Više puta je naprijed spomenuto da je dozvoljena u odričnom obliku upotreba ispred zakletve da bi se pojačala negacija. Ono čime se zaklinje ovdje jeste potvrda Sudnjeg dana i odgovor na neosnovane tvrdnje nekih neznalica koji misle da tijela neće biti proživljena. Stoga Allah, dž.š., veli:

"Kunem se Danom kada Smak svijeta nastupi i kunem se dušom koja sebe kori." Allah, dž.š., kune se Kijametskim danom i dušom koja sebe kori, unatoč tome što neki smatraju da se kune Kijametskim danom, ali ne i dušom koja sebe kori. Stvari su poznate što se tiče Kijametskog dana; međutim, razilaze se komentatori o pitanju duše koja sebe kori.

Onaj ko je stvorio ponovo će vratiti prvobitno stanje, a oni koji poriču proživljenje neće imati izlaz spasa od vatre.

Neki od njih kažu: "Vjernik sam sebe kori a nevjernik ustrajava u svojim grijesima idući dalje i ne koreći sebe!" Drugi kažu: "Značenja su približna, a najbliže značenje koje se može shvatiti iz vanjskog značenja jeste da je duša koja sebe kori ona koja kori osobu kojoj pripada zbog učinjenih dobrih djela, ali i zbog lošeg,1 i kaje se zbog onoga što joj je promaklo. Ovaj stav zastupa Ibn-Džerir.

1 Riječi koja kori osobu kojoj pripada zbog učinjenih dobrih i locccih djela. Znači kori osobu koja nije učinila više dobrih djela i kori, takocer, osobu koja je učinila neko loše djelo zbog toga što ga je učinila. Ona mu naređuje da se pokaje za propušteno i da zatra`i oprosta i donese iskrenu tevbu.

Više puta je naprijed spomenuto da je dozvoljena u odričnom obliku upotreba ispred zakletve da bi se pojačala negacija. Ono čime se zaklinje ovdje jeste potvrda Sudnjeg dana i odgovor na neosnovane tvrdnje nekih neznalica koji misle da tijela neće biti proživljena. Stoga Allah, dž.š., veli:

"Kunem se Danom kada Smak svijeta nastupi i kunem se dušom koja sebe kori." Allah, dž.š., kune se Kijametskim danom i dušom koja sebe kori, unatoč tome što neki smatraju da se kune Kijametskim danom, ali ne i dušom koja sebe kori. Stvari su poznate što se tiče Kijametskog dana; međutim, razilaze se komentatori o pitanju duše koja sebe kori.

Onaj ko je stvorio ponovo će vratiti prvobitno stanje, a oni koji poriču proživljenje neće imati izlaz spasa od vatre.

Neki od njih kažu: "Vjernik sam sebe kori a nevjernik ustrajava u svojim grijesima idući dalje i ne koreći sebe!" Drugi kažu: "Značenja su približna, a najbliže značenje koje se može shvatiti iz vanjskog značenja jeste da je duša koja sebe kori ona koja kori osobu kojoj pripada zbog učinjenih dobrih djela, ali i zbog lošeg,1 i kaje se zbog onoga što joj je promaklo. Ovaj stav zastupa Ibn-Džerir.

1 Riječi koja kori osobu kojoj pripada zbog učinjenih dobrih i locccih djela. Znači kori osobu koja nije učinila više dobrih djela i kori, takocer, osobu koja je učinila neko loše djelo zbog toga što ga je učinila. Ona mu naređuje da se pokaje za propušteno i da zatra`i oprosta i donese iskrenu tevbu.

Zar će pomisliti da Mi ne možemo vratiti njegove kosti u prvobitno stanje i da ih ne možemo sakupiti sa raznih strana...

"Naprotiv, Mi možemo izravnati jagodice prstiju njegovih." Zar misli čovjek da ne možemo sakupiti njegove kosti? Možemo! Mi ćemo ih sakupiti i u stanju smo ponovo vratiti jagodice njegovih prstiju onakve kakve su bile. To znači: Naša je moć takva da možemo sakupiti kosti.

Ovo se odnosi na nevjernika, koji poriče Dan polaganja računa, kao što veli Ibn-Abbas.

Kada je Sudnji dan? Svrha ovog pitanja jeste uvjerenje da je nemoguće da se to desi i poricanje Sudnjeg dana općenito. Ovo je istovjetno kur'anskom ajetu:

"Reci: 'Dan vam je već određen, ne možete ga ni za čas jedan zaustaviti niti ubrzati.'"

Zbunjeno gleda i od straha mu pogled ne može zastati na jednoj tački, zbog jačine straha i strahota Sudnjeg dana.

 tj. izgubi svoju svjetlost.

"I Sunce i Mjesec sjaj izgube." Mudžahid veli: "Izgube svoj sjaj."

Pokušat će bijeg govoreći "Kuda da se bježi?" Ima li kakvo sklonište ili utočište?

Ne, nema skloništa!

Toga dana bit će tvome Gospodaru prepušten." Povratak je Allahu, dž.š.

Bit će obaviješten o svim svojim djelima od prvog do posljednjeg, kako je to navedeno i u ajetu-kerimu:

"I naći će upisano ono što su radili." (18:49)

"Sam će čovjek protiv sebe svjedočiti, uzalud će mu biti što će opravdanja svoja iznositi." On će svjedočiti protiv sebe znajući svoja djela, makar ih i poricao, ili se ispričavao kako što veli Allah, dž.š.:

"Čitaj svoju knjigu, dosta ti je danas to što ćeš svoj račun polagati." (17:14.)

tj. svoje argumente. Mudžahid veli: "Makar ih i branio, on je u potpunosti svjestan njihove slabosti, i to je tačno; me|utim,

'Neće ničemu poslužiti pravdanja...'" (30:57)

U ovim su ajetima upute Poslaniku, s.a.v.s., od Allaha, dž.š., kako da primi objavu od meleka. Naime, on je požurivao sa prihvatanjem Objave i nadmetao se sa melekom u učenju Kur‘ana, a.š. Zbog toga mu je Allah, dž.š., naredio da sluša učenje Kur‘ana, a.š., kada mu do|e melek, i garantirao mu da će ga sačuvati u njegovim grudima i da će mu olakšati njegovo učenje i prenošenje na način na koji je njemu prenesen te da će mu ga pojasniti. Prva garancija: ^uvanje Kur‘ana, a.š., u njegovim grudima. Druga garancija: Učenje Kur‘ana, a.š. Treća: Pojašnjenje njegovog značenja. Zato Allah, dž.š., veli: "Ne izgovaraj Kur’an jezikom svojim da bi ga što prije zapamtio." Ne požuruj sa Kur‘anom, kao što je spomuto u ajetu:

"I ne žuri s čitanjem Kur‘ana prije nego što ti se objašnjavanje njegovo završi i reci: 'Gospodaru moj, znanje moje proširi.'" (20:114)

"Mi smo ga dužni skupiti", u tvojim prsima, "da bi ga ti čitao." Učio.

"A kada ga čitamo…" Kada ga tebi čita melek donoseći ga od Allaha, dž.š., "Ti prati čitanje njegovo." Potom ga slušaj, a zatim ga uči, kao što ti je proučio.

"A poslije, Mi smo ga dužni objasniti." Nakon pamćenja i učenja Kur'ana, a.š., Mi ćemo ti ga i objasniti i nadahnuti te njegovim značenjem onako kako to budemo željeli.

"Uistinu! Vi ovaj prolazni svijet volite, a o onom drugom brigu ne vodite." Doista, njih navodi poricanje Sudnjeg dana i suprotstavljanje onome što je objavio Allah, dž.š., njegova nebriga za ahiret i silna ljubav prema ovom svijetu.

Doista, njih navodi poricanje Sudnjeg dana i suprotstavljanje onome što je objavio Allah, dž.š., njegova nebriga za ahiret i silna ljubav prema ovom svijetu.

tj. ozarena i vesela.

Gledat će ga svojim očima, kao što prenosi Buharija u svom Sahihu: (553) "Vi ćete vidjeti svoga Gospodara svojim očima." Prenosi se tevatur predanjem kod imama hadisa predanja, koje se ne smiju odbaciti niti zanemariti, kao što je hadis Ebu-Seida i Ebu-Hurejrea, a koji se navodi i u dva Sahiha: (554) "Neki su ljudi upitali: 'Allahov Poslaniče, hoćemo li vidjeti našeg Gospodara na Sudnjem danu?' On im je odgovorio: 'Sumnjate li u posmatranje Sunca i Mjeseca kada nisu zaklonjeni oblakom?' 'Ne', rekoše. 'Vi ćete tako vidjeti svoga Gospodara', odgovori im Poslanik, s.a.v.s.'" Postoje još neki hadisi u dvije sahih zbirke i u drugim izvorima... Da se ne plašimo neumjerenosti, naveli bismo sve sahih i hasen hadise u njihovoj potpunoj formulaciji i s lancem prenosilaca. Me|utim, mi smo to sve spomenuli na različitim mjestima u ovom tefsiru. O ovom pitanju postoji, hvala Allahu, dž.š., konsenzus ashaba, tabiina i dobrih prethodnika "selef". Onaj ko pokušava promijeniti smisao "te‘vil" gledanja u Allaha, dž.š., i to objasniti na drugi način, koji nije spomenuo Muhammed, a.s., a niti ga objasnio u svom hadisu, koji je istina - taj je daleko odlutao.

Komentar ajeti-kerima:

"Uistinu, oni će toga dana od milosti Gospodara svoga zaklonjeni biti..." (83:14) šafija veli: "Nevjernicima je onemogućeno gledanje Allaha, dž.š., što u isto vrijeme ukazuje da će iskreni robovi vidjeti Allaha, dž.š. Od Muhammeda, s.a.v.s., tevatur predanjem prenose se hadisi koji upućuju na isti kontekst kao u ovom ajetu: "Gospodara svoga će gledati." Gledat će Stvoritelja i zaslužuju da budu ozarena dok gledaju u Njega.

To su lica nevjernika, koja će na Kijametskom danu biti namrštena, namrgo|ena i tmurna.

Glagol , spomenut u ajetu, a koji znači "misli", ovdje znači isto što i , a koji znači biti u potpunosti uvjeren, siguran. "...da će ih snaći velika nesreća." Bit će u potpunosti uvjereni da su u propasti. Ova je situacija ista kao ona spomenuta u ajeti-kerimu:

"Na dan kada će neka lica pobijeljeti a neka pocrnjeti..." (3:106)

Allah, dž.š., kazuje kakvo je stanje prilikom umiranja i kakve tegobe i strahote prate to stanje da nas Allah, dž.š., učvrsti u tom momentu nepokolebljivim izgovaranjem šehadeta.

Allah, dž.š., veli:

"Pazi, kada duša dopre do ključnih kostiju…." Kada se duša odvoji od tijela i do|e do ključnih kosti. To su kosti izme|u potiljka i otvora u grlu.

Ima li ljekara koji će izliječiti, ima li onoga koji će vidanjem otkloniti bolest.

i on se uvjeri da je to čas rastanka

To su noge koje će biti zamotane u kefine.

Vratiti se tako što se duša podigne u nebesa, a Allah će, dž.š., reći: (555) "Vratite Mog roba na Zemlju, Ja sam ih od nje stvorio, u nju ću ih vratiti i iz nje ću ih ponovno izvesti", kao što se navodi u podužem hadisu koji prenosi El-Bera.

Ovo je prikaz nevjernika koji je na dunjaluku poricao istinu svim svojim bićem, izbjegavajući činjenje djela. U njemu nema nikakvog dobra skrivenog ili vidljivog.

Ovo je prikaz nevjernika koji je na dunjaluku poricao istinu svim svojim bićem, izbjegavajući činjenje djela. U njemu nema nikakvog dobra skrivenog ili vidljivog.

Ovo je prikaz nevjernika koji je na dunjaluku poricao istinu svim svojim bićem, izbjegavajući činjenje djela. U njemu nema nikakvog dobra skrivenog ili vidljivog.

Prijetnja jedna iza druge od Allaha, dž.š., za nevjernike koji se ohole prilikom hoda, kao što je spomenuto i u ajeti-kerimu:

"Jedite i nasla|ujte se, ali zakratko! Vi ste, zaista, grješnici!" (77:46)

Ibn Ebi-Hatim prenosi hadis od Musa'a bin Ebi-Aiše, koji je rekao: "Pitao sam Seida bin Džubejra o ajetu: 'Teško tebi! Teško tebi! I još jednom: Teško tebi! Teško tebi!', pa mi je rekao: (556) 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., to je rekao Ebu-Džehlu, a zatim je uslijedila objava od Allaha, dž.š.'" Prenosi ga En-Nesa‘i.

Prijetnja jedna iza druge od Allaha, dž.š., za nevjernike koji se ohole prilikom hoda, kao što je spomenuto i u ajeti-kerimu:

"Jedite i nasla|ujte se, ali zakratko! Vi ste, zaista, grješnici!" (77:46)

Ibn Ebi-Hatim prenosi hadis od Musa'a bin Ebi-Aiše, koji je rekao: "Pitao sam Seida bin Džubejra o ajetu: 'Teško tebi! Teško tebi! I još jednom: Teško tebi! Teško tebi!', pa mi je rekao: (556) 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., to je rekao Ebu-Džehlu, a zatim je uslijedila objava od Allaha, dž.š.'" Prenosi ga En-Nesa‘i.

što znači: čovjek neće biti ostavljen na ovom svijetu i zanemaren bez naredbi i zabrana. Neće biti ostavljen i zanemaren u kaburu a da ne bude proživljen. Naprotiv, njemu se upućuju naredbe i zabrane na ovom svijetu a bit će proživljen i doći pred Allaha, dž.š., na ahiretu. Ovdje se apostrofira proživljenje na ahiretu i odgovor onima koji to poriču izme|u onih koji su skrenuli, koji ne znaju i koji se inade. Zato Allah, dž.š., ovdje veli, podastirući kao argument za proživljenje početak stvaranja.

Zar nije bio samo beznačajna kapljica koja se prelije iz kičme u maternicu,

Pa je postao ugrušak, zatim zametak, a onda je dobio lik. Zatim mu je udahnuta duša pa je postao drugo stvorenje sa udovima, muško ili žensko, sa Allahovom dozvolom i određenjem.

I od njega dvije vrste, muškarca i ženu, stvori

Zar Onaj Koji je stvorio savršeno stvorenje iz ugruška nije u stanju vratiti ga u prvobitno stanje? Nema sumnje da je ponovno vraćanje u prvobitno stanje manje čudo u pore|enju sa prvim stvaranjem. Ibn Ebi-Hatim prenosi sa svojim senedom, koji seže do jednog ashaba koji je bio na zaravnjenom krovu zgrade i učio Kur‘an, a.š., povišenim glasom, i kada je proučio ajet:

"I zar Taj nije kadar mrtve oživiti", rekao je: (557) "Svakako, slavljen neka si moj Gospodaru." Kada je upitan o tome, rekao je: "čuo sam Poslanika, s.a.v.s., da to izgovara." Bilježi ga i Ebu-Davud u ovoj verziji, ne navodeći ime ashaba, što ne smeta.

Ebu-Davud bilježi i hadis od Ebu-Hurejrea, hadis koji kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (558) Kada neko od vas prouči 'Vet' Tini vez'ejtuni' i dođe do kraja, i prouči: 'Zar Allah nije sudija najpravedniji!', neka kaže:

'Bela ve ene ala zalike mineš-šahidin'. 'Svakako, i ja sam jedan od onih koji to svjedoče.'

Ko prouči: La 'uksimu bi jevmil-kijame, i do|e do ajeta: "I zar Taj nije kadar mrtve oživiti", neka kaže: "Svakako".

Ko prouči: Vel-Murselati urfa, i do|e do kraja ajeta: "Pa u koji će govor, ako ne u Kur‘an, vjerovati", i neka kaže:

"Vjerujemo u Allaha, dž.š." Bilježe ga Ahmed i Tirmizi.