljedbenici odgovoriše: 'Mi smo Allahovi pomagači!' Pa je jedna skupina iz Benu-Israila povjerovala, a druga skupina uznevjerovala! Pa smo one koji su vjerovali protiv njihovih neprijatelja osnažili pa su postali pobjednici.

Komentar:

Allah, dž.š., naredjuje Svojim pravovjernim robovima da odmah, neodložno, zdušno i zavijek, budu Allahovi pomagači, i da se odazovu Allahu i Njegovu Poslaniku, kao što su se učenici odazvali Isau, a.s., kada ih je pitao: "Ko su moji pomagači ka Allahu?", tj. ko će mi pomoći dobrovoljno u pozivanju Allahu, Uzvišenom.

Havarijuni su rekli, a to su sljedbenici Isaa, a.s.: "Mi smo Allahovi pomagači", tj. pomoći ćemo tebi u onome što ti je objavljeno. Zbog toga ih je poslao kao misionare, Izraelićanima i Rimljanima u [am. Isto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao u danima hadža: (428) "Ko je taj koji će me zaštititi dok ne prenesem poslanicu Svoga Gospodara jer me Kurejšije sprečavaju da dostavim poslanicu Gospodara Svoga?!", pa mu je Allah, dž.š., poslao plemena iz Medine Evs i Hazredž, pa su mu dali prisegu i podršku, i obavezali se da će ga zaštititi od svih napadača, bez obzira koje boje bili, ako se preseli njima. Kada se on preselio kod njih sa svojim ashabima, oni su svoje obaveze ispunili. Zbog toga su ih Allah i Njegov Poslanik nazvali ensarijama (pomagačima) i to je postalo njihovo osobno obilježje, Allah bio zadovoljan njima, a i oni Njim."

"Pa je jedna skupina iz Benu-Israila povjerovala, a druga skupina uznevjerovala”, tj. neki su krenuli pravim putem na osnovu onoga što im je dostavljeno, a drugi su zabludjeli i izišli izvan okvira upute, optužujući njega i majku njegovu za zločin (grijeh). Bili su to jevreji, i neka je na njih neprestano Allahovo prokletstvo sve dok to Allah hoće. Od onih koji su ga slijedili, neki su postali isuviše ekstremni i podigli ga u veći stupanj negoli je to učinio sam Allah, dž.š., pa su se razdvojili u različite grupacije i frakcije. Jedni smatraju da je on Allahov sin, drugi da je dio trojstva: otac, sin i duh sveti, a treći da je on sam Allah, utječemo se Allahu Uzvišenom od toga. "Pa smo Mi one koji su povjerovali, protiv neprijatelja njihovih osnažili", pružili smo im pomoć protiv neprijateljski raspoloženih krašćanskih frakcija "Pa su postali pobjednici”, tj. nad njima, a to se desilo poslanstvom Muhammeda, s.a.v.s. Kao što kaže Ibn-Džafer ibn Džerir, prenoseći od Ibn-Abbasa, r.a., da je ovaj rekao: "Kada je htio Allah, dž.š., uzdići Isaa, a.s., na nebo, Isa je, a.s., došao do svojih učenika koji su bili u kući, a bilo ih je svih dvanaest, a sa glave su mu kapi padale, pa reče: ‘Neki od vas će me zanijekati dvanaest puta nakon što su mi povjerovali‘, a onda nastavi: ‘Koji od vas želi poprimiti moj lik pa da bude ubijen umjesto mene i da sa mnom bude na istom stepenu? ‘ Pa ustade jedan mladić me|u najmla|im od njih, pa reče: ‘Ja!‘ A Isa mu reče: ‘Sjedi!‘ Potom im ponovi isto pitanje, a mladić ponovno ustane i reče: ‘Ja! ‘- ‘Sjedi!‘, kaza mu Isa, a.s., i drugi put, a onda treći put postavi isto pitanje i treći put mladić ustade i reče: ‘Ja!‘, a onda Isa, a.s., reče: ‘Da, ti si taj!‘, i mladić poprimi lik Isaa, a.s., a potom poslanik bi uzdignut kroz tavanski prozorčić na nebo. Do|oše, tada, jevrejske zaptije i uhvatiše njegova dvojnika, ubiše ga i razapeše, a neki ga zanijekaše i podijeliše se na tri frakcije: jedni smatraju da je Allah koliko je htio bio me|u njima, a zatim se popeo na nebo. To su jakobiti. Drugi tvrde da je me|u njima bio koliko je htio sin Allahov, a zatim ga je Allah uzdigao Sebi. To su nestorijanci. Treći, pak, kažu: ‘Me|u nama je, koliko je to Allah htio, boravio Njegov rob i poslanik, a zatim ga je Allah uzdigao Sebi. Ovo su muslimani. Pa su dvije nevjerničke grupacije nadvladale muslimane i istrijebili ih, i islam je prikriven bio sve dok Allah, dž.š., nije poslao Muhammeda, s.a.v.s.:

"Pa je jedna skupina iz Benu-Israila povjerovala, a druga skupina uznevjerovala”, tj. neki od sinova Israilovih iz vremena Isaa, a.s., koji nisu vjerovali, i drugi iz njegova vremena koji su vjerovali,

"Pa smo Mi one koji su povjerovali protiv njihovih neprijatelja osnažili, pa su postali pobjednici", tj. time što je Muhammeda, s.a.v.s., potpomogao, njihovu vjeru nad vjerovanjem nevjernika. (Predanje bilježi En-Nesai).

Sljedbenici Muhammeda, s.a.v.s., još uvijek dosljedno pronose istinu i tako će sve biti dok ne dodje Allahova odredba i posljednji sljedbenik Muhammeda, a.s., a Isa, a.s., ne ubije Dedžala, što navode vjerodostojni hadisi, a Allah Uzvišeni najbolje zna.

178. Sura El-Muzzemmil, ajet 2

قُمِ اللَّيْلَ إِلَّا قَلِيلًا

Probdij noć, osim malog dijela

Komentar:

Poslaniku, s.a.v.s., da prekine spavanje te da ustane i obavlja noćni namaz Svome Gospodaru. Poslanik, s.a.v.s., izvršio je naredbu Uzvišenog, Koji mu je ovdje razjasnio koliko će provesti u noćnom namazu. Allah, dž.š., veli:

"O ti, umotani!" O ti umotani spavaču!

"Probdij noć, osim malog dijela; polovinu njezinu ili malo manje od nje; ili malo više od nje." To znači: naredili smo ti da u namazu probdiješ pola noći ili malo više od toga, ili malo manje, nema ti u tome grijeha.

179. Sura El-Muzzemmil, ajet 3

نِصْفَهُ أَوِ انْقُصْ مِنْهُ قَلِيلًا

polovinu njezinu i malo manje od nje

Komentar:

"Probdij noć, osim malog dijela; polovinu njezinu ili malo manje od nje; ili malo više od nje." To znači: naredili smo ti da u namazu probdiješ pola noći ili malo više od toga, ili malo manje, nema ti u tome grijeha.

180. Sura El-Muzzemmil, ajet 4

أَوْ زِدْ عَلَيْهِ وَرَتِّلِ الْقُرْآنَ تَرْتِيلًا

ili malo više od nje, i izgovaraj Kur'an pažljivo,

Komentar:

"...I izgovaraj Kur'an pažljivo", tj. uči ga polagahno, jer će ti to pomoći da razumiješ Kur'an, a.š., i da ga shvatiš.1

Tako je Muhammed, s.a.v.s., učio Kur‘an, a.š., u Buharijinom Sahihu navodi se od Enesa, r.a.: (528) "Da je on upitan o učenju Allahovog Poslanika, a.s., pa je rekao: Bilo je otegnuto a zatim je proučio:

'Prenosi se od Ummu-Seleme, r.a., koja je, kada je upitana o učenju Poslanika, s.a.v.s., rekla: (529) Pravio je stanke u učenju poslije svakog ajeta.'"

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!! Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo. Svemilosnog, Milostivog. Vladara Dana sudnjeg. Bilježe ga Ahmed, Ebu-Davud i Et-Tirmizi u hadisu (530). "Uljepšajte Kur‘an, a.š., svojim glasovima" i (531) "Ne pripada nama onaj ko ne uči melodično Kur‘an" i (532) "Ovome je data jedna od frula Davudove porodice", ciljajući na Ebu-Musa el-Ešarija.

1 Ja velim: "Ovo jeste način učenja Kur'ana, a.š., koji hoće Allah, dž.š.: bilo da je u namazu ili van njega, učit će se polagahno i nikako drugačije. Međutim, u ovom našem vremenu vidimo neke kako uče Kur'an, a.š., začuđujućom brzinom, na način da se neispravno izgovara, a da se i ne govori o promišljanju njegovog značenja od imama i muktedije. Tako, onaj ko sluša ne postiže onaj željeni cilj od učenja Kur'ana koji traži Allah, dž.š., i zbog kojeg je naredio da se uči "tertilom". Jasno je i da se ne postiže razumijevanje; a ako nema razumijevanja, ne može se ni postupiti po njemu. Ako izostane praksa i primjena, nastat će zastranjivanje i razmimoilaženje u shvatanjima. Ovo je problem sa kojim se suočavaju muslimani današnjice bilo da se radi o vladarima ili narodima. Problem je dostigao tu tačku da se imami džamija, osim onih kojima je Allah, dž.š., Svoju milost ukazao, diče brzinom učenja Kur’ana i obavljanja namaza, naročito ovo važi za teravih-namaz. Tako će reći neki imam, npr.: "Ja sklanjam 23 rekata za trećinu sata...", drugi će kazati: "Ja to završim u toku jedne četvrtine sata"!!? Kao da je to predmet utrke!! Da i ne govorimo o zarađivanju para za učenje Kur'ana, a.š., i njegovo usmjeravanje ovim smjerom zbog kojeg ga nije objavio Allah, dž.š., i to sve zbog težnje za imovinom...?!! Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (535) "Učite ga prije no što ga počne učiti narod koji će se odnositi prema njemu kao prema odapetoj strijeli, želeći da postignu brzu nagradu, ne mareći za onom kasnijom." Kur'an, a.š., nije objavljen ni radi čega drugog do da se njegovi propisi izvršavaju i da se na njima uspostavi islamska država.

181. Sura El-Muzzemmil, ajet 5

إِنَّا سَنُلْقِي عَلَيْكَ قَوْلًا ثَقِيلًا

Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati

Komentar:

"Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati." Tj. teške u momentu objavljivanja zbog njihove veličine, kao što veli Zejd b. Sabit, r.a.: (533) "Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., sišla je objava, a njegovo je koljeno bilo naslonjeno na moje i skoro da mi je polomio koljeno.

U Buharijinom Sahihu prenosi se od Aiše, r.a.: (534) "El-Haris b. Hišam je pitao Allahovog Poslanika: 'Kako ti dolazi objava?' On je odgovorio: 'Ponekad mi dođe kao zvuk zvona i taj način objave mi je najteži i kada prestane ja znam šta mi je objavljeno. Ponekad mi se prikaže melek u čovječijem obliku koji govori i ja razumijem sve što kaže.'" Aiša, r.a., veli: "Vidjela sam ga u času primanja objave, u vrlo hladnom danu: kada je prestala, čelo mu je bilo obliveno znojem." Ovo je Buharijina verzija hadisa.

182. Sura El-Muzzemmil, ajet 6

إِنَّ نَاشِئَةَ اللَّيْلِ هِيَ أَشَدُّ وَطْئًا وَأَقْوَمُ قِيلًا

ta ustajanje noću, zaista, jače djeluju i izgovara se jasnije,

Komentar:

Allah, dž.š., veli: "Ta ustajanje noću, zaista, jače djeluje i izgovara se jasnije." Glagol znači ustati iza sna. Time se hoće istaći da se pod izrazom podrazumijevaju noćni sati i vrijeme, a svaki njen sat se zove. Time se hoće istaći da je ustajanje noću radi namaza najbolja potvrda sjedinjenja srca i jezika, i da je najpogodnije za učenje Kur‘ana, a.š.

Zato Allah, dž.š., veli:

"Zaista, ustajanje noću jače djeluje i izgovara se jasnije", što znači da je koncentracija bolja u učenju Kur‘ana, a.š., i njegovo razumijevanje jače no što je to danju, jer je dan vrijeme aktivnosti ljudi i njihovog kretanja.

183. Sura El-Muzzemmil, ajet 7

إِنَّ لَكَ فِي النَّهَارِ سَبْحًا طَوِيلًا

a ti danju imaš, doista, mnogo posla.

Komentar:

"A ti danju imaš, doista, mnogo posla." Slobodnog prostora, želja, aktivnosti. Ovo se odnosi na vrijeme kada je noćni namaz bio obavezan namaz.

Zatim je Allah, dž.š., iz dobročinstva prema robovima preinačio tu obavezu i oslobodio ih nje. Dokaz je za to hadis koji prenosi Imam Ahmed u svom Musnedu od Seida bin Hišama (sažeto), koji je zatražio dozvolu od Aiše, r.a., da dođe kod nje: (536) "A sa njim je bio Hakim bin Muflih. Ona mu je rekla: 'Ti si, o Hakime', prepoznavši ga. 'Da', rekao je. 'A ko je to s tobom', upitala je. 'Seid b. Hišam', rekao je. 'A ko je Seid bin Hišam', upitala je. 'Ibn-Amir', rekao je. Ona je za njega zatražila Allahovu milost i rekla: 'Divan li je čovjek Bin-Amir.' Ja sam kazao: 'Majko pravovjernih, kaži nam kakvog je ćudoređa bio Vjerovjesnik, s.a.v.s.' Ona je pitala: 'Učiš li ti Kur‘an, a.š.?!' 'Svakako', odgovorio sam joj. 'Doista je moral Muhammeda, s.a.v.s., bio Kur‘an, a.š.', odgovorila je. Htio sam otići, kada mi naumpade Poslanikov, s.a.v.s. noćni namaz. 'Majko pravovjernih', kazao sam, 'kaži nam o Poslanikovom, s.a.v.s., noćnom namazu.' 'Zar ne učiš suru 'O ti umotani'?!', upitala je. 'Svakako'', rekao sam joj. Ona je rekla: 'Allah, dž.š., propisao je noćni namaz kao strogu obavezu na početku ove sure. Poslanik, s.a.v.s., i njegovi ashabi izvršavali su to jednu godinu tako da su im noge oticale od dugotrajnog stajanja, a Allah je, dž.š., sa istekom dvanaest mjeseci stavio van snage tu obavezu i objavio olakšicu na samom kraju ove sure pa je noćni namaz postao dobrovoljni namaz nakon što je to bio stroga obaveza.'" U ovom se hadisu navode njene riječi. Ja ne znam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., proučio cijeli Kur‘an, a.š., u jednoj noći, niti je postio cijeli mjesec osim mjeseca ramazana. Onda sam ja došao kod Ibn-Abbasa i ispričao mu ovaj njen hadis, a on mi je rekao: "Istinu si rekao, da sam ja ušao kod nje, došao bih do nje tako da bi mogla razgovarati sa mnom." Ovaj hadis u cijelosti navodi Imam Ahmed, a bilježi ga Muslim od Katadea, Ali bin Talha od Ibn-Abbasa bilježi u vezi sa ajeti-kerimom:

"Probdij noć, osim malog dijela - polovinu njezinu ili manje od nje", da je to bilo naporno za muslimane. Zatim mu je Allah, dž.š., olakšao iz Svoje milosti i nakon toga objavio sljedeći ajet:

"On zna da će među vama biti bolesnih, i onih koji će po svijetu putovati i Allahove blagodati tražiti, i onih koji će se na Allahovom putu boriti - zato izgovarajte iz njega ono što vam je lahko." Allahu, dž.š., pripada svaka hvala, Koji nije sputao vjernike već je ostavio određenu širinu.

184. Sura El-Muzzemmil, ajet 8

وَاذْكُرِ اسْمَ رَبِّكَ وَتَبَتَّلْ إِلَيْهِ تَبْتِيلًا

I spominji ime Gospodara svoga i Njemu se potpuno posveti,

Komentar:

tj. mnogo Ga spominji i Njemu se posveti. Upražnjavaj radnje ibadeta kada završiš svakodnevni ovosvjetski posao koji je potrebno da obavljaš, kao što veli Allah, dž.š.: "A kada završiš, molitvi se predaj." Tj. kada završiš svoje poslove, usredotoči se na ibadet i pokornost i kako te ništa drugo ne bi zaokupljalo. "I Njemu se potpuno posveti." Ibn-Abbas veli: "Predano Mu čini ibadet." Ibn-Džabir veli: "Za pobožnjaka se još kaže: El-Mutebettil."

185. Sura El-Muzzemmil, ajet 9

رَبُّ الْمَشْرِقِ وَالْمَغْرِبِ لَا إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ فَاتَّخِذْهُ وَكِيلًا

On je Gospodar istoka i zapada, nema boga osim Njega, Njega uzmi za zaštitnika!

Komentar:

On je Vladar. I Onaj Koji svime upravlja, na istoku i zapadu, On je Onaj pored Kojeg drugog boga nema. Kao što samo Njemu ibadet činiš, jedino se na Njega osloni i Njega uzmi za zaštitnika. Kao što veli Allah, dž.š.:

"Ibadet Mu čini i na Njega se osloni." 1

1 Ja velim: Ovo je dokaz da je oslanjanje na Allaha, dž.š., vid ibadeta Uzvišenom. Ko se osloni na nekog drugog čini ibadet tome drugome ko je i sam dužan osloniti se na Allaha, dž.š.

186. Sura El-Muzzemmil, ajet 10

وَاصْبِرْ عَلَىٰ مَا يَقُولُونَ وَاهْجُرْهُمْ هَجْرًا جَمِيلًا

I otrpi ono što oni govore i izbjegavaj ih na prikladan način

Komentar:

Allah, dž.š., naređuje Svome Poslaniku, s.a.v.s., da strpljivo podnese ono što mu govore oni maloumni iz njegovog naroda koji ga smatraju lažljivcem i da ih napusti i ostavi na najljepši način, bez korenja I grdnji. Zatim mu Allah, dž.š., veli prijeteći nevjernicima iz njegovog naroda i prijeteći određenom kaznom, a On je Silni, Čijoj se srdžbi niko ne može suprotstaviti.

187. Sura El-Muzzemmil, ajet 11

وَذَرْنِي وَالْمُكَذِّبِينَ أُولِي النَّعْمَةِ وَمَهِّلْهُمْ قَلِيلًا

a Mene ostavi I one koji te u laž ugone, koji raskošno žive, i daj im malo vremena;

Komentar:

"A Mene ostavi i one koji te u laž ugone, koji raskošno žive." Prepusti Mene onima koji te smatraju lašcem, a to su oni bogataši, koji posjeduju veliku imovinu. Oni su u boljoj mogućnosti da čine ibadet od ostalih. Od njih se traži izvršenje nekih obaveza koji drugi nisu u stanju izvršiti. "…i daj im malo vremena." Polahko i ne žuri, kao što Allah, dž.š., veli u ajetu: "Mi im dajemo da kratko uživaju, a onda ćemo ih natjerati u patnju neizdržljivu." (31:24) I radi toga Allah, dž.š., veli ovdje

188. Sura El-Muzzemmil, ajet 20

إِنَّ رَبَّكَ يَعْلَمُ أَنَّكَ تَقُومُ أَدْنَىٰ مِنْ ثُلُثَيِ اللَّيْلِ وَنِصْفَهُ وَثُلُثَهُ وَطَائِفَةٌ مِنَ الَّذِينَ مَعَكَ ۚ وَاللَّهُ يُقَدِّرُ اللَّيْلَ وَالنَّهَارَ ۚ عَلِمَ أَنْ لَنْ تُحْصُوهُ فَتَابَ عَلَيْكُمْ ۖ فَاقْرَءُوا مَا تَيَسَّرَ مِنَ الْقُرْآنِ ۚ عَلِمَ أَنْ سَيَكُونُ مِنْكُمْ مَرْضَىٰ ۙ وَآخَرُونَ يَضْرِبُونَ فِي الْأَرْضِ يَبْتَغُونَ مِنْ فَضْلِ اللَّهِ ۙ وَآخَرُونَ يُقَاتِلُونَ فِي سَبِيلِ اللَّهِ ۖ فَاقْرَءُوا مَا تَيَسَّرَ مِنْهُ ۚ وَأَقِيمُوا الصَّلَاةَ وَآتُوا الزَّكَاةَ وَأَقْرِضُوا اللَّهَ قَرْضًا حَسَنًا ۚ وَمَا تُقَدِّمُوا لِأَنْفُسِكُمْ مِنْ خَيْرٍ تَجِدُوهُ عِنْدَ اللَّهِ هُوَ خَيْرًا وَأَعْظَمَ أَجْرًا ۚ وَاسْتَغْفِرُوا اللَّهَ ۖ إِنَّ اللَّهَ غَفُورٌ رَحِيمٌ

Gospodar tvoj sigurno zna da ti klanjajući (provodiš) manje od dvije trećine noći, polovinu njezinu, ili trećinu njezinu, a i skupina od onih koji su uz tebe. Allah određuje dužinu noći i dana, On zna da vi to nećete moći izdržati pa vam prašta, a vi iz Kur‘ana učite ono što je lahko, On zna da će među vama biti bolesnih, i onih koji će po svijetu putovati, i Allahove blagodati tražiti, i onih koji će se na Allahovu putu boriti. Pa učite iz njega ono što (vam) je lahko, i namaz obavljate, i zekat dajite, i Allahu lijep zajam dajte! A dobro koje za sebe unaprijed date naći ćete kod Allaha još boljim i većim po nagradi. I molite Allaha da vam oprosti, jer, Allah prašta i milostiv je.

Komentar:

"Gospodar tvoj sigurno zna da ti klanjajući (provodiš) manje od dvije trećine noći, polovinu njezinu ili trećinu njezinu, a i skupina od onih koji su uz tebe." Tj. nekada ovako, nekada onako, bez vaše prethodne namjere, ali vi ne možete biti ustrajni u izvršavanju Moje naredbe o noćnom namazu jer vam to predstavlja napor. Zato Allah, dž.š., veli: "Allah određuje dužinu noći i dana", pa su nekad približne duljine dana, a nekad su duži ili kraći. Klanjajte vitr-namaz, o vi koji se brinete i čuvate Kur‘an, a.š. Sadaka je dobro koje ste pohranili kod Allaha, dž.š. "On zna da vi to nećete moći izdržati." Tj. strogu naredbu kojom vas je zadužio. "A vi iz Kur‘ana učite ono što je lahko", tj. bez preciznog određivanja termina, ali ustajte noću koliko vam neće predstavljati poteškoću. Ovdje se pod pojmom "učenje" podrazumijeva "namaz", kao što u suri "Subhane" veli: ولtj. nemojte biti glasni u svom namazu, tj. u učenju.

"Nemoj biti tih." Hanefijski mezheb ovim ajetom "…a vi iz Kur‘ana učite ono što je lahko", argumentuje svoj stav da učenje Fatihe nije obaveza, pa će biti dovoljno ako prouči Fatihu ili nešto drugo. Tu su svoju argumentaciju pojačali hadisom koji govori o čovjeku koji je pogriješio u namazu, a koji se nalazi u dva Sahiha: (537)

"Zatim uči iz Kur‘ana, a.š., što znaš i što ti je lahko." Većina im je učenjaka odgovorila i suprotstavila hadisom koji prenosi Ubade bin Es-Samit, koji se također nalazi u dva Sahiha: (538) "Nema namaza onaj ko u njemu ne prouči Fatihu."

Allah, dž.š., veli:

"On zna da će među vama biti bolesnih, i onih koji će po svijetu putovati i Allahove blagodati tražiti, i onih koji će se na Allahovu putu boriti." [to znači: znao je da će u ovom ummetu biti osoba koje će imati neke razloge kao što su bolest, put i borba na Allahovom putu. Ovaj je ajet potvrda poslanstva Muhammeda, s.a.v.s., jer ovaj ajet spada među one koji govore o nepoznatim stvarima koje će se desiti u budućnosti; jer je ovaj ajet objavljen u Meki, a borba u tom periodu još uvijek nije bila propisana.

"Pa učite iz njega ono što vam je lahko", tj. obavljajte namaz učeći iz Kur‘ana ono što vam je lahko. U hadisu se navodi: (539) "Poslanik je upitan o čovjeku koji je spavao sve do zore, za kojeg je kazao: To je čovjek u čije se uho pomokrio šejtan." Neki smatraju da je prespavao i nije obavio farz- namaz, a drugi kažu da nije obavio noćni namaz nafilu. U Sunenu se navodi hadis: (540) "Obavljajte vitr-namaz, vi koji pripadate Kur’anu, a.š.", kao i hadis: (541) "Ko ne klanja vitr namaz ne pripada nama."

Allah, dž.š., veli: "I namaz obavljajte, i milostinju udjeljujte." Obavljajte namaze koji su vam stroga obaveza i zekat koji vam je naređen. Ibn-Abbas i drugi koji pripadaju selefu vele: "Ovaj je ajet derogirao naredbu Allaha, dž.š., muslimanima da obavljaju noćni namaz koji im je bio odredio na početku kao obavezu. U dva Sahiha navodi se: (542) "Allahov je Poslanik kazao tom čovjeku: 'Pet namaza u jednom danu i noći.' 'Je li mi obavezan još neki namaz osim toga', upitao je čovjek. 'Ne, osim ako hoćeš obaviti dobrovoljni namaz.'"

Allah, dž.š., veli: "Allahu lijep zajam dajte!" Od dobrovoljnih priloga, a Allah, dž.š., zato će dati najbolju nagradu.

"A dobro koje za sebe unaprijed date naći ćete kod Allaha još boljim i većim po nagradi." Sve što uradite od dobra to ćete naći, to je najbolje što ste ostavili na dunjaluku. Prenosi Haris bin Suvejda koji kaže: Abdullah veli da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: (543) "Kome je od vas njegov imetak draži od imetka njegovog nasljednika?" Rekoše: 'Allahov Poslaniče nikome od nas nije draži imetak njegova nasljednika od njegova imetka.' 'Znajte to što ste rekli', reče im Poslanik, s.a.v.s. 'Ne znamo ništa drugo, Allahov Poslaniče', rekoše. 'Vaša je imovina ono što podijelite u hajr, a imovina je vaših nasljednika ono što ostavite iza sebe', reče im Poslanik, s.a.v.s." Bilježe ga El-Buharija i En-Nesai.

Zatim Allah, dž.š., veli:

"I molite Allaha da vam oprosti, jer Allah prašta i milostiv je." Mnogo Ga spominjite i tražite oprosta u svim svojim radnjama, jer On oprašta i Milostiv je prema onome ko od Njega traži oprost.

189. Sura El-Kamer, ajet 54

إِنَّ الْمُتَّقِينَ فِي جَنَّاتٍ وَنَهَرٍ

Oni koji su se Allaha bojali bit će u dženetskim baščama i pored rijeka

Komentar:

tj. njima će se desiti suprotno od onoga što su zaradili oni koji su zalutali i tvrdoglavi bili, koji su odvučeni na svojim licima u džehenemsku vatru.

190. Sura El-Kamer, ajet 55

فِي مَقْعَدِ صِدْقٍ عِنْدَ مَلِيكٍ مُقْتَدِرٍ

na mjestu u kome će biti zadovoljni, kod Vladara Svemoćnoga.

Komentar:

"Na mjestu u kome će biti zadovoljni", tj. u kući Allahovog gostoprimstva i zadovoljstva.

"...kod Vladara Svemoćnoga", tj. kod Uzvišenog Vladara, Stvoritelja, Moćnog da vam pruži sve što tražite i želite. Imam Ahmed navodi od Abdullaha ibn Omera da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Pravedni će biti kod Allaha na minberima od svjetlosti, sa desne strane Milostivog, obje su Njegove ruke desne (jemin), a to su oni koji su bili pravedni u presudama u svojim porodicama i sa onima kojima su upravljali." Ovaj hadis prenose još i Muslim i En-Nesai.

191. Sura El-Mulk, ajet 25

وَيَقُولُونَ مَتَىٰ هَٰذَا الْوَعْدُ إِنْ كُنْتُمْ صَادِقِينَ

A oni govore: 'Kad će već jednom ta prijetnja, ako istinu govorite?!'

Komentar:

Nevjernici govore kada će već jednom taj Sudnji dan,

192. Sura El-Mulk, ajet 26

قُلْ إِنَّمَا الْعِلْمُ عِنْدَ اللَّهِ وَإِنَّمَا أَنَا نَذِيرٌ مُبِينٌ

Reci: 'Samo Allah zna! A ja sam dužan samo javno opominjati.

Komentar:

"Reci: 'Samo Allah zna!", tj. samo Allah zna kada će se desiti Sudnji dan, a meni je naredio da vas izvijestim o neizbježnosti njegovog događanja: "A ja sam dužan samo jasno opominjati", tj. ja sam vam obavezan dostaviti objavu i ja sam to ispunio.

193. Sura El-Mulk, ajet 27

فَلَمَّا رَأَوْهُ زُلْفَةً سِيئَتْ وُجُوهُ الَّذِينَ كَفَرُوا وَقِيلَ هَٰذَا الَّذِي كُنْتُمْ بِهِ تَدَّعُونَ

Kad je izbliza ugledaju, jad će prekriti lica onih koji nisu vjerovali i bit će rečeno: 'Evo, Ovo je ono što ste požurivali!

Komentar:

"Kad je izbliza ugledaju, jad će prekriti lica onih koji nisu vjerovali", tj. kada se nevjernici suoče sa Sudnjim danom i zadesi ih ono što su poricali, to će ih ražalostiti i zadesit će ih Allahova, dž.š., odredba koja ih se nije ticala i na koju nisu računali.

"…a Allah će ih kazniti kaznom kakvu nisu mogli ni slutiti." (39:47) Bit će im rečene ove riječi kao prijekor i poruga:

"Evo, ovo je ono što ste požurivali!", tj. ovo je ono što ste ubrzavali.